Poslovni broj: Us I-338/2026-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 4) ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 5) GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva ŠIMENC I PARTNERI d.o.o., Split, Bihaćka 4, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Splita, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, zastupane po generalnom opunomoćeniku OT, diplomiranom pravniku i zaposleniku, (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice Upravnog suda u Splitu suda pod poslovnim brojem: 39 Su-450/2024), radi potpunog izvlaštenja, nakon javne i usmene rasprave zaključene 6. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja od pod 1) do pod 5) i generalnog opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 5) kojim traže poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-02/24- 01/253, URBROJ: 514-04-03-01-01/07-25-02 od 13. studenog 2025. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/21-01/45, URBROJ: 2181/1-13/564-24-00018 od 8. travnja 2024., te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 5) za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 12. veljače 2026. protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-02/24-01/253, URBROJ: 514-04-03-01- 01/07-25-02 od 13. studenog 2025., te na raspravi održanoj pred ovim sudom 6. svibnja 2026. na kojoj je konačno uređena tužba u pogledu oznake tužitelja u ovom sporu, tužitelji u bitnom najprije reproduciraju izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističu kako tužbu podnose zbog bitne povrede procesnih odredbi, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističu da su tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, već u žalbi naveli da se prvostupanjsko rješenje pobija iz svih žalbenih razloga, između ostalog iz zbog povreda pravila upravnog postupka. Pobijana odluka se temelji na bitnoj povredi pravila upravnog postupka vezano uz pravilno vođenje upravnog postupka i dostavu akta u upravnom postupku. Tužitelji ističu da je tijekom trajanja predmetnog upravnog postupka preminuo ŠT, u vremenu između donošenja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja, čime je isti prestao biti stranka u predmetnom postupku, a nasljednici pok. ŠT su ovdje tužitelji od pod 1) do pod 4). Dakle, u konkretnom slučaju, narav upravne stvari – potpuno izvlaštenje uz pravo na novčanu naknadu – nasljedivo je pravo, zbog čega su prethodna tijela bila obvezna pozvati nasljednike umrle stranke da preuzmu predmetni upravni postupak. Nadalje, smrću stranke u postupku prestaje i punomoć koju je isti prethodno dao opunomoćeniku za zastupanje u postupku. Člankom 318. st.1. Zakona o obveznim odnosima, koji zakon je lex specialis u pogledu tumačenja i definiranja pravne naravi punomoći, propisano je: ''Punomoć prestaje prestankom pravne osobe, odnosno smrću osobe koja ju je dala, osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne slijednike ili ako punomoć vrijedi i za slučaj smrti davatelja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na pravnu narav posla.'' Stoga, drugostupanjsko rješenje je trebalo biti dostavljeno izravno nasljednicima ŠT, umjesto opunomoćeniku istog, s obzirom da je njegovom smrću prestala važiti izdana punomoć pa isti nije više nije ovlašteni punomoćnik. Takvim postupanjem tužiteljima od pod 1) do pod 4) kao pravnim slijednicima umrle stranke, uskraćeno je pravo sudjelovanja u postupku, što uključuje pravo izjašnjavanja o činjenicama i dokazima te pravo na učinkovito pravno sredstvo, a što predstavlja bitnu povredu pravila upravnog postupka. Nadalje, tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici su već u žalbi isticali kako se pobijano rješenje temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju iz razloga što se prihvaćeni procjembeni elaborat zasniva na parametrima koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu kao i omjeru ponude i potražnje na tržištu, pa kao takvi nisu mjerljivi niti mjerodavni za utvrđenje tržišne cijene predmetnog zemljišta. Drugostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijanog rješenja ističe da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu prema njezinoj tržišnoj vrijednosti, te navodi da je naknada za izvlaštene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 307 m², utvrđena na temelju procjembenog elaborata koji je izradio sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarko Čuvalo. Međutim, procjembeni elaborat na kojem se temelje prvostupanjska i drugostupanjska odluka sadrži nedostatke pa se temeljem istog nije mogla donijeti odluka. Naime, iz predmetnog elaborata nije razvidno na koji način je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] obračunata vrijednost posljedičnih dobitaka – iznos za koji se smanjuje naknada za izvlaštenu nekretninu. Naime, predmetni elaborat ne sadrži usporedne vrijednosti u odnosu na posljedične dobitke, već je iznos naznačen bez ikakve argumentacije i potkrjepljenja te je u suprotnosti s Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina. Naime, člankom 9. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina propisano je: ''(1) Vrijednosni odnosi između različitih kategorija zemljišta općenito se utvrđuju za lokalno tržište nekretnina primarno na temelju najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake pojedine kategorije zemljišta. (2) U slučaju da vrijednosni odnosi nisu utvrđeni na način iz stavka 1. ovoga članka i da nedostaje dovoljan broj ili uopće nema kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina iz kategorije zemljišta kojoj pripada procjenjivana nekretnina, privremena vrijednost nekretnine se diskontira na način da se uzima u obzir vrijeme čekanja. (3) Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka nije moguće s dovoljnom sigurnošću utvrditi niti vrijeme čekanja, tada se smiju koristiti orijentacijski vrijednosni odnosi iz tablice u Prilogu 4. koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.'' Stoga, sukladno citiranoj odredbi vještak je trebao vrijednosne odnose između različitih kategorija zemljišta primarno temeljiti na najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake pojedine kategorije zemljišta, a što predstavlja propisanu metodologiju za donošenje procjene u predmetnoj situaciji. Slijedom navedenog, ističe se kako osim što je u vještvu nejasno i nepotpuno obrazložena metodologija koje je korištena prilikom donošenja procjene, primarno je procjenu trebalo temeljiti na metodologiji iz citirane odredbe Pravilnika. U predmetnom elaboratu se navodi da čestice zemljišta u ostatku (čest.br. 7495/8 i 7495/12 k. o. [katastarska općina]) nakon izvlaštenja stječu uvjete za gradnju sukladno PUP te prelaze iz II ktg zemljišta u I ktg zemljišta sa mogućnošću gradnje. Međutim, nije sadržano obrazloženje prijelaza iz jedne kategorije u drugu niti kako je izračunata vrijednost zemljišta. Naime, u vještvu nije obrazloženo na temelju kojih kriterija je utvrđeno da je sukladno pravilima prostornog uređenja na navedenim česticama nakon provedenog izvlaštenja moguća gradnja, niti su citirana relevantna pravila prostornog uređenja kojima bi navedeno bilo moguće. Posebno je sporno je li na navedenim česticama uopće moguća ikakva gradnja s obzirom na njihovu vrlo malu površinu, a osobito gradnja višestambene zgrade na koju se vještak poziva. Iz nalaza i mišljenja nije razvidno koje konkretne urbanističke i tehničke uvjete predmetne čestice sada ispunjavaju (minimalna površina građevne čestice, koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti, udaljenosti od međa), niti je obrazloženo na koji su način ti uvjeti zadovoljeni. Slijedom navedenog, ostaje nejasno na temelju kojih je pretpostavki izvršena procjena vrijednosti zemljišta kao pogodnog za gradnju, budući da sama mogućnost gradnje nije dostatno i argumentirano dokazana. Ističe se kako prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo nisu imali u vidu da nalaz vještaka mora biti cjelovit i provjerljiv odnosno da se mora temeljiti na odgovarajućim konkretnim podacima (kupoprodajni ugovori sa tog ili sličnog područja, podaci o cijenama koje vodi Porezna uprava i sl.) kako bi se vidjelo kretanje cijena na tržištu nekretnina, a da je obveza vještaka dati pregled pribavljenih podataka i njihovih izvora kako bi se omogućila provjera nalaza i mišljenja. S obzirom da predmetni procjembeni elaborat nije dostatno obrazložen, isti nije mogao poslužiti kao osnova za donošenje odluke o naknadi za izvlaštenje. Obrazloženje je potpuno izostalo u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje posljedičnih dobitaka, a za koji iznos se znatno umanjio iznos naknade za izvlaštene nekretnine te u prilogu svoje procjene vještak nije priložio niti jedan materijalni pokazatelj (tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake pojedine kategorije zemljišta), niti je vještak takve ugovore o kupoprodaji uzeo u obzir kod procjene, a niti ih je prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo samo pribavilo i uzelo u obzir kao jedan od dokaza, kako bi putem navedene dokumentacije utvrdio raspon cijena, a time i tržišnu vrijednost nekretnina na tom području. Dakle, predmetni procjembeni elaborat nije obrazložen, niti potpun s obzirom da ne sadrži podatke o konkretnim cijenama, usporedne podatke, podatke Porezne uprave te isti nije u skladu s Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina u odnosu na procjenu ostalih zemljišta koji nisu predmet izvlaštenja pa iz navedenog razloga isti nije niti provjerljiv niti se na istome može temeljiti odluka o izvlaštenju. Dodatno, ističe se kako neovisno o tome što se stranke u postupku nakon zadanog instruktivnog roka u upravnom postupku nisu očitovale na procjembeni elaborat, ne može se smatrati da je isti pravilan i da je samim time postao zakonit jer je izostalo očitovanje stranaka. Dakle, tijelo je trebalo neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju vještva od strane stranaka kritički pristupiti ocjeni vještva te utvrditi je li ono pravilno i na zakonu osnovano. Navedeno stajalište se potvrđuje u sljedećoj odluci Upravnog suda u Splitu pod posl.br. Us I-171/2025-31 od 6. svibnja 2025.: ''Vezano za ostale utvrđene suvlasnike predmetne nekretnine tuženik navodi da je odluka o naknadi postala pravomoćna uz obrazloženje da preostale stranke u postupku nisu osporavale visinu utvrđene tržišne vrijednosti. Međutim, to je u kontradikciji sa navodima tuženika da suglasnost stranke s nalazom i mišljenjem vještaka izrađenim u postupku izvlaštenja ili, pak, njihovo protivljenje istom, ne veže tijelo, ako ono ocijeni da je predmetni vještački nalaz smatra nepotpun, nejasan ili nelogičan. ……Naime, ukoliko druge stranke i nisu prigovarale nalazu i mišljenju vještaka to ne znači da se isto može prihvatiti kao kriterij za određivanje naknade ukoliko istim nije na pravilan način obrađeno konkretno sporno pitanje, kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju.'' Slijedom navedenog, tužitelji tužbenim zahtjevom predlažu sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela i predmet vratiti tijelu prvog stupnja na ponovni postupak, a pored toga predlažu i da sud naloži tuženiku da im naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako se protivi tužbi i u cijelosti osporava tužbeni zahtjev kao neosnovan, poziva se na razloge iznijete u obrazloženju pobijanog rješenja te predlaže sudu donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev u cijelosti odbija kao neosnovan uz osudu tužitelja na plaćanje troškova upravnog spora.

