Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ob-25/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ankice Jakovina, predsjednice vijeća, Vitomira Boića, suca izvjestitelja i Dragice Sirovica Hranilović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Dejanu Pavloviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja da nije postojala izvanbračna zajednica, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-351/2023-34 od 5. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja EJ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-351/2023-34 od 5. ožujka 2026.

II. Odbija se žalba tuženice PJ kao neosnovana i potvrđuje odluka o troškovima parničnog postupka iz toč. II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-351/2023-34 od 5. ožujka 2026. preko iznosa od 4.062,50 EUR do iznosa od 5.971,45 EUR.

r i j e š i o  j e

III. Odbacuje se žalba tužitelja EJ od 5. svibnja 2026. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-351/2023-34 od 5. ožujka 2026. kao nepravovremena.

IV. Odbija se zahtjev tuženice PJ za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: ''I. Utvrđuje se kako nikada nije postojala izvanbračna zajednica između tužene PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nikada i ostavitelja IJ, rođenog **.**.1945. u [adresa], umrlog dana **.**.2016., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnične troškove uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.'' (st. I. izreke) te je naloženo tužitelju nadoknaditi troškove postupka tuženici u iznosu od 4.062,50 EUR sve u roku 15 dana (st. II. izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima. Apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena je jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, osobito u dijelu koji se odnosi na postojanje temeljnih elemenata izvanbračne zajednice. Sud načelno navodi zakonske kriterije za postojanje izvanbračne zajednice, iste ne primjenjuje na konkretno utvrđene činjenice, već zaključak o postojanju takve zajednice izvodi paušalno i bez konkretne analize , pa tako ne obrazlaže na koji je način u konkretnom slučaju postojala ekonomska zajednica između tuženice i pokojnog. Sud je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, pri čemu je provedene dokaze ocijenio selektivno i jednostrano. Sud uopće ne uzima u obzir ključne navode tužitelja da tuženica nije sudjelovala u troškovima kućanstva, da nije postojala nikakva ekonomska zajednica te da je sve troškove, uključujući i troškove sprovoda pokojnog, snosio tužitelj. Posebno je problematična ocjena iskaza svjedoka, jer sud nekritički prihvaća iskaze svjedoka bliskih tuženici, a čiji se iskazi u bitnome svode na subjektivne dojmove da su tuženica i pokojni „djelovali kao muž i žena“ . Sud neutemeljeno odbacuje ili umanjuje značaj iskaza svjedoka tužitelja koji su iskazivali o tome da tuženica nije živjela s pokojnim u trajnoj zajednici, da se o njemu nije brinula te da je njezin boravak bio povremen i uvjetovan drugim okolnostima. Nije utvrđeno postojanje zajedničkog budžeta, nije utvrđeno da je postojalo međusobno uzdržavanje, niti da su stranke zajednički snosile troškove života. Tuženica je boravila kod pokojnog bez pravne osnove trajne životne zajednice, uz povremeno obavljanje kućanskih poslova, što po svojoj pravnoj naravi ne može predstavljati izvanbračnu zajednicu. Nekritički sud prihvaća izjavu pokojnika iz 2012. iako ista nije bila predmet odgovarajuće provjere, unatoč izričitom prijedlogu tužitelja za provođenje grafološkog vještačenja. Navedena izjava dana je u drugom postupku i ne može sama po sebi biti odlučna za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice. Za postojanje izvanbračne zajednice nužno je kumulativno postojanje trajne životne zajednice, emocionalne povezanosti i ekonomske zajednice. Sama činjenica da su dvije osobe živjele na istoj adresi ili bile u određenom odnosu ne znači da je postojala izvanbračna zajednica u smislu zakona, pa je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se presudu preinačiti na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tuženica je izjavila žalbu protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog u točki II. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Od zatraženog iznosa od 5.971,45 EUR, naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 4.062,50 EUR. Stav je tuženice da je riječ o eklatantnom primjeru objesnog parničenja, kojim tužitelj prouzrokuje troškove, a koje bi ako ih sud ne priznaje, u konačnici, ni kriva ni dužna, morala snositi sama tuženica. Predlaže se presudu preinačiti na način da se naloži tuženiku, pored priznatih troškova, snositi i trošak sastava podnesaka od 23.08.2024. i 28.02.2025. odnosno podredno presudu ukinuti te vratiti predmet na ponovni postupak prvostupanjskom sudu, uz dosudu naknade troškova žalbenog postupka tužiteljici.

3.1. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženica predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, a prihvatiti žalbu tuženice i u skladu s istom, preinačiti pobijanu presudu glede odluke o trošku, sve uz naknadu troškova žalbenog postupka tuženici.

4. Ispitujući pobijanu presudu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koju u žalbi ukazuje tužitelj jer ista sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama zbog čega se može ispitati.

5. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP na koju ukazuje tužitelj jer je sud prema svojem uvjerenju, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio koje činjenice će uzeti kao dokazane.

6. Također, nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. U obrazloženju pobijane presude je između ostalog navedeno:

- da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženice radi utvrđenja da nije postojala izvanbračna zajednica nje i sada pok. IJ

- da je temeljem rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj O-152/2023, upućen da pokrene parnicu radi utvrđenja da nije postojala izvanbračna zajednica između nasljednice PJ i ostavitelja IJ

- da je prvostupanjski sud donio rješenje pod posl. br. R1 Ob-737/17 14. studenog 2017. u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između PJ iz [adresa], rođene **.**.1953., OIB: [osobni identifikacijski broj], u [adresa], BIH i sada pokojnog IJ, rođenog **.**.1945. u [adresa], umrlog **.**.2016., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

- da navedeno rješenje tužitelj smatra paušalnim i neutemeljenim

- da tužitelj tvrdi da nikada nije postojala bračna zajednica između tuženice i pokojnog IJ

- da je tuženica besplatno stanovala sa IJ u njegovoj kući, a za uzvrat mu je ponekad kuhala, čistila i prala

- da nikada nisu konzumirali brak

- da je objedovala zasebno od pokojnog IJ, dakle, nisu koristili zajedničku kuhinju

- da nikada nije pridonosila kućanstvu u bilo kojem smislu (niti novčano nit da bi kupovala potrebne stvari)

- da tuženica tvrdi da je pravomoćnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1 Ob-737/17 od 14. studenog 2017. utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između tuženice i pokojnog IJ

- da u tom postupku nije sudjelovao tužitelj, brat pokojnog IJ

- da iako tuženica i pokojni IJ nisu sklopili brak, isti su od 1992. živjeli u izvanbračnoj zajednici

- da se tuženica preselila u kuću pokojnog IJ **.**.1992. na adresi [adresa], od kada je i prijavljena na navedenoj adresi, a upoznali su se nekoliko godina ranije

- da su na navedenoj adresi zajedno i neprekidno stanovali sve do smrti istog 28. kolovoza 2016.

- da to potvrđuje izjava IJ, broj OV-6688/2012 od 20. studenog 2012. na kojoj je potpis istog ovjerila javna bilježnica Branka Rački iz [adresa]

- da su tuženica i pokojni IJ spavali zajedno u istom krevetu

- da sud nije izveo dokaz grafološkog vještačenja potpisa imajući u vidu da je isti potpis ovjeren od strane javnoga bilježnika, a nitko nije istaknuo da je navedena isprava krivotvorenima ili da postoji sumnja u ovjeru potpisa

- da je iz izjave sada pok. IJ od 20. studenog 2012. utvrđeno da je izjavio pod moralnom, kaznenom i materijalnom odgovornošću da tuženica živi s njim u izvanbračnoj zajednici od 1992.

- da nije sporno da je tuženica živjela na istoj adresi sa sada pok. IJ

- da je sporno je li tuženica sa sada pok. IJ živjela u izvanbračnoj zajednici, te je li postojala zajednica koja po svim elementima nalikuje bračnoj zajednici

- da je rješenjem Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini posl. br. O-152/2023-3 od 20. veljače 2023. određen prekid postupka radi utvrđenja da nije postojala izvanbračna zajednica između tuženice i sada pok. IJ kao ostavitelja

- da je rješenjem istoga suda posl. br. R1 Ob-737/2017-9 od 14. studenog 2017. utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između PJ iz [adresa], rođene **.**.1953. u [adresa], BIH, od oca UJ i majke DJ (rođ. E) i sada pokojnog IJ, rođenog **.**.1945. u [adresa], od oca AJ i majke ŽJ (rođ. P), a umrlog **.**.2016.

- da je pok. IJ umro **.**.2016., te u trenutku smrti nije bio u braku

- da su tuženica i pok. IJ imali prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] i to tuženica od 1992.

