REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska ul. br. 31.
Poslovni broj: R1 Ob-455/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Sanji Vrabec-Vrančić, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice LC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Filip Miličić odvjetnik u Vukovaru protiv protustranke AC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protustranke HC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protustranke ĆC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protustranke LCČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, izvan ročišta, 19. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica LC rođ. NC, rođena **.**.1949. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i GC, rođen **.**.1942. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 1982. godine do 22. rujna 2025. kao dana smrti GC.
Obrazloženje
1.Predlagateljica je sudu podnijela prijedlog za utvrđenje da je sa sada pokojnim GC živjela u izvanbračnoj zajednici od 1982. godine do Adolfove smrti 22. rujna 2025. u [adresa].
1.1. U prijedlogu navodi da joj je utvrđenje postojanje izvanbračne zajednice potrebno radi ostvarivanja prava na mirovinu, te da je u toj izvanbračnoj zajednici rođeno četvero djece i to sinovi AC i HC i kćeri VC i ĆC, koji su svi zakonski nasljednici GC te ih je predlagateljica odredila protustrankama u ovome postupku.
2. Nakon što su zaprimili prijedlog, protustranke su sudu dostavile podneske u kojima su sve navele da ne osporavaju postojanje izvanbračne zajednice između njihove majke LC i pok. oca GC, te da su njihovi roditelji živjeli u izvanbračnoj zajednici dugi niz godina, međusobno si pomagali i bili ekonomski i emocionalno povezani, te predlažile prihvatiti prijedlog i utvrditi postojanje izvanbračne zajednice.
3. Odlučne činjenice sud je utvrđivao izvedenim dokazima te je u dokaznom postupku izvršen uvid u i pregledano je uvjerenje o prebivalištu na ime LC i na ime GC (stranica spisa 4-5), izvadak iz matice rođenih na ime NC, izvod iz matične knjige rođenih na ime GC, smrtni list na ime GC (stranica spisa 6-9), rodni list na ime IC, izvadak iz matice rođenih na ime HC, rodni list na ime VC i to rodni list na ime ĆC (stranica spisa 10-13), rješenje o nasljeđivanju br. O- 643/25 od 7. studenog 2025. doneseno iza pokojnog GC (stranica spisa 32-33), te je izveden dokaz saslušanjem svjedokinje DC i svjedoka RC (stranica spisa 27-28) te dokaz saslušanjem predlagateljice i protustranaka (stranica spisa 28-31).
3.1. Iz naprijed opisanih isprava na ime LC i NC utvrđeno je da je NC rođena **.**.1949. u [adresa] od oca SC i majke L, da je **.**.1965. sa OC sklopila brak i uzela prezime OC, da je taj brak razveden presudom Općinskog suda u Vukovaru br. P- 411/79-6 od 15. kolovoza 1979., te da predlagateljica na području Republike Hrvatske ima prijavljeno prebivalište od 6. listopada 1987. do 9. veljače 2000. na adresi [adresa], a od 9. veljače 2000. da ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].
3.2. Iz naprijed opisanih isprava na ime GC utvrđeno je da je GC rođen **.**.1942. u mjestu Štrpci, od oca FC i majke A, da je u evidenciji nadležnog matičnog ureda vidljivo da nije do 13. rujna 2000. zaključivao zakonski brak, da je imao prijavljeno prebivalište na području [adresa] od 17. prosinca 1987. do 17. siječnja 2007. na adresi [adresa], a od 17. siječnja 2007. do 22. rujna 2025. da je imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], da je GC umro **.**.2025. u [adresa], da u njegovom smrtnom listu nije navedeno da je imao bračnoga druga, da je iza imenovanog proveden ostavinski postupak kod ovoga suda pod br. O-643/25 u kojemu je 7. studenog 2025. doneseno rješenje o nasljeđivanju, koje je istog dana postalo pravomoćno, da je utvrđena ostavinska imovina koju čine pokretnine, te da je jedinim nasljednikom, na temelju zakona i danih nasljedničkih izjava proglašena LC, supruga ostavitelja.