4.U sporu je održana rasprava 6. svibnja 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili zamjenica opunomoćenika tužitelja i generalni opunomoćenik zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti, na kojoj su zamjenica opunomoćenika tužitelja i generalni opunomoćenik zainteresirane osobe u bitnom ostali kod navoda iz tužbe i pri tužbenom zahtjevu, odnosno kod navoda iz odgovora na tužbu, s tim da je zamjenica opunomoćenika tužitelja konačno uredila tužbu u pogledu oznake tužitelja u ovom sporu na način kako je to precizirano u uvodu ove presude.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

9.Naime, prvostupanjskim rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/21-01/45, URBROJ: 2181/1-13/564-24-00018 od 8. travnja 2024., točkom 1. utvrđen je interes Republike Hrvatske sukladno članku 105. Zakona o cestama, točkom 2. prihvaćen je prijedlog Grada Splita za potpuno izvlaštenje nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) površine 299 m2, čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]), površine 5 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) površine 3 m2, sve u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi izgradnje prometnice dijela Pazigradske ulice sa spojem na Vinogradarsku i Put pazigrada II. i III. faze, točkom 3. određuje naknada za izvlaštene nekretnine iz točke 2. u ukupnom iznosu od 89.071,63 eura, od čega je Grad Split dužan isplatiti svakom od suvlasnika iznos koji odgovara njihovim suvlasničkim udjelima, u roku od 15 dana od pravomoćnosti rješenja, s tim da zakonske zatezne kamate teku od 30 dana od dana donošenja rješenja o izvlaštenju pa do isplate, točkom 4. utvrđeno je da Grad Split stječe pravo na posjed zemljišta iz točke 2. izreke danom pravomoćnosti rješenja ako je do tada isplatio naknadu, a u protivnom danom isplate naknade, točkom 5. naložena je zemljišnoknjižna provedba rješenja, točkom 6. dan je nalog zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda za upis zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom unutar roka od 7 godina od dana pravomoćnosti rješenja, dok je točkom 7. odlučeno da troškove postupka snosi Grad Split.

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 943-02/24-01/253, URBROJ: 514-04-03-01-01/07-25-02 od 13. studenog 2025. postupajući po žalbi pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) iz ovog spora, te tužitelja pod 5) iz ovog spora, njihova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom aktu, odnosno što je i tuženik smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za potpunim izvlaštenjem predmetnog zemljišta, kao i da je naknada za izvlaštene nekretnine zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom pravilno i zakonito utvrđena, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju naknada za predmetno izvlašteno zemljište pravilno i zakonito određena, u svezi s čim je li u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i potom na isto pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kao i je li u provedenom postupku došlo do procesnih povreda koje bi bile od utjecaja na zakonitost akata čije ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, uslijed čega je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

12.Odredbom članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine", broj 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

Prema stavku 2. tog članka, iznimno, naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, kojom se prijašnjem vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti životni uvjeti i uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu, kada korisnik izvlaštenja s takvom nekretninom raspolaže.

Člankom 47. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade tržišna vrijednost nekretnine definirana je kao vrijednost nekretnine koja se izražava sukladno članku 25. stavku 2. tog Zakona, a navedenom odredbom Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se vrijednost nekretnine izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) iz ovog spora, te tužitelja pod 5) iz ovog spora izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene zakonske pretpostavke da se odredi potpuno izvlaštenje predmetnog zemljišta, te sud također zaključuje da je i naknada za predmetno izvlašteno zemljište pravilno i zakonito utvrđena, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je donijelo svoje rješenje od 8. travnja 2024., kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) iz ovog spora, te tužitelja pod 5) iz ovog spora izjavljenu protiv istog, pa stoga sud kako osporeni akt tuženika, tako i akt prvostupanjskog tijela cijeni u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Nadalje, sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi da je predmetni upravni postupak izvlaštenja pokrenut prijedlogom Grada Splita, zainteresirane osobe u ovom sporu, od 23. veljače 2021. za potpuno izvlaštenje nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) površine 299 m2, čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]), površine 5 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) površine 3 m2, sve u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo ŠT u odgovarajućim suvlasničkim dijelovima, a radi izgradnje prometnice dijela Pazigradske ulice sa spojem na Vinogradarsku i Put Pazigrada II. i III. faze, te su uz prijedlog za izvlaštenje dostavljene sve isprave propisane člankom 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a interes Republike Hrvatske za predmetni zahvat utvrđen je na temelju članka 105. Zakona o cestama. Iz upravnog spisa nadalje proizlazi da je naknada za predmetno izvlašteno zemljište utvrđena na temelju procjembenog elaborata vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Čuvala iz tvrtke Supervision d.o.o., br. 20-10/2023 od 23. listopada 2023., a po čijoj dostavi u spis je održana usmena rasprava, te iz zapisnika s usmene rasprave od 14. ožujka 2024. proizlazi da su izvlaštenici imali mogućnost iznošenja primjedbi na procjenu vještaka, postavljanja pitanja i traženja objašnjenja, sve u smislu odredbe članka 52. Zakona o općem upravnom postupku, s tim da iz stanja spisa proizlazi i da je samo vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Žarku Čuvalu provedeno na prijedlog izvlaštenika, a nakon što su prigovorili procjeni iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine. Prvostupanjsko tijelo je potom prihvaćajući navedeni procjembeni elaborat vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Čuvala donijelo svoje rješenje od 8. travnja 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg su pravni prednik tužitelja od pod 1) do pod 4) iz ovog spora, te tužitelj pod 5) iz ovog spora izjavili žalbu, a koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, protiv kojeg su tužitelji pokrenuli predmetni upravni spor.

15.Glede tužbenih prigovora u kojima tužitelji ističu počinjene procesne povrede tijekom upravnog postupka koje da se očituju u tome da je ŠT, pravni prednik tužitelja od pod 1) do pod 4) preminuo u vremenu između donošenja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja, pa da su upravna tijela bila obvezna pozvati nasljednike umrle stranke da preuzmu predmetni upravni postupak, kao i da smrću stranke u postupku prestaje i punomoć koju je isti prethodno dao opunomoćeniku za zastupanje, pri čemu se pozivaju na odredbu čl. 318. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i u svezi s kojom navode da je drugostupanjsko rješenje trebalo biti dostavljeno izravno nasljednicima dotičnog, umjesto njegovom opunomoćeniku s obzirom da je njegovom smrću prestala važiti izdana punomoć, kod kojeg stanja stvari da je tužiteljima od pod 1) do pod 4) kao pravnim slijednicima umrle stranke, uskraćeno pravo sudjelovanja u postupku, što uključuje pravo izjašnjavanja o činjenicama i dokazima te pravo na učinkovito pravno sredstvo, a što po mišljenju tužitelja predstavlja bitnu povredu pravila upravnog postupka, za kazati je kako su ovakvi navodi u cijelosti neosnovani.

16.Naime, s prethodnim u vezi najprije je za navesti je kako nije sporno da je ŠT, pravni prednik tužitelja od pod 1) do pod 4) umro **.**.2024., pa kako je prvostupanjsko rješenje doneseno 8. travnja 2024., to je pak jasno da je on pred prvostupanjskim tijelom imao mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama i pravnim pitanjima bitnim za rješavanje konkretne upravne stvari, a pored toga njega, kao i tužitelja pod 5) je u upravnom postupku zastupao Zvonimir Bućan, odvjetnik u Splitu. Stoga, kod stanja stvari da je ŠT, pravni prednik tužitelja od pod 1) do pod 4) umro **.**.2024., a da je drugostupanjsko rješenje doneseno 13. studenog 2025., uzimajući u obzir da je odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09 i 110/21) propisano da ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka, a stavkom 2. istog članka da se o obustavi postupka donosi rješenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim slijednicima, te kad nasljednici, odnosno pravni slijednici nisu poznati, rješenje će se javno objaviti u službenom glasilu, kod stanja stvari da postupak u smislu citirane odredbe nije obustavljen, već je nastavljen s obzirom na narav upravne stvari, to je pak jasno da time što je drugostupanjsko rješenje dostavljeno opunomoćeniku pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) nije došlo do povrede njihovih prava, ovo tim prije što su oni u zakonskom roku pokrenuli predmetni upravni spor po novim opunomoćenicima, slijedom čega je neprijeporno da u provedenom drugostupanjskom postupku nije došlo do povrede procesnih prava kako samog pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) ŠT, tako niti njegovih nasljednika, pa su prigovori koje tužitelji u tom pravcu ističu u cijelosti neutemeljeni.

17.Nadalje, što se pak tiče tužbenih navoda u kojima tužitelji osporavaju samu visinu utvrđene naknade, kao i način na koji je ista utvrđena smatrajući da naknada nije utvrđena na zakonit i pravilan način iz razloga koje detaljno elaboriraju u tužbi, uslijed čega su po njihovom mišljenju nezakonita i osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, za kazati je kako sud niti takve navode ne nalazi osnovanima.

18.U pravcu naprijed izloženog, najprije je za navesti kako su pravni prednik tužitelja od pod 1) do pod 4) te tužitelj pod 5) i u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja osporavali utvrđenu visinu naknade za izvlaštene nekretnine od strane prvostupanjskog tijela, koje prigovore je tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio, i s čijim obrazloženjem je u cijelosti suglasan i ovaj sud, pa tako i po pitanjima koje tužitelji posebice apostrofiraju u ovom sporu. Naime, iz podataka upravnog spisa razvidno je kako je naknada za izvlaštene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 260,00 m2 utvrđena u iznosu od 89.071,63 eura i to na temelju procjembenog elaborata vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Čuvala iz tvrtke Supervision d.o.o., br. 20-10/2023 od 23. listopada 2023., od kojeg pak iznosa se na tržišnu vrijednost nekretnina odnosi 2.900 eura za čest. zem. [katastarska čestica] eura za čest. zem. [katastarska čestica] te 78.700,00 eura za čest. zem. [katastarska čestica], a na vrijednost poljoprivrednih kultura 5.625,00 eura (za koje je prema suglasnim izjavama svih suvlasnika utvrđeno da pripadaju ŠT). Nadalje, po dostavi procjembenog elaborata održana je i usmena rasprava, te iz zapisnika s usmene rasprave od 14. ožujka 2024., koji prileže upravnom spisu kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi da su izvlaštenici imali mogućnost iznošenja primjedbi na procjenu vještaka, postavljanja pitanja i traženja objašnjenja, sve to u smislu mjerodavne odredbe članka 52. Zakona o općem upravnom postupku, s tim da sud posebice primjećuje kako je predmetno vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Žarku Čuvalu provedeno isključivo na prijedlog samih izvlaštenika i to nakon što su oni prigovorili procjeni iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine.

19.Kod izloženog stanja stvari, potpuno je jasno da je pravnom predniku tužitelja od pod 1) do pod 4) te tužitelju pod 5) u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom kao strankama upravnog postupka omogućeno izjašnjavanje o svim relevantnim činjeničnim i pravnim potanjima bitnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Isto tako, za nadodati je i kako je dotičnima raspravnim zaključkom od 14. ožujka 2024. dodatno odobren rok za očitovanje na procjembeni elaborat, a u kojem roku oni nisu dostavili nikakav pisani podnesak kojim bi osporili utvrđenja iz procjembenog elaborata vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Čuvala, što pak ukazuje na to da su s istim bili suglasni, dok s druge strane na održanoj usmenoj raspravi, koja je održana u prisutnosti vještaka i svih stranaka navedeni vještak je detaljno obrazložio svoju procjenu, kojom prilikom je svim prisutnim strankama nedvojbeno pružena mogućnost izjašnjavanja i otklanjanja bilo kakvih primjedbi koji se odnose na izrađeni procjembeni elaborat.

