Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: 11 Pr-157/2024-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sucu Tomislavu Maras, u pravnoj stvari tužitelja JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Anti Pecirep, odvjetniku iz Zagreba, Bužanova 6D protiv tuženika Republika Hrvatska – Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587 zastupano po ODO Karlovac, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene dana 28. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 19. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I.
„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju JŠ isplati neto iznos od 32,19 EUR (slovima: trideset dva eura i devetnaest centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:
- na iznos od 0,54 EUR od 16.05.2019. godine
- na iznos od 0,54 EUR od 16.06.2019. godine
- na iznos od 0,54 EUR od 16.07.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.08.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.09.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.10.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.11.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.12.2019. godine
- na iznos od 0,55 EUR od 16.01.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.02.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.03.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.04.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.05.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.06.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.07.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.08.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.09.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.10.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.11.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.12.2020. godine
- na iznos od 0,56 EUR od 16.01.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.02.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.03.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.04.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.05.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.06.2021. godine
- na iznos od 0,57 EUR od 16.07.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.08.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.09.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.10.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.11.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.12.2021. godine
- na iznos od 0,58 EUR od 16.01.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.02.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.03.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.04.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.05.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.06.2022. godine
- na iznos od 0,60 EUR od 16.07.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.08.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.09.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.10.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.11.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.12.2022. godine
- na iznos od 0,64 EUR od 16.01.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.02.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.03.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.04.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.05.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.06.2023. godine
- na iznos od 0,66 EUR od 16.07.2023. godine
- na iznos od 0,75 EUR od 16.01.2024. godine
- na iznos od 0,75 EUR od 16.02.2024. godine
- na iznos od 0,75 EUR od 16.03.2024. godine pa sve do isplate,
kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 428,76 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 19. svibnja 2026. godine, pa do isplate, sve u roku 15 dana.“
Obrazloženje
1. Tužitelj je bio zaposlenik kod tuženog – MORH – Hrvatska kopnena vojska – sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe, sve do dana 01.07.2017. godine, kada je umirovljen. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću, radi čega je sudskim odlukama tuženiku naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću.
preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Splitu, klasa: UP/I140-02/17-
01/03420476513, URBROJ: 341-18-05/3-17-054121 od 17.08.2017. godine preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-85/17 od 16.11.2018. g.
2. Međutim, prilikom umirovljenja i izračuna mirovinske osnovice tužitelju u njegov zbroj ostvarenih plaća i obračuna vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz svake priložene sudske presude pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.
3. Dana 06.02.2024. godine tužitelj je podnio pred nadležnom službom HZMO zahtjev za obnovu postupka za donošenje novog rješenja o visini mirovine, u kojem bi se trebali obračunati i iznosi iz navedenih sudskih odluka i novih podataka o plaći . Kako temeljem čl. 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno do donošenja tog novog rješenja u obnovljenom postupku isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao jer mu u ranijem obračunu mirovine nisu ušle u obračun osnovice plaće a time i mirovinske osnovice i iznosi utvrđeni citiranim sudskim odlukama.
4. Zbog neuplate utuženih a potom i dosuđenih dodataka na plaću te pripadajućih poreza, prireza i doprinosa, kao i zbog nedostavljanja odgovarajućih obrazaca nadležnom HZMO-u o tome, tužitelj je oštećen za iznos razlike između ostvarene visine mirovine i visine mirovine koju bi tužitelj ostvario da je tuženik pravovremeno isplatio tužitelju dugovane neto iznose te pripadajuće poreze, prireze i doprinose na ove neto iznose i da je pravovremeno o tome dostavila odgovarajuće obrasce nadležnom HZMO u nezastarnom roku unazad 5 godina, odnosno od 01.04.2019. godine pa do dana 01.03.2024. godine, kao prvog dana idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupku, pa stoga tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćene mu mirovine za navedeno utuženo razdoblje.
5. Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, međutim njegovu zahtjevu nije udovoljeno.
6. Obzirom na prezentirano činjenično stanje, a budući da tužitelj u ovom trenutku ne može utvrditi točnu visinu razlike mirovine dok mu tuženik ne dostavi podatke o visini uplate dugovanih neto iznosa te iznosa poreza doprinosa i prireza iz navedenih sudskih presuda, a kojima raspolaže tuženik, odnosno prije nego li se provede financijsko vještačenje, tužitelj sukladno čl. 186. b. ZPP-a, podnosi stupnjevitu tužbu te predlaže da sud donese presudu kao u izreci.
7. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu naknade štete u neutvrđenom neto iznosu. Tužitelj potražuje naknadu štete s osnove manje isplaćene mirovine jer prilikom obračuna mirovine nisu uvršteni dodaci na plaću iz presude koju je priložio - presuda Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-85/17 od 16. studenog 2018. koja je preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br.: Gž R-197/19 od 2. srpnja 2019., ovršna 6. kolovoza 2019.
8. Tuženik ističe prigovor zastare prava na naknadu štete ovo stoga jer je mirovina po svojoj pravnoj naravi povremena tražbina. Naime, sukladno odredbi članka 227. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje u tekstu: ZOO) pravo iz kojega proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine. Prema stavku 2. istoga članka kad zastari pravo iz kojega proistječu povremene tražbine, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare. U tom smislu tumačenje je i u presudi Vrhovnog suda RH broj Rev 110/2007-2 od 12. ožujka 2008.
9. Tuženik ističe i prigovor zastare potraživanja temeljem odredbe članka 230. stavka 1. ZOO-a. Temeljem članka 111. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Sukladno članku 230. stavku 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Stavkom 2. istog članka propisano je da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.
10. U konkretnom slučaju tužiteljevo saznanje za štetu poklapa se s donošenjem presude, odnosno s isplatom mirovine time da je znao da je tuženik kao poslodavac obveznik obračuna doprinosa i prema tome pretpostavljeni štetnik.
11. Stoga je neosnovano potraživanje naknade štete za posljednjih pet godina kako to tužitelj potražuje jer bi obzirom na odredbu članka 230. stavka 1. ZOO -a zastara nastupila nakon tri godine. U tom smislu pravno shvaćanje iznio je i Vrhovni sud RH u presudi broj Rev 748/2022-2 od 7. lipnja 2023.
12. Prema odredbi članka 134. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
13. Tuženik u trenutku kada je predmetna presuda postala ovršna više nije bio tužiteljev poslodavac jer je tužitelj otišao u mirovinu 1. srpnja 2017., što je vidljivo iz dokumentacije priložene uz tužbu. Prema tome nije niti postojala obveza tuženika da te presude dostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, već je to mogao učiniti sam tužitelj i time odmah spriječiti nastanak utužene štete. On je to učinio tek 6. veljače 2024., čime je i sam doprinio nastanku štete. U navedenom upravnom postupku još uvijek nije doneseno rješenje stoga tuženik ističe i prigovor preuranjenosti tužbenog zahtjeva.
14. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbaci kao preuranjen podredno da isti odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog troška tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.
15. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, u rješenje HZMO od 17. kolovoza 2017. godine, u priležeću presudu, u rješenje HZMO od 06. studenog 2024. godine, proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje uz nalaz i mišljenje vještaka.
16. Odlučujući u ovoj pravnoj stvari ovaj sud je prije svega našao za shodno odlučivati o tuženikovom istaknutom prigovoru zastare te utvrdio da isti prigovor nije osnovan. Naime, kako je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora 18. travnja 2024. godine, a najstarije potraživanje tužitelja dospijeva 16. svibnja 2019. godine to je ovaj sud sukladno odredbama čl. 139 Zakona o radu NN 93/14 127/17, 98/19 utvrdio da tužba tužitelja nije zastarjela, budući da od 16. svibnja 2019. godine, pa sve do 18. travnja 2024. godine odnosno prekida zastarijevanja, nije proteklo 5 godina u kojem je tužitelj imao pravo podnijeti tužbu.
17. Uvidom u rješenje HZMO Područni ured u Splitu od 17. kolovoza 2017. godine tužitelju kao osiguraniku je priznata starosna mirovina u visini od 2.567,03 kuna mjesečno počem od 01. srpnja 2017.
18. Kako među strankama nije utvrđeno jesu li tužitelju prilikom obračuna mirovine uključeni doprinosi iz ovos. presude broj: Pr-85/2017 od 16. studenog 2018. godine to je ovaj sud na navedenu okolnost našao za shodno provesti knjigovodstveno financijsko vještačenje i to na okolnost razlike mirovine između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatka na plaću utvrđene u presudi Općinskog suda u Karlovcu broj: Pr - 85/2017 od 16. studenog 2018. godine u razdoblju od 1. travnja 2019. do 1. ožujka 2024. godine
19. Vještak je potom u svom nalazu i mišljenju utvrdio da bruto razlika mirovine utvrđena kao razlika između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u presudama Općinskog suda u Karlovcu broj: Pr-85/17 od 16.11.218. i Županijskog suda u Zagrebu Gž R-197/19 od 2.7.2018. za utuženo razdoblje od 1.4.2019. do 1.3.2024. godine iznosi 32,19 eura. Neto razlika mirovine jednaka je bruto iznosu od 32,19 eura jer iznos tužiteljeva bruto mirovine kroz cijelo utuženo razdoblje niži od osobnog odbitka 560,00 eura, pa nema osnove za obračun dužnih poreznih davanja.
20. Kako nije bilo prigovora na nalaz i mišljenje vještaka pa ga je u cijelosti prihvatio i ovaj sud, pa kako je iz provedenog postupka utvrđeno da je tužitelj pretrpio štetu koja se očituje u razlici mirovine koju je trebao primati da mu je tuženica na vrijeme isplatila sve dodatke na plaću i pravovremeno uplatila dužne doprinose i mirovine koju je primao u utuženom razdoblju, to je sukladno odredbama članka 111. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014. – u nastavku: ZR) tužena odgovorna za štetu i dužna ju je naknaditi tužitelju.
21. Kako se sukladno odredbama članka 92. ZR-a, plaća isplaćuje nakon obavljenog rada, pa shodno tome se nakon obavljenog rada isplaćuju i dodaci na plaću, a koju razliku plaće je tužitelj ostvario u naprijed navedenim parničnim postupcima to je ujedno sud dosudio tužitelju zatraženi iznos sa zakonskim zateznim kamatama u skladu s čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. na pojedine iznose kako je to navedeno u izreci ove presude.
22. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku NN 70/19, te dosudio tužitelju trošak sukladno Tbr.7 toč. 9 Odvjetničke tarife u iznosu od 125,00 EUR uz trošak za provedeno knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 303,76 EUR sveukupno 428,76 EUR. Ovaj sud je na tako dosuđeni trošak dosudio tužitelju i zakonsku zateznu kamatu u skladu s čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. počem od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 19. svibnja 2026. godine, pa do isplate.
U Karlovcu 19. svibnja 2026.
Sudac: Tomislav Maras
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Dostavljeno:
1. Predragu Kralik, odvjetniku iz Bjelovara, Ferde Rusana 4
2. ODO Karlovac, Građansko upravni odjel P-DO-117/2024
