REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-129/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić iz Zagreba, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 iz Zagreba, Kišpatićeva 12, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Andreje Srednoselec Pintarić, odvjetnice i punomoćnika tuženika FS, temeljem generalne punomoći Su-997/2023, dana 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu 1 od 1.258,47 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 22,41 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 23,91 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 20,95 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 22,65 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 24,20 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 22,60 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 21,06 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 22,79 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 20,34 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 22,13 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 20,77 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 22,13 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 29,38 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 22,34 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 21,72 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 23,67 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 26,08 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 22,97 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 23,18 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 24,75 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 21,96 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 21,37 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 24,40 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 23,19 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 21,43 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 24,51 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 22,59 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 23,16 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 23,86 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 22,28 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 22,33 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 23,67 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 22,94 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 28,57 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 24,34 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 26,21 eura od dana 16.01.2023.godine,

na iznos od 26,21 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 26,67 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 24,26 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 29,30 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 24,44 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 28,73 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 28,64 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 32,86 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 29,49 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 34,15 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 33,91 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 34,85 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 34,85 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 33,29 eura od dana 16.03.2024.godine, pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske s redišnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 19. siječnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi je navela da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu njegovateljica. Tužiteljica radi na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada – njegovateljica u odjelu mobilne, opće i progresivne zdravstvene njege te minimalno 2/3 radnog vremena radi s infektima i otrovima i izložena je visokom riziku zaraze i parazitskim bolestima. Tužiteljici je priznat dodatak za posebne uvjete rada od 8%. Tužiteljica tvrdi da joj sukladno članku 55 stavak 2 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 17%. Također tvrdi da joj pripada uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada za 4% od osnovne plaće (ukupno 21%) temeljem članka 55 stavak 3 Kolektivnog ugovora.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 2. studenog 2025. tužiteljica na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 1.258,47 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u navedenim bruto iznosima razlike plaće.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženik tvrdi da tužiteljica ne ispunjava uvjete za priznanje dodatka za posebne uvjete rada u traženom postotku jer nije radila s biološkim ili kemijskim štetnostima (infekti i otrovi), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni za pravo na dodatak u postotku koji tužiteljica potražuje. Tuženik je istaknuo prigovor zastare i prigovor prekluzije jer tužiteljica prije podnošenja tužbe nije tuženiku podnijela zahtjev za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj nije utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% + 4%.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o radu između tužiteljice i tuženika od 9. siječnja 2023. (list 8 spisa), nalog o upućivanju na mjesto rada od 30. siječnja 2023. (list 9 spisa), u rješenje o plaći od 30. siječnja 2023. (list 10 spisa), u tabelu (list 11-18 spisa), u Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (list 19-25 spisa), dokumentaciju (list 33-597 spisa), u opis poslova radnog mjesta pomoćni djelatnik u zdravstvu i radnog mjesta njegovatelj (list 598-599 spisa), u procjenu rizika (list 606-615, 674-713 spisa), u izračun utuženog potraživanja izvršen od strane tuženika (list 640 spisa), u dokumentaciju (list 667-673 spisa), u Pravilnik o plaćama i drugom dohotku (list 714-718 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka LS, OS, CS (list 636-639 spisa). Uz suglasnost parničnih stranaka pročitan je iskaz svjedoka ĆS, JS, RS i TS saslušanih u istovrsnim predmetima ovog suda Pr-143/2025 od 9. rujna 2025. (list 641 spisa), Pr-147/2025 od 23. svibnja 2025. (list 645-646 spisa), Pr-143/2025 od 23. listopada 2025. (list 655-660 spisa).

5. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice jer tužiteljica, unatoč urednoj dostavi poziva, nije pristupila niti na jedno od pet ročišta za glavnu raspravu na koja je bila pozvana radi saslušanja.

6. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Člankom 139 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) propisano je da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.

8. Tužiteljičino najstarije potraživanje odnosi se na siječanj 2020. koje je dospjelo 15. veljače 2020. godine.

9. S obzirom da je tužba podnesena 19. siječnja 2025., a najstarije potraživanje odnosi se na siječanj 2020. koje je dospjelo 15. veljače 2020. sud je zaključio da od dospijeća tog potraživanja 15. veljače 2020. do podnošenja tužbe 19. siječnja 2025. nije protekao zastarni rok od pet godina propisan člankom 139 Zakona o radu (Narodne novine 93/14). Iz navedenog proizlazi da je tuženikov prigovor zastare neosnovan.