20.Što se pak tiče nerazmjera u procjeni vrijednosti izvlaštenih nekretnina, niti ovaj sud ne može prihvatiti prigovore tužitelja da naknada koja je utvrđena prvostupanjskim rješenjem ne odražava pravo stanje vrijednosti zemljišta koje je predmet izvlaštenja. Naime, u tom smislu za kazati je kako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka Čuvala neprijeporno proizlazi da je dotični vještak prema stanju na dan kakvoće i primjenom načela prethodnog učinka utvrdio kako se zemljište precizirano u točki 2. izreke prvostupanjskog rješenja prema Generalnom urbanističkom planu Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita" br. 13/78) nalazilo u zoni stanovanja. Stoga, iz istog nalaza i mišljenja jasno proizlazi da je vještak Čuvalo utvrdio uporabno svojstvo nekretnina neposredno prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno ranije uporabno svojstvo koje je zemljište imalo prije izvlaštenja prema načelu tzv. prethodnog učinka. Ovakvo stajalište proizlazi i iz definicije uporabnog svojstva nekretnine sadržanog u članku 4. stavak 1. točka 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, prema kojem je to stanje odnosno kakvoća nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti.

21.Također, iz citiranog prihvaćenog procjembenog elaborata proizlazi da je vještak Čuvalo za procjenu vrijednosti predmetnih nekretnina koristio poredbenu metodu u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/15) i Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 105/15) te je glede usporednih nekretnina dao detaljan grafički prikaz i analizu usporednih obilježja, proveo među vremensko odnosno interkvalitativno izjednačenje i obrazložio svoju procjenu, pa su svi navodi u kojima tužitelji tvrde suprotno potpuno neutemeljeni. Isto tako, nedvojbeno je i da upravno tijelo koje provodi postupak izvlaštenja ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka prema pravilima o dokazivanju, odnosno ocjeni dokaza u upravnom postupku, u kojem smislu je za navesti da nalaz i mišljenje predstavlja dokaz u upravnom postupku te mora biti provjerljiv i utemeljen na objektivnim činjenicama, s tim da prilikom provjere elaborata, prvostupanjsko upravno tijelo mora ocijeniti jesu li jasni kriteriji procjene vrijednosti nekretnine, odnosno, sadržava li procjena vještaka sve podatke i kriterije koji, sukladno zakonu, utječu na visinu procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine, odnosno naknade koja se određuje za potpuno izvlaštenu nekretninu, s čim u vezi i ovaj sud zaključuje kako je prvostupanjsko tijelo odluku o naknadi za potpuno izvlaštenje predmetnih nekretnina pravilno i zakonito utemeljilo na nalazu i mišljenju dotičnog vještaka, koji je pak u skladu s prethodno citiranim mjerodavnim materijalnim propisima, dok tužitelji svojim navodima kako u upravnom postupku, tako niti u ovom sporu nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđene visine naknade, niti su u tom pravcu dostavili ili predložili izvođenje bilo kakvih relevantnih dokaza, što dovodi do zaključka da je i tuženik pravilno i zakonito postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu pravnog prednika tužitelja od pod 1) do pod 4) te tužitelja pod 5) izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, na koji način nije došlo do povrede zakona na njihovu štetu, a kako to tužitelji neutemeljeno tvrde.

22.Slijedom prethodno izloženog, za apostrofirati je kako su i prema ocjeni ovog suda u konkretnoj upravnoj stvari utvrđene sve relevantne činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje predmetne upravne stvari, te se prvostupanjsko rješenje kojim je izvlaštenicima utvrđena naknada u novcu u visini tržišne vrijednosti predmetne nekretnine temelji na zakonitom nalazu i mišljenju vještaka u skladu s odredbama mjerodavnog članka 46. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a kojeg je pravilno prihvatio tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Konačno, za nadodati je i kako je u cijelosti neutemeljeno pozivanje tužitelja na sudsku praksu ovoga suda iz presude poslovni broj: Us I-171/2025-31 od 6. svibnja 2025., to pak stoga što se ne radi o identičnoj ili sličnoj upravnoj stvari koja bi bila primjenjiva na upravnu star koja je predmet ovog spora.

23.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelji u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

26.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 19. svibnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva ŠIMENC I PARTNERI d.o.o., Split, Bihaćka 4, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz zapisnik od 6. svibnja 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi Gradu Splitu, Split, Obala kneza Branimira 17, uz zapisnik o objavi,

- u spis.