Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-318/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optužene ZH, zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-189/2023 od 17. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba privatnog tužitelja RH kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-189/2023 od 17. ožujka 2026., na temelju članka 525. stavak 1. i članka 355. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP) odbačena je privatna tužba privatnog tužitelja RH zaprimljena 21. veljače 2023. podnesena protiv optužene ZH zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 2. KZ/11.
2. Protiv navedenog rješenja žalbe je podnio privatni tužitelj RH zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine.
3. Žalba privatnog tužitelja nije osnovana.
4. Prvenstveno treba naglasiti da kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 2. KZ/11 (kvalificirani oblik klevete), čini onaj tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način iznese ili pronese kao činjeničnu tvrdnju ono što može škoditi časti i ugledu privatnog tužitelja, pa je to uslijed takvog postupanja optuženika određeni navod postao pristupačan većem broju osoba. Na subjektivnoj strani kaznenog djela klevete počinitelj (optuženik) kaznenog djela mora biti svjestan i htjeti, da određenom činjeničnom tvrdnjom za koju zna da je neistinita, može naškoditi časti i ugledu adresata, odnosno privatnog tužitelja. Oba elementa kaznenog djela klevete, odnosno njegov objektivni i subjektivni element, moraju biti ostvareni kako bi se utvrdila krivnja, a to ujedno znači da je potrebno utvrditi i namjeru takvog postupanja na strani počinitelja. Predmetno stoga što počinitelj (optuženica u konkretnom slučaju) kaznenog djela mora biti svjestan i htjeti, da određenom činjeničnom tvrdnjom za koju zna da je neistinita, može naškoditi časti i ugledu adresata.
4.1. Suprotno navedenom uvidom u spis predmeta utvrđeno je, upravo kao što je to i proizlazi iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja, da se sadržaj privatne tužbe, a time i sama inkriminacija iz iste odnosi na dijelove iskaza ZH danim u drugom postupku koji je vođen na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, u kojem je ista bila ispitana u svojstvu okrivljenice, a to ujedno znači i da je ZH u tom drugom postupku dajući svoj iskaz čije dijelove privatni tužitelj ocjenjuje klevetničkima i neistinitima, postupala u obrani svojih prava braneći se od navoda tada inkriminiranih privatnom tužbom. Osim toga, već je prvostupanjskim rješenjem utvrđeno da se radi o predmetu koji je završen pravomoćnom oslobađajućom presudom u odnosu na tada optuženu ZH, a što i govori u prilog činjenici da su navodi ZH iz tog drugog postupka ocijenjeni istinitima upravo kao što to i zaključuje prvostupanjski sud u svom rješenju.
5. Zaključno, iako je nužnim ukazati na neprimjerenost izričaja koje u svojoj žalbi na prvostupanjsko rješenje koristi privatni tužitelj, uvažavajući sve prethodno navedeno, nije osnovan žalbeni navod privatnog tužitelja kojim pokušava osporiti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, stoga je žalbene navode u cijelosti valjalo otkloniti kao neosnovane.
7. Slijedom navedenog, a obzirom da pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja nisu dovedeni u pitanje žalbom i žalbenim razlozima, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja i na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a odbiti žalbu kao neosnovanu.
U Zagrebu 19. svibnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