10. Tuženik je istaknuo prigovor prekluzije sud jer tužiteljica prije podnošenja tužbe nije tuženiku podnijela zahtjev za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj nije utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% + 4% niti je protiv tog rješenja uložila prigovor. Tuženikov prigovor prekluzije sud je ocijenio neosnovanim jer je tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu razlike plaće pa sukladno članku 133 stavak 3 Zakona o radu, tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Pravo tužiteljice na isplatu plaće proizlazi iz članka 90 stavak 1 i članka 94 Zakona o radu i iz odredaba Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim je propisan postotak doda tka na plaću za posebne uvjete rada za pojedina radna mjesta. Donošenje rješenja o plaći kojim se , između ostalog, utvrđuje postotak dodatka na plaću za posebne uvjete rada, nije uvjet za stjecanje prava na dodatak za posebne uvjete rada jer navedeno pravo proizlazi neposredno iz odredaba Kolektivnog ugovora neovisno o donošenju rješenja o plaći koje je deklaratornog karaktera.

11. Člankom 45 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, 35/2024) propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanje plaće.

12. Člankom 55 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. U navedenom članku sadržan je i popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak među kojima se pod točkom 5 nalazi radno mjesto zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi s infektima i otrovima i kojem pripada dodatak za posebne uvjete rada od 17%.

13. Uvidom u ugovor o radu od 30. siječnja 2023. utvrđeno je da je tužiteljica radila kod tuženika na radnom mjestu njegovateljica u Službi sestrinstva i zdravstvene njege, Odjel mobilne, opće i progresivne zdravstvene njege.

14. Rješenjem o plaći od 30. siječnja 2023. tuženik je tužiteljici za radno mjesto njegovateljica utvrdio pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 15%.

15. Tužiteljica smatra da joj pripada dodatak za posebne uvjete rada od 17% jer ona 2/3 radnog vremena radi s infektima i otrovima.

16. Na ročištu održanom 2. listopada 2025. sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka LS koja je izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu njegovateljice u Internoj intenzivnoj jedinici, a tužiteljica radi na radnom mjestu njegovateljica na odjelu kirurgije. Navela je da tužiteljica radi na odjelu sa pokretnim pacijentima, a prilikom rada izložena je štetnim tvarima i to izlučevinama pacijenata, ide po citostatske terapije, prilikom kupanja pacijenata dolazi u doticaj sa fekalijama i sa dezinficijensima kojima je izložena prilikom pranja i čišćenja kreveta, ormarića, posuda i ostale opreme. Navela je da tužiteljica cijelo radno vrijeme obavlja poslove prilikom kojih je izložena štetnim tvarima, a u radu koristi zaštitna sredstva i to rukavice i maske, a prilikom rada s covid pacijentima oblači zaštitni mantil. U okviru poslova svog radnog mjesta hrani pacijente. Njegovateljice ulaze u izolacijske boksove u kojima se nalaze pacijenti koji imaju zarazne bolesti, prilikom ulaska u boks njegovatelj se mora dezinficirati i obući mantil i staviti masku. Prilikom izlaska iz boksa mora se skinuti i ponovo dezinficirati. Navela je da nije vidjela tužiteljicu da ulazi u izolacijski boks, ali izolacijski boks postoji na svakom odjelu. U izolacijske boksove ulaze pet do deset puta dnevno.

17. Svjedok OS je prilikom saslušanja izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu njegovateljica, od 1. siječnja 2020. do ožujka 2024. radila je kao njegovateljica na hitnoj službi, a tužiteljicu ne poznaje. U okviru poslova njegovateljice vršila je uređivanje i presvlačenje pacijenata, vožnju pacijenata na pretrage, dezinfekciju, čišćenje izlučevina pacijenata (krv, urin i sl.), dezinfekciju i pranje posuda za urin. Prilikom rada je dolazila u doticaj s pacijentima oboljelim od zaraznih bolesti, koristila je zaštitnu masku i rukavice, a za vrijeme corone koristili su zaštitni ogrtač, kapu i naočale. Sa zaraznim pacijentima dolazila je u doticaj svakodnevno, a sa svakim pacijentom je u doticaju minimalno pola sata.

18. Svjedok CS je izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu njegovateljica na Općem internističkom odjelu, a od 2020. do 2024. radila je internoj intenzivnoj njezi. Tužiteljicu poznaje iz viđenja i ona radi na radnom mjestu njegovateljica na odjelu kirurgije. Navela je da se u okviru poslova radnog mjesta njegovateljica vrši njega i hranjenje pacijenata, nošenje uzoraka i vožnja pacijenta na pretrage. Prilikom rada izloženi su štetnim tvarima npr. u dotaciju su s pacijentima koji kašlju i imaju proljev i koji su dolazili s hitne i tada se još nije znalo koje bolesti imaju, pa bi tek naknadno bili smješteni u izolaciju gdje su ulazi u uniformama. Prilikom presvlačenja pacijenata izloženi su izlučevinama pacijenata. Od zaštitne opreme koriste mantile, maske i rukavice. Navela je da njegovatelji otprilike 80% radnog vremena provedu uz pacijenta prilikom čega su izloženi štenim tvarima.

19. Svjedok ĆS je prilikom saslušanja u istovrsnom predmetu ovog suda broj Pr-143/2025 izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra. Navela je da njegovateljica u okviru poslova svog radnog mjesta nije direktno izložena infektima, otrovima i izlučevinama, već je izložena indirektno, što znači da transportira materijal u hermetički zatvorenim epruvetama i dodatnim zaštitnim kontejnerima. Transport bolesnika obavlja u bolesničkim kolicima ili bolesničkom krevetu, ali ne samostalno, već s još jednim djelatnikom. Obavlja osnovnu higijenu bolesnika uz nadzor medicinske sestre. Bolesnici koji imaju zarazne bolesti se ne liječe na običnim odjelima, već na specifičnim odjelima. Njegovateljica nije u cijelosti sigurna od zaraze ali je od poslodavca zadužila zaštitnu odjeću i obuću, prošla je osnovnu edukaciju o mjerama dezinfekcije sa dezinficijensima koji se koriste u bolnicama. Ukoliko je netko zarazan njegovateljica zna koji dezinficijens treba koristiti da se spriječi zarazu. Navela je da njegovateljica nije više od 2/3 radnog vremena izložena štetnim utjecajima i nije direktno uz bolesnika cijelo radno vrijeme već dolazi povremeno po potrebi. Njegovateljica nije samostalna u radu, već radi pod nadzorom medicinske sestre. Njegovateljica obavlja osobnu higijenu samo polupokretnim i nesamostalnim pacijentima. Tijekom dana ovisno o potrebi pomaže nepokretnom pacijentu dodavajući mu noćnu posudu, te vrši jutarnju higijenu pacijenata. Ponekad pomaže prilikom hranjenja pacijenta koji je teže pokretan. Prilikom hranjenja pacijenata njegovateljica mora na sebi imati plastičnu pvc pregaču koja ju štiti od izlučevina, u radu koristi jednokratnu masku i jednokratne rukavice.

20. Svjedok TS je prilikom saslušanja u istovrsnom predmetu ovog suda broj Pr-147/2025 izjavila da je radila na sabirnom odjelu gdje se skupljaju uzorci krvi, a poslije na neurokirurgiji. Njegovatelji raznose uzorke krvi a njihov posao je njega, kupanje i briga oko pacijenata te su u neposrednom kontaktu sa pacijentima. Njegovatelji su u radu izloženi infektima i otrovima, a opseg složenosti rada s infektima i otrovima varira od dana do dana i odjela do odjela. Navela je da se na odjelu gdje je smješten pacijent uzimaju uzorci krvi, urina, hemokulture i razne biopsije, te se zatvoreni u epruvetama donose u sabirnicu i osobe koje rade u sabirnici ih dalje odnose u laboratorije.

21. Svjedok JS je prilikom saslušanja u istovrsnom predmetu ovog suda broj Pr-143/2025 izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu voditeljica Službe sestrinstva i zdravstvene njege. Njegovateljice sudjeluju u provođenju zdravstvene njege bolesnika, surađuju s medicinskim sestrama, nisu samostalne u radu, već rade po uputi medicinske sestre. Navela je da njegovatelji nisu izloženi štetnim utjecajima jer tuženik prima bolesnike sa zdravstvenim problemima koji nisu uzrokovani infektima odnosno mikroorganizmima koji izazivaju zarazne bolesti. Njegovatelji prilikom zdravstvene njege bolesnika koriste zaštitna sredstva i to jednokratne rukavice, pregače, mantile i sl. Izjavila je da njegovatelji nisu više od 2/3 radnog vremena izloženi štetnim utjecajima. Navela je da njegovatelj bolesniku donosi noćnu posudu, a nakon toga mora napraviti higijenu urogen italne regije kod nepokretnih bolesnika, a pri tome koristi osobna zaštitna sredstva. Njegovatelji voze pacijente s jednog mjesta na drugo radi RTG snimanja. Izjavila je da za čišćen je bolničkih kreveta treba oko 15 minuta za jedan krevet, a za dezinfekciju većeg prostora treba oko 30 minuta. Njegovateljice ulaze u izolirane sobe, ali ne same, već uz medicinsku sestru.

22. Svjedok RS je prilikom saslušanja u istovrsnom predmetu ovog suda broj Pr-143/2025 je izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu voditeljica Odjela mobilne, opće i progresivne zdravstvene njege. Navela je da njegovateljica nije u svom radu 2/3 radnog vremena izložena štetnim utjecajima, otrovima nije uopće izložena, a izlučevine i uzorke ona ne izuzima od bolesnika već ih dobije zapakirane u epruvetu ili kontejneru. Njegovatelji nisu samostalni u radu, već pomažu medicinskim sestrama. Sudjeluju u zdravstvenoj njezi bolesnika, ali ne samostalno već uz medicinske sestre ili tehničare. Njegovateljica uz medicinsku sestru priprema pribor potreban za obavljanje njege i kupanje nepokretnog bolesnika te uz medicinsku sestru sudjeluje u kupanju i njezi bolesnika, a pri tom koristi zaštitna sredstva. Navela je da njegovatelj nije izložen virusima i bakterijama i ne mora mijenjati urinarnu vrećicu pacijentima. Mora pacijentu donijeti noćnu posudu ali sa zaštitnim rukavicama. Njegovatelj mijenja bolničku posteljinu, a pri tom koristi zaštitne rukavice, mantil ili pvc pregaču. Njegovatelj ulazi u izolacijske sobe ako ih ima na odjelu i to otprilike tri puta dnevno. Pacijenti u izolacijskoj sobi su imunokompromitirani, a u izolacijskoj sobi ne borave zarazni bolesnici. Poslovi njegovatelja su priprema pribora, pranje i kupanje bolse3nika, presvlačenje bolesničkih kreveta, pranje kreveta i dezinfekcija, raspremanje kolica na kojima je bio bolesnik, odvoženje pacijenta na pretrage, nošenje materijala u laboratorij, odlazak u sabirnicu po čisto rublje i odlazak u ljekarnu po lijekove. Njegovateljica u radu može doći u doticaj sa ljudskim izlučevinama ali te izlučevine nisu zarazne i mora nositi zaštitne rukavice.

23. Temeljem iskaza svjedoka LS, OS i CS, sud je utvrdio da njegovateljica prilikom rada dolazi u doticaj sa dezinficijensima za vrijeme pranja i čišćenja opreme, te može doći u doticaj sa ljudskim izlučevinama (krv, urin, stolica) te da prilikom rada koristi zaštitnu opremu i to rukavice, masku i mantil. Iz iskaza navedenih svjedoka sud nije utvrdio da je tužiteljica kao njegovateljica prilikom rada više od 2/3 radnog vremena izložena utjecaju štetnih tvari. Sud je pri tom imao u vidu da niti jedna od navedenih svjedokinja ne radi na istom odjelu kao i tužiteljica pa svjedokinje nemaju neposrednih saznanja o tužiteljičinom radu. Naime, tužiteljica radi na odjelu kirurgije, svjedokinja LS radi na internoj intenzivnoj jedinici i ne poznaje tužiteljicu, a svjedokinja CS radi na općem internističkom odjelu.

24. Temeljem iskaza svjedoka ĆS, TS, RS i JS sud je zaključio da njegovateljice prilikom rada nisu izložene utjecaju štetnih tvari, već pomoću zaštitnih sredstava (rukavice, maska i mantil) mogu doći u doticaj sa ljudskim izlučevinama i dezinficijensima, ali nisu više od 2/3 radnog vremena izložene utjecaju štetnih tvari.

25. Sud je zaključio da tužiteljica nije dokazala da više od 2/3 radnog vremena radi sa infektima i otrovima i da je izložena štetnim tvarima te da joj posljedično tome pripada dodatak za posebne uvjete rada od 17%. Sud je pri tom imao u vidu da se tužiteljica nije odazvala pozivu za saslušanje iako je sud radi njezinog saslušanja zakazao pet ročišta. Stoga je sud temeljem članka 265 stavak 2 ZPP-a odlučio da neće saslušati tužiteljicu kao stranku jer se tužiteljica bez opravdanog razloga nije odazvala pozivu suda.

26. Polazeći od utvrđenja da tužiteljica ne provodi više od 2/3 radnog vremena u radu s infektima i otrovima, sud je utvrdio da tužiteljici ne pripada dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 17% sukladno članku 55 Kolektivnog ugovora. Stoga je sud zaključio da je tuženik nije dužan tužiteljici isplatiti razliku između dodatka na plaću za posebne uvjete rada od 17% i dodatka na plaću za posebne uvjete rada koji joj je u utuženom razdoblju isplaćen.

27. Visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio uvidom u izračun utuženog potraživanja izvršen od strane tuženika, a tužiteljica je uskladila tužbeni zahtjev s tuženikovim izračunom.

28. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku