Poslovni broj: Pp-1759/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Rajki Rončević-Skočić uz sudjelovanje Marice Pašalić, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CZ, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/09, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), a povodom optužnog prijedloga Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zabok, Klasa 211- 07/24-5/12735, Urbroj: 511-17-05-24-1 od 22. srpnja 2024., nakon glavne i javne rasprave 19. svibnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22).

Okrivljenik: CZ, sin C, rođen **.**.1962. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, VSS, mag. ekonomije, dipl. ing. sigurnosti, specijalist kvalitete rada, zaposlen, razveden, otac jednog djeteta, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan

O S LO B O Đ A  S E  O P T U Ž B E

da bi 6. svibnja 2024. u neutvrđeno vrijeme u Zaboku, Ulica M. Gupca kbr. 51. - PU krapinsko-zagorska, u pisanoj pritužbi na rad policijskih službenika, naslovljen na MUP, Odjel unutarnje kontrole, Klasa: 050-01/23-01/5371, sa e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] na službeni mail Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, [adresa elektroničke pošte], u prednjem odlomku pisanog podneska, omalovažavao službenu osobu, zamjenika načelnika PU krapinsko-zagorske, ZZ, u vezi s vršenjem službe riječima: "Traži se od unutarnje kontrole MUP-a da p.s. ZZ i sve p.s. koji su sudjelovali u postupku po pritužbi 4 podvrgne psihološkom testiranju i testiranju kvocijenta inteligencije da se utvrdi da li isti zadovoljavaju psihofizičke karakteristike potrebne za njihova radna mjesta"

dakle, da bi počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona,

II) Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava krapinsko-zagorska, Policijska postaja Zabok, Klasa 211- 07/24-5/12735, Urbroj: 511-17-05-24-1 podnijela je 22. srpnja 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenog, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Sud je objavio predmet postupka te proveo raspravu u prisutnosti okrivljenog i predstavnika tužitelja, a na okolnost utvrđenog prekršaja.

3. Okrivljeni je u svoju obranu naveo: Ne smatram se krivim. Ne priznajem prekršaj za koji me se tereti. Ne želim iznijeti obranu sada, već ću istu iznijeti nakon što sud provede dokazni postupak odnosno tražim da se u svojstvu svjedoka sasluša NZ, PP Zabok, policijska službenica koja je utvrdila prekršaj, na okolnost kako je utvrdila prekršaj, temeljem kojeg dokumenta i kojeg sadržaja, tko je dostavio istoj taj dokument i da se utvrdi od kuda je taj dokumente došao prije nego što je dostavljen policijskoj službenici NZ. Jer u konkretnom dopisu nije bilo niti izravne niti neizravne namjere omalovažavanja ili vrijeđanja policijskog službenika ZZ za kojeg nesporno iz dokumentacije proizlazi da je pogriješio u odgovoru na moju pritužbu br. 4. obzirom da ih imam više.

4. Prisutni predstavnik tužitelja nije imao na ovaj iskaz i prijedlog okrivljenog ništa za dodati, nije imao pitanja, već u cijelosti ostao kod navoda optužnog prijedloga, zbog čega je sud zakazao novu raspravu radi saslušanja predložene svjedokinje.

5. Sudu su pristupili okrivljeni i predstavnik tužitelja EZ, dok nije pristupila svjedokinja NZ, policijska službenica PP Zabok, kojoj je po drugi puta poziv upućen putem PP Zabok, a predstavnik tužitelja ispričao je njezin nedolazak, razlozima koje nije učinio vjerojatnim niti opravdanim, odnosno iste razloge nije ničim dokazao niti potkrijepio, stoga sud nije opravdao nedolazak policijske službenice u svojstvu svjedoka NZ a koja je jedini predloženi svjedok po okrivljenom, pa sud smatra da je tužitelj bio dužan u ovom konkretnom predmetu u odnosu na optužbu koja se okrivljenom stavlja na teret, osigurati njezin dolazak.

6. Okrivljeni je i nadalje inzistirao na saslušanju predmetne svjedokinje NZ kako je to i već iskazao na raspravi 9. travnja 2025. odnosno ostao je kod svega navedenog, te ujedno naglašava da je email uputio MUP RH unutarnjoj kontroli, pa je stoga potrebno utvrditi kako je navedena pritužba dostavljena u PP Zabok navedenoj policajki. Također ističe će da nakon saslušanja svjedokinje NZ biti potrebno saslušati i druge svjedoke koje će predložiti kao i pribaviti dodatnu dokumentaciju koja je usko vezana za djelo koje mu se stavlja na teret.

7. Na navode okrivljenog, predstavnik tužitelja nije imao primjedbi, pa je rasprava odgođena, radi zakazivanja nove rasprave i provođenja dokaza predloženih po okrivljenom.

8. Okrivljeni je 2.10.2025., 21.10.2025. i 29.12.2025. uputio podneske sudu a na okolnost "obveznog psihološkog testiranja djelatnika u državnim službama", te okolnost da se e-mailom nije obratio direktno predmetnom policijskom službeniku nego unutarnjoj kontroli koja je zakonom obvezna kontrolirati rad i psihološko stanje policijskih službenika i da nije bilo niti direktne niti indirektne namjera vrijeđanja ili omalovažavanja predmetnog policijskog službenika, te navodi zakonsku regulativu u RH-a – Zakon o policiji i Pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog službenika te o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama NN 113/2012 i izmjenu i dopunu Pravilnika NN 37/2018.

9. Sud je nastavio glavnu i javnu raspravu na koju je ponovno pozvao svjedokinju NZ koja sudu nije pristupila, već je predstavnik tužitelja na upit suca odgovorio da predložena svjedokinja NZ u stvari niti nije mjerodavan svjedok jer je njezin zadatak bio samo prema uputi nadređenoga sastaviti optužni prijedlog što je ista i učinila i to ne neposrednim opažanjem, već naredbom nadređenih, te nije imao za predložiti nikakvih daljnjih prijedloga niti dokaza koji bi se trebali provesti u ovom postupku, osim što ostaje u cijelosti kod optužnog prijedloga, a koji je sačinjen na način kako je to naprijed naveo.

10. Kako sud nije mogao provesti saslušanje predložene svjedokinje i njezino suočenje s okrivljenim na čemu je okrivljeni inzistirao, a sud je svjedokinju NZ pozivao, međutim tužitelj je istu ispričao razlozima koje nije učinio vjerojatnim, odnosno sud iste razloge nije prihvatio, jer nisu opravdani, budući je ista na dugotrajnom bolovanju zbog njege djeteta, te je bila dužna kao i svaki drugi građanin RH-a na poziv suda u svojstvu svjedoka odazvati se, pa njezin nedolazak sud nije opravdao tim više što je tužitelj upravo bio dužan osigurati njezin dolazak u svojstvu svjedoka, a na okolnost kako bi se sa izvjesnošću mogla utvrditi odgovornost okrivljenog za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret.

11. Okrivljeni je ponovio u svoju obranu: Ne smatram se krivim. Ne priznajem prekršaj za koji me se tereti. Ni na koji način nisam počinio djelo prekršaja koje mi se stavlja na teret, a što je i nedvojbeno iz dopisa koje sam dostavio 2. listopada 2025., 21. listopada 2025. i 29. prosinac 2025., te ponavljam osim što sam se i emailom obratio Službi za unutarnju kontrolu MUP-a ni na koji način nisam omalovažavao službenu osobu prilikom vršenja svoje službe već sam samo predložio provođenje postupaka koji su i inače propisani Zakonom o policiji i Pravilnikom za sve državne službenike, pa tako i za navedene djelatnike MUP-a na koje se moj tekst odnosi.

12. U dokaznom postupku okrivljeni je decidirano prigovorio, da nikako ne može prihvatiti da je svjedokinja NZ nebitna jer je iz optužnog prijedloga vidljivo da je "prekršaj utvrdila NZ", što definitivno nije istinito a što proizlazi iz očitovanja predstavnika tužitelja.

13. Okrivljeni i predstavnik tužitelja nisu imali daljnjih dokaza niti prijedloga u ovoj pravnoj stvari, pa je sud donio odluku da neće zakazivati novu raspravu niti provoditi drugi dokazi jer je evidentno da se NZ, a koja je navodno utvrdila prekršaj, sudu ne želi odazvati a upravo na okolnost neposrednog utvrđivanja prekršaja. Na navedeno utvrđenje prisutni predstavnik tužitelja dodaje da nije točno da se ne želi odazvati, već je na dugotrajnom bolovanju zbog njege djeteta.

14. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to obavijest, str. 12. spisa, izvješće o postupanju (u potpisu policijska službenica NZ), str. 13. spisa, pritužba na rad upućena Unutarnjoj kontroli MUP-a RH-a, str. 16. spisa, izvod iz PE, zapisnik od 9. travnja 2025. i 25. rujna 2025., te obrazloženi podnesci okrivljenoga od 2.10.2025., 22.10.2026. sa prilogom, te 29.12.2025. po okrivljenom, a na izvedene dokaze okrivljeni i predstavnik tužitelja nisu imali primjedbe.

15. U završnoj riječi okrivljeni je ponovio da se ne osjeća krivim te sve radnje upućene službi unutarnje kontrole MUP RH-a u Zagrebu sastavljene su u skladu sa zakonskim propisima koji su na snazi, dok je predstavnik tužitelja ponovio da je možda nespretno napisano u optužnom prijedlogu da je NZ prekršaj utvrdila što nije točno, već je postupala po naredbi nadređenih zbog čega ostaju kod optužbe.

16. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da se okrivljeni e-mailom obratio Ravnateljstvu policije što po svojoj naravi predstavlja korištenje zakonskog prava na pritužbu na rad policijskih službenika. E-mail je upućen izravno i zatvoreno na službenu adresu Ravnateljstva policije (državnog tijela), poruku nije objavio na društvenim mrežama, portalima niti medijima, a činjenicu da je NZ dobila e-mail okrivljenog, uzrokovalo je samo Ravnateljstvo policije internim prosljeđivanjem pošte unutar sustava MUP-a, zbog čega je sud zaključio da okrivljeni nije imao namjeru niti je poduzeo radnju kojom bi taj sadržaj učinio javno dostupnim.

17. Sud nije utvrdio namjeru remećenja javnog reda i mira jer svrha e-maila je bila isključivo iniciranje unutarnje kontrole i provjere unutar same institucije a ne ulično vrijeđanje ili omalovažavanje, pa "prijedlog za psihološko testiranje" koje je inače redovni dio provjere radne sposobnosti unutar MUP-a ne sadrži vulgarne, psovačke niti eksplicitno uvredljive riječi koje bi imale isključivu svrhu ponižavanja ili omalovažavanja osobnosti djelatnika policije.

18. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava jamči pravo svakom okrivljenom da ispitaju svjedoke protiv sebe, pa kako je svjedokinja uskratila okrivljenom i sudu to pravo, sud nije imao drugih elemenata na kojima bi temeljio optužbu, te je zaključio da tužitelj nije dokazao navode iz optužbe, niti uvjerio sud u njezinu osnovanost. Tužitelj je bio dužan osigurati prisutnost svjedokinje ili dostaviti materijalni dokaz kojim bi potvrdio postojanje prekršajne odgovornosti ili namjere vrijeđanja, budući tužitelj snosi teret dokazivanja te je njegova dužnost dokazati krivnju okrivljenog, što je u ovom konkretnom slučaju u potpunosti izostalo.

19. Za postojanje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira potrebna je namjera da se osoba omalovaži ili uvrijedi. Iz iskaza okrivljenog ta je namjera osporena, pa kako drugih dokaza odnosno svjedoka koji bi potvrdio suprotno ili dokazao da je e-mail poslan s isključivim ciljem uvrede nema, sud je riješio kao u izreci ove presude.

20. S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje i nedostatak dokaza, budući da ovlašteni tužitelj nije ponudio niti jedan valjani dokaz kojim bi sa sigurnošću osporio obranu okrivljenog ili dokazao postojanje izravne namjere vrijeđanja (javnog reda i mira) djelatnika policije, sud je ostao u sumnji, te je poštujući pravilo “in dubio pro reo” donio odluku u korist okrivljenog te ga pozivom na odredbu članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.

21. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 19. svibnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Marica Pašalić, v. r.

Rajka Rončević Skočić, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8. u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, CZ, [adresa].,

2. tužitelju, PU krapinsko-zagorskoj, Policijskoj postaji Zabok

3. spis