REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-151/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZZ iz [adresa], Z 3, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Martinu Sherriju, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HOK OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB 00432869176, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos 325,00 eura uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 07.02.2023. godine pa do isplate, i to po stopi koja se do dana 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos za drugi štetni događaj od 1.883,05 eura uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 07.02.2023. godine pa do isplate, i to po stopi koja se do dana 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 466,95 eura sa zateznim kamatama.

V. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 350,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. svibnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 28. travnja 2022. nalazila na svom radnom mjestu u Osnovnoj školi Rudeš (dalje u tekstu: OŠ Rudeš), Jablanska 51, Zagreb, te je prilikom čišćenja i spremanja školske učionice udarila glavom u otvoreni dio prozora. Tužiteljica je posjetila hitni prijam Kliničke bolnice Sv. Duh gdje je ustanovljeno da je udarila glavom desno parijetalno u prozor te ima vidljivu krastu. Od trenutka ozljede pa nadalje tužiteljica je imala vrtoglavice i mučnine, osjeća veliki umor, preznojavanje i sve radi s velikom težinom i bez snage, a također ima velikih problema sa spavanjem.

2. S obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio na radnom mjestu, u OŠ Rudeš, ta ista škola ima potpisanu Policu osiguranja odgovornosti s tuženikom, razvidno je da je tuženik dužan isplatiti naknadu za štetu koja je nastala tužiteljici.

3. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je pretrpjela štetu s osnove povrede prava osobnosti zbog pretrpljenih boli, straha i smanjenja životne aktivnosti. Uzimajući u obzir pretrpljene povrede, odnosno fizičku i duševnu bol, smanjenje životne aktivnosti, strah, te sve ostale kvalifikatorne okolnosti od utjecaja , kao i odredbe čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a i Orijentacijske kriterije VSRH, tužiteljici je nastala šteta s osnove povrede prava osobnosti u iznosu od 1.000,00 eura. Zbog štetnog događaja i pretrpljenih povreda tužiteljica je pretrpjela i imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 200,00 eura.

4. Nadalje, tužiteljica je pretrpjela i drugi štetni događaj koji se dogodio 1. kolovoza 2022. Tužiteljica se nalazila na svom radnom mjestu u OŠ Rudeš, Jablanska 51, Zagreb, te je prilikom standardnog posla čišćenja otvorila poklopac šahta kako bi izvadila crijevo za vodu. Tijekom pranja se poskliznula te joj je noga upala u šaht i tada je došlo do puknuća gležnja. Tom štetnom događaju je prisustvovala kolegica gđa. ĐZ koja joj je i pomogla da ustane, jer sama inače ne bi mogla isto napraviti. Tužiteljica je posjetila hitni prijam Kliničke bolnice Sv. Duh gdje je ustanovljeno da je ista padom u šaht doživjela frakturu vrha lateralnog maleola. U bolnici su tužiteljici stavili longetu, a kasnije i gips, te je upućena na strogo mirovanje. I u ovom slučaju je razvidno da je tuženik dužan isplatiti naknadu za štetu koja je nastala tužiteljici.

5. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je pretrpjela štetu s osnove povrede prava osobnosti zbog pretrpljenih boli, straha i smanjenja životne aktivnosti. Uzimajući u obzir pretrpljene povrede odnosno fizičku i duševnu bol, smanjenje životne aktivnosti, strah, te sve ostale kvalifikatorne okolnosti od utjecaja, kao i odredbe čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a i Orijentacijske kriterije VSRH, tužiteljici je nastala šteta s osnove povrede prava osobnosti u iznosu od 6.000,00 eura. Nadalje, zbog štetnog događaja i pretrpljenih povreda tužiteljica je pretrpjela i imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 500,00 eura.

6. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe, u svezi štetnih događaja, dana 7. veljače 2023. obratila tuženiku s odštetnim zahtjevima. U svezi prvog štetnog događaja od 28. travnja 2022. tuženik se očitovao kako odbijaju u cijelosti zahtjev kao neosnovan. U svezi drugog štetnog događaja od 1. kolovoza 2022. tužiteljica je zaprimila odgovor tuženika 10. ožujka 2023. u kojem tuženik priznaje djelomičnu odgovornost za štetu, te je isti ponudio naknadu štete u iznosu od ukupno 1.050,00 EUR s osnove neimovinske štete te iznos od 166,95 EUR s osnove imovinske štete tuđe njege i pomoći. Navedeni iznos štete ne podmiruje pripadajuću odštetu te je tužiteljica odbila istu ponudu prihvatiti, naročito jer ne postoji njezin doprinos, tj. suodgovornost za štetu kako je tuženik iznio u mirnom postupku.

7. Iako je tužiteljica odbila predloženi sporazum, tuženik je izvršio isplatu nespornog iznosa od 1.216,59 EUR dana 2. ožujka 2023. na račun punomoćnika.

8. Slijedom navedenoga, tužiteljica s osnove prvog štetnog događaja potražuje naknadu štete u iznosu od ukupno 1.200,00 EUR. S osnove povrede prava osobnosti iznos od 1.000,00 eura, te imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 200,00 eura.

9. Nadalje, s osnove naknade štete po drugom štetnom događaju pod točkom 3. tužiteljica potražuje daljnji iznos od 5.283,41 EUR, a imajući u vidu prethodno navedeno plaćeno.

10. Zakon o obveznim odnosima („NN“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) propisuje u odredbi članka 943. st. 2. da je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva. Tužiteljica potražuje i zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva jer je razvidno da tuženik nije ispoštovao navedenu zakonsku odredbu.

11. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 26. studenog 2025. tužiteljica potražuje kao u izreci.

12. U odgovoru na tužbu tuženik u odnosu na potraživanje tužiteljice u svezi štetnog događaja od 28. travnja 2022. ističe kako osporava osnovanost, kao i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, navodeći kako je do štetnog događaja i štete došlo krivnjom same tužiteljice. Naime, u konkretnom slučaju šteta nije posljedica propusta zaštite na radu jer je poslodavac osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad koje štite radnika od ozljede na radu. S lijedom navedenog osporava se odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući š teta nije nastupila kao posljedica propusta u zaštiti na radu, već uslijed nepažnje same tužiteljice, te nema uzročno-posljedične veze između procesa rada, upravljanja tim procesom i nastale štete tužiteljici. Nadalje, tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda (tegoba) opisanih u medicinskoj dokumentaciji i štetnog događaja, odnosno osporava da su tegobe i dijagnoze opisane u medicinskoj dokumentaciji posljedica predmetnog događaja. Naime, uvidom u dokumentaciju razvidno je kako se u konkretnom slučaju ne radi o nesretnom slučaju, već o bolestima (vrtoglavice, smetnje cirkulacije...) koje kao takve nisu posljedica nezgode. Uostalom, iste nisu priznate ozljedom na radu ni od strane HZZO-a.

13. Podredno tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva po svim kvalifikatornim okolnostima jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenoj na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije ne proizlaze povrede koje bi opravdale dosudu iznosa od 1.200,00 EUR.

14. U odnosu na potraživanje tužiteljice u svezi štetnog događaja od 1. kolovoza 2022. tuženik ističe kako je tužiteljici za štetu koja joj je nastala povodom predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 1.216,95 EUR dana 2. kolovoza 2023. na račun punomoćnika, uvažavajući pritom suodgovornost tužiteljice koja u konkretnom slučaju nije upotrijebila dužnu pažnju imajući u vidu poslove koje obavlja, čime je sama doprinijela nastanku štetnog događaja i štete. Naime, u konkretnom slučaju poslodavac je osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad koje štite radnika od ozljede na radu. Slijedom navedenog osporava se isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući šteta nije nastupila kao posljedica propusta u zaštiti na radu tuženika, već uslijed nepažnje same tužiteljice.

15. Tuženik osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužiteljica potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu iznosa od 6.500,00 EUR.

16. Osporava se tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega). Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica pa kamata na istu može početi teći tek od donošenja presude.

17. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: izjavu tužiteljice (strana 5 spisa), Sporazum o namirenju (strana 6-7 spisa), Odštetni zahtjev (strana 8-9, 22 spisa), Policu osiguranja od odgovornosti (strana 10 spisa), odgovor na Odštetni zahtjev (strana 11, 22-23 spisa), liječničku dokumentaciju (strana 12- 13, 19-21, 25-32, 83-93 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (strana 14-16, 17-18 spisa), rješenje HZZO-a (strana 33-35 spisa), Ugovor o radu (strana 47-48 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji neurologu dr. Maji Novak Roje (strana 73-74 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu i traumatologu dr. Miljenku Franiću 8statna 81-82 spisa), saslušani su svjedoci ĐZ (strana 60-61 spisa), tužiteljica (strana 61-62 spisa),

18. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

19. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanci štetnih događaja.

20. Među strankama je sporna odgovornost za štete i visina potraživanja s osnove neimovinske i imovinske štete.

21. Iz iskaza saslušane svjedokinje ĐZ, čistačice, proizlazi da je bila prisutna ozljeđivanju tužiteljice 1. kolovoza prilikom pranja plastičnih stolaca u vanjskom prostoru škole; da se u tom prostoru nalazi šaht za vodu iz kojeg uzimaju vodu za pranje; da je vidjela tužiteljicu s jednom nogom u šahtu, ali nije vidjela pad, da joj je rekla da ju boli noga, da je sjela i da je noga počela naticati; da joj je pomogla uzeti stvari s prvog kata; da su pozvale supruga tužiteljice koji ju je odvezao; da su oko šahta protuklizne pločice; da o nezgodi nisu nikoga obavijestili (bili su godišnji); ne zna tko je i kada obavijestio poslodavca; da je tužiteljica bila na bolovanju oko tri mjeseca; da zna da se tužiteljica ozlijedila i prije, lupila je u brid prozora koji se nalaze u hodniku, što nije vidjela; da su bile zadužene za prozore koje znaju otvarati i zatvarati i djeca.

22. U svom iskazu tužiteljica je izjavila da je čistila hodnik tijekom sata, da se ispod prozora nalaze koševi za smeće koje je sagnuvši se maknula i prilikom dizanja lupila je u rub prozora svom snagom, da je bilo više otvorenih prozora, da inače zatvaraju prozore, a djeca otvaraju pod odmorom; nakon ozljeđivanja nije joj bilo dobro, ali je nakon nekog vremena nastavila raditi, nikome ništa nije rekla, drugi dan joj nije bilo dobro i otišla je na hitnu gdje ju je uputila doktorica. U odnosu na nezgodu 1. kolovoza izjavila je da je s ĐZ prala stolce u vrtu oko škole, za što su koristile crijevo koje su stavile na vodu u šahtu i u jednom trenutku zakoračila je iza i noga joj je upala u šaht i izvrnula se, sjela je na pod u vodu i polijevala je nogu, noga je počela bujati i rekla je ĐZ da nazove muža koji ju je odveo na Sv. Duh na hitnu gdje su je obradili, stavili longetu, koju je nosila tri tjedna i išla na kontrole, mjesec dana je imala gips i obavila je dvije terapije; još uvijek noga zna biti natečena. Prilikom tog ozljeđivanja na nogama je imala radne cipele koje se mogu nataknuti na petu, šaht je u ravnini poda i oko njega su pločice koje nisu skliske i imaju mali pad prema šahtu. Tijekom bolovanja pomagali su joj suprug, kćer i zet dok nije dobila štake.