3.3. Iz dokaza o rođenju na ime AC, na ime HC, na ime VC i na ime ĆC utvrđeno je da su svi oni rođeni od oca GC, rođenog **.**.1942. u mjestu Štrpci i majke LC, rođene **.**.1949. u [adresa], te da je AC rođen **.**.1982., HC da je rođen **.**.1983., LCČ da je rođena **.**.1984., te da je ĆC rođena **.**.1986., kao i da su svi rođeni u [adresa].
3.4. Iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka DC i RC utvrđeno je da je predlagateljica s GC, kojega su zvali ŠC, živjela u [adresa] na broju 3, da svjedokinja živi na broju 6, a svjedok na broju 2, da su predlagateljica i GC roditelji četvero djece AC, HC, LCČ i ĆC, da su svjedoci o činjenici da predlagateljica i GC nisu sklopili brak saznali kada su dobili poziv za svjedočenje na sudu, da je GC bio vozač, a LC da je jedno vrijeme radila u školi, da su bili u dobrosusjedskim odnosima, da je GC umro prije nekoliko mjeseci.
Saslušana svjedokinja DC u svome iskazu iznijela je i da je LC prije nego je počela živjeti s GC bila u braku iz kojega ima troje djece, da se od toga muža razvela i nakon toga došla živjeti s ŠC, dok je saslušani svjedok RC u svome iskazu iznio još i da su LC i GC živjeli zajedno prije Adamove smrti.
3.5. Saslušana kao stranka u ovome izvanparničnog postupku, predlagateljica je u svome iskazu ponovila navode iznesene u prijedlogu te dodala da je u zajednici života s ŠC živjela na adresi [adresa] u [adresa] od 1981./82. godine, da su na toj adresi napravili kuću i tamo živjeli zajedno do njegove smrti, da je prije toga ona bila u braku i rastala se te da ona iz tog braka ima troje djece, da je ona bila radnica, a ŠC vozač i da su od plaća živjeli, da su u toj zajednici života postali roditelji četvero djece, da se najprije rodio AC 1982., HC 1983., LCČ 1984. i ĆC 1985. i da su djeca s njima živjela dok kao odrasli nisu otišli iz roditeljskog doma, da je ŠC umro **.**.2025. i da su troškove sahrane snosila njihova djeca koja su kupila grobno mjesto za oca i za nju, da ŠC nije bio u braku i daje Adamovo ime bilo GC, no da su ga svi zvali ŠC, da nikad anisu bili rastavljeni i nisu s nikim drugim živjeli u zajednici, no da je bilo nekog vremena kada nisu zajedno živjeli.
3.6. Iz suglasnih iskaza saslušanih protustranaka utvrđeno je da su oni punoljetne osobe čija je majka predlagateljica, a otac GC, da su oni s roditeljima stanovali na adresi [adresa] na kojoj su roditelji stalno živjeli, dok nisu otišli iz roditeljskog doma i to LCČ 2009., AC 2010., HC kad je kupio kuću, a ĆC kad se konačno osamostalila, da je otac radio kao vozač, a majka da je bila zaposlena u školi, da je njihov otac umro, da su oni, braća i sestre, kupili grobnicu na groblju za oca i majku i podijelili troškove očeve sahrane, da je sve u ostavinskom postupku iza oca naslijedila njihova majka.
3.7. Saslušan kao stranka u ovom postupku, protustranka IC u svome iskazu iznio je da je desetak godina prije očeve mirovine majka radila u školi i da je tata puno vremena bio na putu pa je svakodnevnu brigu o njima većinom vodila majka.
3.8. Saslušan kao stranka u ovom postupku, protustranka HC u svome iskazu iznio je i da su oni kao djeca pomagali roditeljima, oni njima kao roditelji, da je znao da roditelji nisu vjenčani, ali da su bili emocionalno povezani i da su bili ako bračni drugovi.
3.9. Saslušana kao stranka u ovom postupku, protustranka ĆC u svome iskazu iznijela je da zadnje tri godine živi u svojoj kući, a da je do tada živjela s roditeljima, da je tata GC bio bolestan, da je majka LC o njemu skrbila zadnjih mjeseci jer je bio nepokretan, da su joj oni svi pomagali i da svi oni, djeca, znaju koliko je majka bila brižna vezano za to, da su roditelji živjeli u skladnim odnosima te da zna da roditelji nisu vjenčani i da su se jednom htjeli vjenčati.
3.10. Saslušana kao stranka u ovom postupku, LCČ u svome iskazu iznijela je i da su se njezini roditelji GC i majka, predlagateljica, voljeli i poštovali, da često ide na tu adresu iako tamo ne živi, da je dolazila i dok je otac bio živ, da između roditelja nije bilo nikakvih problema, da je znala da roditelji nisu vjenčani, te da su njezini roditelji živjeli kao da su u bračnoj zajednici.
4. Odredbom članka 11. Obiteljskog zakona (Narodne Novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23–Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljem tekstu ObZ) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, te da izvanbračna zajednica koja ispunjava ove pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
4.1. Odredbom članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13) propisano je da su članovi obitelji osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, koji su osigurani u slučaju smrti toga osiguranika ili korisnika, članovi obitelji osiguranika, kojim se u smislu odredbe st. 3. toga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Prijedlog predlagateljice za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice u kojoj je živjela s GC jest osnovan.
6. Iz dokaza koji su izvedeni tijekom ovoga postupka, utvrđeno je da je predlagateljica, u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a, bila neudana žena od razvoda braka koji je bila sklopila sa OC, da je udajom promijenila prezime u OC, da je brak razveden presudom ovoga suda od 15. kolovoza 1979., da je GC bio neoženjen muškarac i da nije nikada sklapao brak, da su nakon što je razveden predlagateljičin brak, GC i predlagateljica živjeli u zajednici života na adresi [adresa] na kojoj su izgradili kuću, da su u toj zajednici života postali roditelji četvero zajedničke djece, redom po godini rođenja sina AC, sina HC, kćeri LCČ i kćeri ĆC, da su sva djeca živjela s njima u zajedničkom kućanstvu te su roditeljskii dom napuštali zbog udaje ili kada su sredili svoje stambeno pitanje, da su se predlagateljica i GC u zajednici života međusobno pomagali, poštovali, uzdržavali se zajedno sa svojom djecom od plaće koju je ostvarivao GC, te nekoliko godina prije njegovog odlaska u mirovinu, i od plaće koju je ostvarivala predlagateljica radeći u školi, da je GC radio kao vozač i često bio na putu zbog posla, tako da je pretežitu svakodnevnu skrb djeci pružala predlagateljica, da je prije smrti ŠC bolovao te da je o njemu skrbila predlagateljica, da su i djeca, označene protustranke, pomagale majci u skrbi o ocu, da su predlagateljica i GC u zajednici života živjeli sve do Adolfove smrti koja je nastupila 22. rujna 2025., da su troškove Adolfove sahrane snosila prostutranke kao njegova djeca koja su kupila grobnicu i za oca i za majku, ovdje predlagateljicu, da je iza GC proveden ostavinski postupak, te je utvrđenu ostavinsku imovinu, koja se sastoji od pokretnina, naslijedila, kao jedina nasljednica, predlagateljica označena suprugom ostavitelja, te da su za vrijeme trajanja svoje zajednice bili u kontaktu sa susjedima, saslušanim svjedocima, s kojima su održavali dobrosusjedske odnose, te se sa saslušanom svjedokinjom i družili.
7. Odlučne činjenice utvrđene su iz izvedenih dokaza koji su međusobno suglasni, tako da je sud kao osnovan usvojio zahtjev predlagateljice, kako u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a, tako i u smislu odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, te utvrdio da je predlagateljica s pokojnim GC živjela u izvanbračnoj zajednici od 1982. do dana smrti GC koja je nastupila 22. rujna 2025..
U Vukovaru 19. svibnja 2026.
Sudac:
Sanja Vrabec-Vrančić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu kao drugostupanjskom, putem ovoga suda, pisano u tri istovjetna primjerka.
Dostavna naredba:
1. Predlagateljici putem punomoćnika
2. Protustranci AC.
3. Protustranci HC.
4. Protustranci ĆC.
5. Protustranci LCČ putem punomoćnika za primanje pismena.
