Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Gž-1291/2017.

Zagreb

Broj: Ppž-753/2024.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R JE Š E NJ E I P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PŠ, zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. točaka 1., 3. i 4. i članka 92. stavka 1. točaka 1., 2. i 10. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20.), rješavajući o žalbi okrivljenog PŠ, podnesenoj po branitelju Eugenu Duku, odvjetniku u Kutini, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, broj: 45. Pp-1455/2023-10 od 18. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se kao djelomično osnovana žalba okrivljenog PŠ te se ukida prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaje opisane pod točkama IV. i VII. izreke i predmet u tom dijelu dostavlja sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

p r e s u d i o  j e

II. U povodu žalbe okrivljenog PŠ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na točke I., V. i VI. izreke na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni PŠ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

oslobađa od optužbe

da bi:

I. neutvrđenog dana u razdoblju od 16. kolovoza do 27. kolovoza 2022. godine u šumi u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], vlasništvo LŠ i ZŠ, izvršio sječu nedoznačenih stabala graba, johe, topole, bukve i trešnje od kojih je izrađeno oko 15 prm ogrjeva graba, johe, topole, bukve i trešnje - kao fizička osoba,

dakle, izvršio sječu nedoznačenih stabala,

te bi time počinio prekršaj iz članka 36. stavka 1. Zakona o šumama, kažnjivo po članku 92. točki 1. Zakona o šumama, kao fizička osoba;

V. neutvrđenog dana u mjesecu listopadu 2022. godine, a najkasnije do 12. listopada 2022. godineu u šumi u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] odnosno u gospodarskoj jedinici "Krnjača-Gradina-Sječa" odsjek 8I u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] koja graniči sa šumom u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] dopustio je oštećivanje 10 (deset) stabala graba i johe - kao mali šumoposjednik,

dakle, dopustio je oštećivanje stabala,

čime bi počinio prekršaj iz članka 38. stavka 1. Zakona o šumama, kažnjivo po članku 88. stavku 1. točki 4. Zakona o šumama, kao mali šumoposjednik;

VI. neutvrđenog dana u mjesecu listopadu 2022. godine, a najkasnije do 12. listopada 2022. godine, u šumi u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], odnosno u gospodarskoj jedinici "Krnjača-Gradina-Sječa" odsjek UI u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] koja graniči sa šumom u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] dopustio je oštećivanje 2 (dva) stabla graba i johe - kao mali šumoposjednik,

dakle, dopustio je oštećivanje stabala,

čime bi počinio prekršaj iz članka 38. stavka 1. Zakona o šumama, kažnjivo po članku 88. stavku 1. točki 4. Zakona o šumama, kao mali šumo posjednik.

III. Uslijed odluke iz točke II. izreke ove presude, žalba okrivljenika je u tom dijelu bespredmetna.

IV. U ostalom dijelu, odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog PŠ i u ostalom, pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

V. Uslijed odluke pod točkama I., II. i IV. preinačuje se odluka o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku za djela opisana pod točkama II. i III. izreke prvostupanjske presude, na temelju istog pravnog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura.

VI. Izrečenu kaznu okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana računajući od primitka ove presude s tim da će se, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako u navedenom roku okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

VII. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15) okrivljeni PŠ dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni PŠ proglašen je krivim i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 3.820,00 (tritisućeosamstodvadeset) kuna, zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. točaka 1., 3. i 4. i članka 92. stavka 1. točaka 1., 2. i 10. Zakona o šumama, opisanih u izreci.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje naknade troškova postupka u paušalnom iznosu od 39,82 eura (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa).

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova smatrajući da ne postoje dokazi da bi počinio prekršaje opisane pod točkama IV., V., VI., i VII izreke jer nitko od saslušanih svjedoka nije imao neposrednih saznanja pa je nejasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio o njegovoj prekršajnoj odgovornosti. Nadalje, ističe kako do sada nije kažnjavan zbog istovrsnih prekršaja te s obzirom na to da ostvaruje mjesečni prihod od 370,00 eura, smatra da mu je izrečena prestroga novčana kazna te da egzistiraju okolnosti za njegovo oslobođenje od kazne, a pogotovo s obzirom na okolnost da je ŠŠ, svjedok u prekršajnom postupku protiv njega, kao počinitelj istovrsnih prekršaja, u prekršajnom postupku koji je vođen protiv njega, oslobođen od kazne.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom osnovana.

6. Odlučujući o žalbi okrivljenika i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ocijenio da u odnosu na djela opisana pod točkama IV. i VII. izreke pobijane presude, u provedenom postupku nije potpuno utvrđeno činjenično stanje, a što osnovano ističe žalitelj.

7. Naime, kako se okrivljenik u postupku branio šutnjom, dok je zapisnik o inspekcijskom nadzoru izdvojen kao nezakoniti dokaz, prvostupanjski sud je svoje saznanje o počinjenim prekršajima crpio iz iskaza svjedoka, međutim nijedan od ispitanih svjedoka nije ispitan detaljno na okolnosti počinjenih prekršaja niti je o istima imao neposrednih saznanja, tako da prvostupanjski sud na istima nije mogao donijeti zaključak o krivnji okrivljenika za navedena djela, s obrazloženjem koje je dao.

8. Stoga je, u tom dijelu, trebalo prihvatiti kao osnovanu žalbu okrivljenika i prvostupanjsku presudu u tom dijelu ukinuti te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će ponovno ocijeniti pravno relevantne činjenice, od kojih ovisi pravilna primjena materijalnog prava, na osnovu kojih će nesumnjivo utvrditi je li okrivljenik počinio prekršaje opisan pod točkama IV. i VII., koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, te će, uzevši u obzir razloge ovog rješenja i vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, u ukinutom dijelu donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Odlučujući dalje u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo iz članka 92. točke 1. Zakona o šumama, opisano pod točkom I. izreke, više nije prekršaj, dok djela pod točkama V. i VI. izreke prvostupanjske presude, a na način kako su činjenično opisana u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu u izreci pobijane presude, po propisu nisu prekršaji, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Naime, što se tiče prekršaja opisanog pod točkom I. izreke ove presude, 2. travnja 2024., nakon počinjenja prekršaja i donošenja pobijane presude, stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 36/24.), koji više ne propisuje prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.), a navedeno djelo nije propisano kao prekršaj za fizičku osobu koja nije šumoposjednik niti jednim drugim važećim propisom pa, stoga, ne postoji pravni kontinuitet cit. prekršaja.

11. Kako je odredbom članka 3. stavka 2. i stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se, ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obvezno primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, te nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji, trebalo je pobijanu presudu u odnosu na djelo iz članka 92. točke 1. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20.) preinačiti i na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika osloboditi od optužbe, kako je opisano pod točkom II. izreke ove presude.

12. Nadalje, u činjeničnom opisu prekršaja pod točkom V. i VI. izreke pobijane presude, kao niti u činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, djela nisu konkretizirana, odnosno naveden je samo zakonski opis prekršaja koji se žaliteljima stavlja na teret, bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi jer u istoj nije navedeno na koji način je okrivljenik dopustio oštećivanje navedenih stabala te, stoga, budući da činjenični opis prekršaja iz optužnog akta ne sadržava konkretiziranje činjeničnog opisa djela, kako je okrivljenik u konkretnom slučaju postupio i u čemu je u konkretnom slučaju bio propust okrivljenika, odnosno način na koji su prekršaji počinjeni, dakle ne sadržava odlučne činjenice, djela, kako su činjenično opisana, nemaju obilježja prekršaja te time ne predstavljaju predmetne prekršaje.

13. Naime, kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

14. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja pa nije dostatan zakonski opis djela prekršaja, kako je konkretno žalitelju stavljeno na teret, a budući da iz činjeničnog opisa djela, pod točkama V. i VI. izreke pobijane presude, a niti iz optužnog prijedloga, ne proizlazi konkretan način na koji su ti prekršaji počinjeni, djela okrivljenika, na način kako su činjenično opisana, po propisu nisu prekršaji.

15. S obzirom na činjenicu da, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, tužitelj više ne smije mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem bitnih obilježja inkriminiranog djela, a niti prvostupanjski sud može mijenjati činjenični opis prekršaja, ovaj je Sud, postupajući u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, prvostupanjsku presudu u dijelu koji se odnosi na prekršaje opisane pod točkama V. i VI. izreke, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona preinačio i okrivljenika, zbog prekršaja za koje se pod tim točkama optužuje, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.

16. Osim toga, napominje se i da je prvostupanjski sud predmetna djela nepravilno pravno označio kao prekršaje iz članka 88. stavka 1. točke 4. Zakona o šumama, umjesto kao prekršaje iz članka 87. stavka 1. točke 2. istog Zakona, međutim ovaj sud ne bi mogao u tom smislu intervenirati i pravilno označiti navedena djela, budući da su za prekršaje iz članka 88. Zakona o šumama propisane blaže kazne pa bi se pravilno pravno kvalificiranje navedenih djela od strane ovog suda bilo na štetu okrivljenika.

17. Rješavajući dalje predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, u odnosu na prekršaje opisane pod točkama II. i III. izreke pobijane presude, ovaj sud je ocijenio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, kao i da prekršaj opisan pod točkom II. izreke ima kontinuitet u odredbi članka 92. točke 13. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20.), a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao niti bitna povreda odredaba prekršajnog postupka koju ističe žalitelj, te da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje.

18. Naime, prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka, a prvenstveno iskaza ispitanog svjedoka ŠŠ, u odnosu na predmetne prekršaje, osnovano zaključio da je okrivljenik iste počinio. Slijedom navedenog, zaključak prvostupanjskog suda u tom dijelu je pravilan te uvjerljivo i argumentirano obrazložen pa ga ovaj sud u cijelosti prihvaća, a navodi žalbe ne dovode u sumnju rezultat dokaznog postupka.

19. Nadalje, ispitujući odluku o prekršajno pravnoj sankciji za djela opisana pod točkama II. i III. izreke, ovaj sud je ocijenio da je kazna odmjerena razmjerno težini djela koja je okrivljenik počinio i stupnju njegove odgovornosti, pri čemu je potrebno napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj: 36/24.) za predmetne prekršaje propisana blaža novčana kazna, u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura za fizičku osobu koja nije šumoposjednik, od one koju je Zakon o šumama koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj u kunama, kao tada važećoj valuti u Republici Hrvatskoj, a koja je bila nešto stroža, no ovaj sud prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenio pravnu kvalifikaciju djela opisanih pod točkama II. i III. izreke pobijane presude i primijenio tu, izmijenjenu odredbu Zakona o šumama, kao blažeg propisa, budući da je prvostupanjski sud za svako od navedenih djela okrivljeniku ublažio novčanu kaznu ispod kazne propisane za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a koja ujedno predstavlja ublaženu novčanu kaznu i prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Stoga, prema načelu konkretnosti, nema mjesta primjeni tog, blažeg propisa jer, po stavu ovog suda, „novi zakon“, odnosno, Izmjene i dopune Zakona o šumama, u konkretnom slučaju ne dovode do povoljnijeg rezultata za okrivljenika, jer na njegovoj strani nema naročito olakotnih okolnosti koje bi opravdavale daljnje ublažavanje, i onako znatno ublažene novčane kazne.

20. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da će se izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja, a ako okrivljenik, u roku koji je određen za plaćanje kazne, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom, u skladu s člankom 152. Prekršajnog zakona.

21. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je, na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao okrivljenika na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka.

22. Zbog izloženih razloga, trebalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru, u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.