REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Poslovni broj: Pp-1742/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Kristine Tojčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv pravne osobe „SARITA EVENTS d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] (nastavno prvookrivljenik), te protiv odgovorne osobe CE (nastavno drugookrivljenik), sve zbog prekršaja iz čl. 229. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), te zbog prekršaja iz čl. 172. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), po javnoj i glavnoj raspravi provedenoj 19. svibnja 2026. godine u nazočnosti okrivljenika, postupajući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata RH – Područnog ureda Split – Službe za nadzor radnih odnosa Klasa:

UP/I-116-02/25-01/41 Urbroj: 443-02-03-10-25-3 od 29. siječnja 2025. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 - nastavno PZ-a), dana 19. svibnja 2026,

primjenom čl. 179. i čl. 182. PZ-a,

p r e s u d i o  j e

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e:

PRVOOKRIVLJENIK "SARITA EVENTS d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] ([adresa]) – [adresa], MBS: 060440169, OIB: 94670982124, prekršajno nesankcioniran,

DRUGOOKRIVLJENIK VE, sin C i V djevojački E, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] – [adresa], državljanin RH-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor prvookrivljenika, nesankcioniran za ovu vrstu prekršaja.

da bi

inspekcijskim nadzorom izvršenim dana 25.01.2025.god. u ugostiteljskom objektu „SEVEN", koji posluje u sastavu društva SARITA EVENTS d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, sa sjedištem u [adresa], te uvidom u poslovnu i radno pravnu dokumentaciju društva dana 27.01.2025.god. u uredu inspektora rada u Splitu, Mike Tripala 6., utvrđeno da su u društvu radili radnici:

- EE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., na poslovima konobara

- AE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], na poslovima konobara

…

I Okrivljeni su počinili prekršaj iz čl.14. st.3. Zakona o radu, vezan uz oblik ugovora o radu kojim je propisano, da ako ugovor, o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, odnosno

-radnik EE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) je započeo s radom dana 25.01.2025.god., na poslovima konobara

-radnik AE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) je započeo s radom dana 25.01.2025.god., na poslovima konobara,

a da im poslodavac nije prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, niti je sa imenovanim radnicima prije početka rada sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, a što je bio dužan uraditi sukladno čl.14. st.3. Zakona o radu,

dokaz:

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 25.01.2025.god.

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 27.01.2025.god.

čime je,

u odnosu na radnike EE I AE dana 25.01.2025.god.

počinjen prekršaj iz čl.14. st.3. i st.5. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjiv po čl.229. st.1. t.3. i st.2. toga Zakona

II Okrivljeni su počinili prekršaj iz čl. 112. st.1. 1.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim je propisana obveza poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavi nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, odnosno,

-radnik EE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) je započeo s radom dana 25.01.2025.god., na poslovima konobara

-radnik AE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) je započeo s radom dana 25.01.2025.god., na poslovima konobara,

a da poslodavac nije imenovane radnike prijavio tijelu mirovinskog osiguranja u roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a što je bio dužan uraditi sukladno čl.112.st.1.1.2. Zakona o mirovinskom osiguranju dokaz:

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 25.01.2025.god.

- zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 27.01.2025.god.

- prijava na HZMO za radnike EE i AE

čime je,

u odnosu na radnike EE I AE dana 25.01.2025.god. počinjen prekršaj iz čl.112. st.1. 1.2. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kažnjiv po čl.172. st.2. 1.4. i st.3. tog Zakona.

Temeljem čl. 140. st. 1. i 2. PZ-a, okrivljenici se oslobađaju troškova prekršajnog postupka i isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda. …

Obrazloženje

1) Državni inspektorat RH – Područni ured Split – Služba za nadzor radnih odnosa (nastavno ovlašteni tužitelj), podnio je ovom sudu 04. veljače 2025. godine citirani optužni prijedlog protiv naprijed navedenih okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno cjelovito prepisanog u izreci ove presude.

2) Predloženo je kažnjavanje po zakonu.

3) Provedenom provjerom, utvrđeno je da se prvookrivljenik ne vodi u prekršajnoj evidenciji, odnosno, da se drugookrivljenik u prekršajnoj evidenciji ne vodi kao počinitelj ove vrste prekršaja.

4) Po provedenim provjerama i ispitivanju optužnog prijedloga, sud je glavnu raspravu zakazao i proveo 19. svibnja 2026. godine.

5) Od uredno obaviještenih stranaka, pristupio je drugookrivljenik, koji se očitovao kako je na ovo ročište, osim kao odgovorna osoba, pristupio i kao predstavnik prvookrivljenika, za što ispunjava zakonske uvjete, budući je jedini ovlašten za predstavljanje i zastupanje pravne osobe.

6) Od okrivljenika je uzeta obrana, te je izvršen uvid u dokumentaciju spisa.

7) Drugookrivljenik je obranu iznio, kako u svoje ime, kao odgovorne osobe, tako i u ime prvookrivljenika, kao pravne osobe.

Ne osporava svoj status odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Ne osporava rezultat inspekcijskog nadzora, kao ni odgovornost u formalnom smislu. Međutim, smatra da je njegova odgovornost objektivno beznačajna. Naime, kritične prigode imali su hitnu potrebu za dodatnom radnom snagom, pa su odlučili angažirati dva radnika, koji su već bili zaposleni kod drugog poslodavca, kako bi u slobodno vrijeme odradili dio posla za njih. Konzultirao se sa svojim knjigovođom, kako bi to trebalo pravno riješiti, pa je knjigovođa sugerirao da se ide na ugovor o djelu. Međutim, uredujući inspektor je ustvrdio da se to ne može na taj način rješavati, već isključivo ugovorom o dodatnom radu, što je imalo za posljedicu evidentiranje predmetna dva prekršaja. Odmah po inspekcijskom nadzoru, radnici su prijavljeni na mirovinsko osiguranje. Navedeni radnici i dalje rade za njih. Ističe da je kod ove vrste poslovanja teško naći radnu snagu, pa je teško izbjeći propuste. Međutim, posebno ističe da do sada nisu sankcionirani za bilo kakav prekršaj iz oblasti gospodarstva, što ukazuje da se maksimalno trude poštovati važeću regulativu.

Završno je prepustio odluku sudu.

8) Po ovako provedenom postupku, sud je našao kako se u djelovanju okrivljenika nisu mogla steći zakonska obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret (nema djela).

…

9) Članak 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu, glasi: „(1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

3) ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3 (članak 14. stavak 3)

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.“

10) Članak 172. stavak 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, glasi:

„(2) Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura.

5. ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.)

(3) Za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1 .320,00 eura.“

11) Naime, prema mišljenju suda, činjenice utvrđene inspekcijskim nadzorom u bitnom nisu dovedene u pitanje.

12) Primarno treba napomenuti kako izreka optuženja nije adekvatno raščlanjena (isključivo na tri stavka, na činjenični opis, pravni opis i pravnu kvalifikaciju) i kako optuženje nema poseban stavak koji predstavlja obrazloženje.

13) Nakon uvodnog djela optuženja koje sadrži i osnovne podatke optuženika, slijedi dio koji integralno predstavlja i izreku i obrazloženje.

14) Člankom 117. stavkom 4. PZ-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti podnesak (pa tako i optužni prijedlog), koji je nerazumljiv, ili ne sadrži sve što je potrebno, da bi se temeljem istog moglo postupati, kao i da podnositelj može ponovno podnijeti podnesak, osim ako bi podnošenje istog bilo vezano za rok koji je istekao.

15) Međutim, kako je sudska praksa Visokog prekršajnog suda RH-a suspendirala primjenu ove odredbe u odnosu na optuženja, eventualnu obustavu postupka trebalo je odgoditi do ročišta glavne rasprave.

16) Ovlašteni tužitelj nije osigurao nazočnost svog predstavnika na glavnoj raspravi, koji bi po potrebi uredio optuženje.

17) Dakle, izreka optuženja ima ozbiljne nedostatke, koji onemogućavaju okončanje postupka osuđujućom presudom. …

18) Činjenični opis izreke optuženja ne predstavlja sažeti sadržaj, bez ikakvih suvišnih detalja i napomena, koji precizno određuje vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, te konkretizirani propust, koji se u potpunosti poklapa sa zakonskim obilježjima određenog prekršaja. Izreka ne sadrži odvojeni stavak pravnog opisa, koji predstavlja prepisani sadržaj konkretne prekršajne odredbe sa svim zakonskim obilježjima. Izreka ne treba sadržavati dokaze na kojima se zasniva optuženje. Materijalna odredba ne predstavlja prekršajnu odredbu i ne treba je navoditi u pravnoj kvalifikaciji izreke, u kojoj prekršajna odredba treba biti posebno navedena za pravnu, a posebno za odgovornu osobu.

19) Prema čl. 182. st. 1. toč. 1. PZ-a, presudom se okrivljenik oslobađa od optužbe, ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

20) S obzirom na nedostatke optuženja, temeljem citiranih zakonskih odredbi, o protupravnosti postupanja okrivljenika i njihovoj posljedičnoj odgovornosti, trebalo odlučiti kao naprijed.

21) Budući je ovaj postupak protiv okrivljenika obustavljen, troškovi istog, temeljem citirane zakonske odredbe, u cijelosti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

U Kaštel Sućurcu, dana 19. svibnja 2026.

ZAPISNIČARKA:

SUDAC:

Kristina Tojčić, v.r.

Dražen Kapisoda, v.r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:

Kristina Tojčić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, koja se u roku od 8 dana po primitku iste može podnijeti Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse.

Dostaviti:

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju

- spis