- da tuženica za vrijeme zajedničkog života s pok. IJ nije bila u braku, a da je njezin prvi brak prethodno razveden te da se nije udavala ponovo

- da je za vrijeme zajedničkog života tuženica s pok. IJ živjela u emotivnoj zajednici, imali su zajednički društveni život te su živjeli kao muž i žena do njegove smrti

- da je sud utvrdio da je između tuženice i sada pok. IJ postojala izvanbračna zajednica, koja je bila trajna

- da je tuženica dokazala da je njezina zajednica s pok. IJ obilježena ekonomskom, emocionalnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici

- da tužitelj nije dokazao suprotno.

8. Prvostupanjski sud navodi da je u vrijeme započinjanja veze, na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima (''Narodne novine broj 11/78,…162/98 –dalje: ZOBPO) te je bio na snazi do 30. lipnja 1999., a koji je u čl. 7. propisivao da vanbračna zajednica žene i muškarca stvara obvezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim tim zakonom. Prema čl. 271. tog zakona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok po čl. 272. st. 1., imovina koju je jedan bračni drug imao u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, dok po čl. 281. st. 1. kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, dok po st. 2., u slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, ako i svakom drugom obliku rada, suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

9. Nakon toga stupio je na snagu Obiteljski zakon (''Narodne novine broj 162/98) koji je odredbom čl. 3. propisao da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, dok po čl. 262., izvanbračna zajednica žene i muškarca koja je trajala dulje vrijeme stvara imovinske učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

10. Prema čl. 3. Obiteljskog zakona (''Narodne novine'', broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

11. S obzirom da se utvrđenje nepostojanja izvanbračne zajednice traži radi utvrđenja da tuženica nije nasljednica pok. IJ kao izvanbračni drug, a obzirom da je pok. IJ preminuo **.**.2016. utvrđuje se da je čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (''Narodne novine'', broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15) bilo propisano da ostavitelja nasljeđuje njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, a izvanbračnom zajednicom se smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

12. Nadalje, na temelju čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje: ObZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je na temelju odredbe stavka 2. istoga članka propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Odredbom čl. 3. st. 1. ObZ-a određeno je što se smatra izvanbračnom zajednicom i gdje je za status izvanbračne zajednice predviđeno trajanje od minimum tri godine ili kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete.

13. Odredbom čl. 8. st. 2. ZN-a propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

14. Da bi neka izvanbračna zajednica imala potrebnu kvalitetu u smislu odredbi čl. 8. i 9. ZN-a, mora se raditi o određenom trajanju, ali svakako o zajednici u smislu emotivne i ekonomske zajednice. Izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica od 1992. stanovala s pok. IJ, a s njima i njezina kćer do udaje, te je tuženica brinula o pok. IJ i u trenutku smrti bila s njim. IJ je dao javnobilježnički ovjerenu izjavu da je u izvanbračnoj zajednici s tuženicom, a tužitelj je u osmrtnici naveo tuženicu kao izvanbračnu suprugu.

15. Odredbom čl. 11. st. 1. ObZ-a propisano je da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a prvostupanjski sud je utvrdio da se radilo o neudanoj ženi i neoženjenom muškarcu, koji su zajednički živjeli od 1992. do njegove smrti.

16. Slijedom navedenoga, pravilno je sud prvoga stupnja u skladu s rezultatima provedenih dokaza odbio tužbeni zahtjev. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP -a), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23 i 107/25) te sukladno postavljenim zahtjevima. Na žalbene navode tužene protiv odluke o troškovima postupka treba reći da je prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka tužitelju odredio naknadu samo onih troškova, koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, a što je prvostupanjski sud dostatno i obrazložio u svojoj presudi.

17. Zbog navedenog žalbe tužitelja i tužene je valjalo odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP-a) kao zakonitu.

18. Slijedom navedenoga na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude pod točkama I. i II. izreke.

19. Pobijana presuda zadrži zakonitu pouku o pravnom lijeku te je protiv iste dopuštena žalba u roku od 15 dana od zaprimanja presude. Zbog navedenog odbačena je žalba tužitelja EJ zaprimljena 5. svibnja 2026. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-351/2023-34 od 5. ožujka 2026. kao nepravovremena.

20. Tuženoj nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njezina žalba odbijena kao neosnovana, a odgovor na žalbu nije bila potrebna parnična radnja (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 19. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina