REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Kž-331/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Madunić, kao predsjednice vijeća, Mile Solde kao suca izvjestitelja i Nenada Vlašića kao člana vijeća, uz sudjelovanje Đurđice Jakopčević, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene TKŽ zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19-dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-205/2021-24 od 18. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13., 152/14.,70/17., 126/19., 80/2022., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje ZKP/08.) okrivljenica TK je oslobođena od optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv imovine – krađa – opisano po članku 228. stavak 1. KZ/11.
2. Na temelju članka 158. stavak 3. Zakona o kaznenom ZKP/08 oštećenica GK je upućena da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.
3. Temeljem odredbe članka 149. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelju padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Na temelju članka 544. stavka. 1. ZKP/08 kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem: 12 K-205/2021-3 od 26. ožujka 2021. stavlja se izvan snage.
5. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo ODO u Rijeci zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da županijski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
6. Odgovor na žalbu nije podnesen.
7. Žalba ODO u Rijeci nije osnovana.
8. Nije u pravu državni odvjetnik iz Rijeke kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno utvrdio činjenično stanje.
8.1. Državni odvjetnik u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja nije u potpunosti cijenio iskaze svih ispitanih svjedoka, a pogotovo iskaz oštećene GK za kojega državni odvjetnik smatra da je vjerodostojan i da je potkrijepljen iskazom svjedokinje LK, zatim da nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je okrivljena jedina, osim oštećene, u inkriminiranom razdoblju imala ključeve od njenih stanova iz kojih su ukradeni oštećenicini predmeti, te da nije u dovoljnoj mjeri cijenila određene razlike u iskazima okrivljene i njene kćerke HK o tome tko je i koliko puta ulazio u stanove okrivljene. Državni odvjetnik dalje smatra da je zbog pogrešne ocjene vjerodostojnosti naprijed navedenih iskaza prvostupanjski sud pogrešno zaključio da nema dokaza da je okrivljena iz stanova oštećene u inkriminiranom razdoblju otuđila predmete navedene u izreci pobijane presude.
8.2. Žalbenim navodima državnog odvjetnika, po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, nije dovedena u pitanje ispravnost zaključka prvostupanjskog suda kako nema dokaza da je okrivljena počinila kazneno djelo krađe na štetu oštećene GK. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda izražen u točkama 14. do 27. obrazloženja pobijane presude kako nema dokaza da je okrivljena počinila kazneno djelo koje joj je na teret stavio ODO u Rijeci. Naime, materijalnih dokaza da je okrivljena iz stanova oštećene GK u inkriminiranom razdoblju ukrala bankovnu karticu Erste banke, jedan zlatni prsten vrijednosti od oko 7.000,00 kuna, novčani iznos od 3.000,00 funti, te jednu zlatnu ogrlicu vrijednosti oko 25.000,00 kuna, nema. Niti jedan od navedenih predmeta nije pronađen u posjedu okrivljene niti ima kakvih drugih materijalnih dokaza da ih je okrivljena doista uzela iz stanova oštećene. Optužba se zasniva samo na iskazu oštećene GK, te dijelom na iskazu svjedokinje LK, s time da LK svjedoči samo o onome što joj je rekla oštećena GK, tako da se u biti optužba zasniva na iskazu oštećene GK. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se iskaz oštećene nije mogao ocijeniti vjerodostojnim jer je iskaz konfuzan, u bitnome mijenjan u odnosu na prvotni iskaz dan u policijskoj postaji. Naime, iz iskaza oštećen proizlazi da je najprije prijavila da joj je ukraden i jedan skupocjeni sat, da bi kasnije izjavila da je taj sat pronašla u stanu, potom ne zna da li je sa njezine bankovne kartice koja joj je navodno ukradena podizan novac ili nije, pa kada se k tome uzme u obzir da je izjavila da je određene predmete, pa i dio onih za čiju krađu se tereti okrivljena, sakrivala u zamrzivaču pakirajući ih na način da izgledaju kao meso, njezin iskaz je doista konfuzan i samo na temelju njega ne može se sa potpunom sigurnošću utvrditi, u prvom redu da li je oštećena i posjedovala sve predmete za koje tvrdi da su joj ukradeni, u drugom redu ako ih je posjedovala, da li su joj doista ukradeni, a posebice se ne može utvrditi da ih je ukrala upravo okrivljena. U nedostatku materijalnih dokaza da je okrivljena otuđila navedene predmete, optužba koju je protiv nje podnijelo državno odvjetništvo mogla bi biti dokazana samo ako postoji tkzv. zatvoreni krug indicija koje su takve da sa potpunom sigurnošću potvrđuju zaključak da je isključena bilo koja druga mogućnost, osim one da je okrivljena ukrala navedene predmete. Takav zatvoreni krug indicija u ovom konkretnom predmetu ne postoji jer je „probušen“ na više mjesta i to na već gore opisani način, na postojanjem dokaza da je okrivljena uopće posjedovala navedene predmete, nepostojanjem dokaza da su joj ukradeni, a čak i ako su joj ukradeni, nije izvan svake razumne sumnje da ih je ukrala upravo okrivljena. Bez obzira što oštećena tvrdi da je jedino okrivljena imala ključeve od njenog stana, iz iskaza oštećene i ispitanih svjedoka, te iz same obrane okrivljene proizlazi da su u njezine stanove, osim okrivljene, u inkriminiranom razdoblju ulazili i sin i kćerka okrivljene, te posinak oštećene koji je i naslijedio oba stana iz kojih su navodno ukradeni ti predmeti.
8.3. Zbog naprijed navedenog nije osnovana žalba ODO u Rijeci zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točke 1. i 2. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud u pobijanoj presudi nije našao povreda odredaba kaznenog postupka i povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
10. Kako je drugostupanjski sud našao da nije osnovana žalba ODO u Rijeci te da nema povreda zakona na koja drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti , na temelju članka 482. ZKP/08 ovom presudom odbio je žalbu ODO u Rijeci kao neosnovanu te potvrdio prvostupanjsku presudu.
Požega, 19. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Mirjana Madunić