23. Iskaz tužiteljice i svjedokinje sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

24. U odnosu na prigovor tuženika odgovornosti nastanka štete ističe se da je sud vezan odlukom upravnog tijela HZZO-a od 24. kolovoza 2022. i 22. rujna 2022. koje predstavlja prethodno pitanje u smislu čl. 12. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, u daljnjem tekstu ZPP) kojom je propisano da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno (st. 1.). Navedeno pravno shvaćanje proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revr 947/17-2 od 11. rujna 2018., Rev-450/2021-2 od 22. veljače 2022., Rev- 580/2023 od 6. veljače 2024…), kao i iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/2022 od 21. rujna 2022.

25. Uvidom u rješenje (za koje nije sporno da je pravomoćno) Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/22- 02/1914, URBROJ: 338-21-02-02-22-6 od 24. kolovoza 2022. utvrđeno je da je tužiteljici ozljeda nastala 28. travnja 2022 kod poslodavca OŠ Rudeš, šifre MKB- 10 klasifikacija: S01.0 (otvorena rana vlasišta) priznata kao ozljeda na radu i priznata su prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu. Nadalje, iz Prijave o ozljedi na radu od 1. kolovoza 2022. proizlazi da je HZMO 22. rujna 2022. priznalo tužiteljici ozljedu na radu nastalu 1. kolovoza 2022. šifre prema MKB S82.6 (prijelom lateralnog maleola).

26. Prema stavu ovoga suda, budući su u ovom konkretnom slučaju donesene pravomoćne odluke u upravnom postupku kojima je utvrđeno da predmetne ozljede tužiteljice predstavljaju ozljedu na radu, kako je već navedeno sud je istima vezan, primjenom čl. 12. st. 1 ZPP-a i u ovom parničnom postupku kojeg je tužiteljica pokrenula protiv tuženika radi naknade štete povodom ozljeda na radu i to neovisno o tome je li se u upravnom postupku odlučivalo o pravu na naknadu štete i visini štete te o uzroku nastanka zadobivene ozljede. Ozljeda na radu ne može se drugačije procjenjivati s aspekta prava iz zdravstvenog osiguranja od ozljede na radu s aspekta naknade štete jer je u oba slučaja riječ o jednoj, istoj pretrpljenoj ozljedi. Slijedom navedenog, budući postoji odgovornost poslodavca postoji i obveza za isplatu naknade štete tuženika kao osiguratelja.

27. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj ica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Maji Novak Roje, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužiteljice od strane vještaka.

28. U svom nalazu i mišljenju stalna sudska vještakinja dr. Maja Novak Roje utvrdila je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila otvorenu ranu vlasišta tjemena desno i natučenje glave od 28. travnja 2022. i prijelom latralnog maleola desne potkoljenice od 1. kolovoza 2022. U mišljenju se navodi da trajnih posljedica s naslova ozljede glave i desne noge s neurološkog motrišta nema ; da je tužiteljica kod ozljede glave imala srednje jake bolove 2 dana, a manja bolove još 5 dana. Tužiteljica je trpjela strah sekundarni koji je trajao 2 dana u srednjem intenzitetu i u manjem još 5 dana. S neurološke strane nema naruženja i potrebe za tuđom pomoći i njegom.

29. Proveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužiteljice od strane vještaka.

30. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak dr. Miljenko Franić utvrdio je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila otvorenu ranu vlasišta desno i natučenje glave od 28. travnja 2022. i lom lateralnog maleola desnog gležnja od 1. kolovoza 2022. Nakon prvog štetnog događaja 28. travnja 2022. tužiteljica se nije odmah javila liječniku već je nastavila raditi. Po navedenim ozljeđivanjima tužiteljice u štetnom događaju provedeno je adekvatno liječenje. Nakon završenog liječenja zaostaje ograničena i bolna pokretljivost desnog GNZ i DNZ u slabijem stupnju. Vještak drži da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, zdravstveno stanje stabiliziralo se 15. svibnja 2022., a nakon drugog štetnog događaja stabiliziralo se 10. siječnja 2023.

31. Vještak je ocijenio da trajne posljedice nakon prvog štetnog događaja nisu zaostale, dok nakon drugog štetnog događaja zaostaje 5% trajnih posljedica. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan nakon prvog štetnog događaja i 2 dana nakon drugog štetnog događaja, srednje jakog intenziteta 3 dana nakon prvog i 15 dana nakon drugog štetnog događaja, a manjeg intenziteta trpjela je 5 dana nakon prvog, te 30 dana nakon drugog štetnog događaja. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega: kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika i to 1 sat dnevno kroz 5 dana nakon prvog štetnog događaja, te 2 sata kroz 20 dana, te još 1 sat kroz 20 dana nakon drugog štetnog događaja.

32. Kao posljedicu štetnog događaja od 28. travnja 2022. otvorenu ranu vlasišta prema nalazima i mišljenjima vještaka, tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta 1 dan, srednje jakog 3 dana i manjeg 5 dana, tužiteljica nije trpjela strah vezan uz ozljedu glave i bila joj je potrebna pomoć 1 sat dnevno kroz 5 dana, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužiteljica za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 5 eura, odnosno iznos od 25,00 eura . Slijedom navedenog tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a u iznosu od 325,00 eura, a odbijena je s previsoko zatraženim iznosom od 300,00 eura (tužiteljica pogrešno izračunava svoj zahtjev kojim potražuje 450,00 i 225,00 eura, što je ukupno 675,00 eura, a ne 775,00 eura).

33. Kao posljedicu štetnog događaja od 1. kolovoza 2022. iz vještva je utvrđeno da je tužiteljica trpjela bol jakog intenziteta 2 dan, bolove srednje jakog intenziteta 15 dana, manjeg intenziteta 30 dana, tužiteljica je trpjela strah srednjeg intenziteta 2 dana i manjeg intenziteta 5 dana, zaostale su trajne posljedice od 5% (tužiteljica krivo navodi 8%), a tuđa pomoć i njega bila je potrebna po 2 sata tijekom 20 dana i još po 1 sati tijekom 20 dana, ukupno 60 sati, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužiteljica za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 5 eura, odnosno iznos od 300,00 eura. S obzirom na takva utvrđenja, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužiteljici pripada pravična novčana naknada u utuženom iznosu od 2.750,00 eura. Ukupno je tužiteljici sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a dosuđen iznos od 3.050,00 eura.

34. Budući je tužiteljici za štetni događaj od 1. kolovoza 2022. nesporno isplaćen iznos od 1.216,95 eura, to je tuženik u obvezi isplatiti tužiteljici i daljnji iznos od 1.833,05 eura sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 7. veljače 2023. temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

35. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

37. Tužiteljici je priznat trošak za sastav dva odštetna zahtjeva svaki po 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 25.10.2023., 23.5.2024., 18.9.2024., 14.4.2026. svako po 100 bodova, obrazloženog podneska od 24.11.2025. po 100 bodova, podnesaka od 23.1. i 30.10.2025. svaki po 25 bodova, ukupno 850 bodova odnosno 1.700,00 eura.

38. Razmjerno uspjehu tužiteljice u omjeru od 80%, priznat joj je trošak u iznosu od 1.360,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 340,00 eura, kao i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 550,00 eura, ukupno je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 2.250,00 eura.

39. Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, pristupa na ročište 25.10.2023., 23.5.2024., 18.9.2024., 14.4.2026. svako po 100 bodova, dva obrazložena podneska svaki po 100 bodova, ukupno 700 bodova odnosno 1.400,00 eura.

40. Razmjerno uspjehu tuženika u omjeru od 20%, priznat mu je trošak u iznosu od 280,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 70,00 eura, ukupno je tuženiku priznat trošak u iznosu od 350,00 eura.

41. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. i primjenom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ZPP-a.

42. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih, te je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika