REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Splitu
Gundulićeva 29 a, Split
Poslovni broj P-1/2026-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Vedrane Perkušić i Ane Grbavac kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi iz Zagreba, Ulica kneza Mislava 20, OIB:33929181750, zastupanoga po punomoćniku Ivici Zaradiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Multimedijalnog kulturnog centra, ustanove za organizaciju kulturnih događaja iz Splita, Ulica slobode 28, OIB:24112092036, zastupanog po punomoćniku Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu, radi poništenja izbora predstavnika radnika u upravno vijeće, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene na ročištu od 5. svibnja 2026. godine, na ročištu za objavu i dostavu presude od 19. svibnja 2026. donio je
p r e s u d u
I. Poništava se tuženikova „Odluka o izboru članova Upravnog vijeća MKC-a Split“ – „U Splitu, 23. prosinca 2025.“ te se poništavaju i izbori predstavnika radnika u Upravno vijeće tuženika koje je prethodilo donošenju te Odluke tuženika.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od šesto dvadeset i pet eura (625,00 EUR), dok se za više zatraženo u iznosu od 250,00 EUR (do iznosa od 875,00 EUR), kao i za paricijski rok od 8 dana tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužbom zaprimljenom 23. ožujka 2026. godine tužitelj je ustao zahtjevom naspram tuženika radi poništenja izbora za predstavnika radnika u upravno vijeće.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako su izbori bili organizirani na način:
- da je tuženik donio odluku o izboru (bez ičijeg prijedloga),
- bez određivanja izbornog odbora,
- bez sačinjavanja liste kandidata,
- bez izrade zapisnika o prethodnim rezultatima izbora,
- bez prijedloga za provođenje postupka putem informacijsko-komunikacijske tehnologije…
3. U odgovoru na tužbu je tuženik osporio osnovanost tužbenog zahtjeva ističući:
- kako je tuženik mali poslodavac kod kojeg pored ravnateljice (zz) radi još 9 radnika,
- kako je zaista tuženik donio odluku o izboru, ali zato jer je mandat ranijem predstavniku prestao,
- kako je postupak proveden na najdemokratičniji način putem elektroničke komunikacije, jer je troje radnika bilo na bolovanju,
- kako su svi zaposleni 9.12.2025. bili pozvani da se kandidiraju uz rok od 3 dana, uz kratko obrazloženje motivacije,
- kako su do 12.12.2025. za predstavnika radnika kandidature prijavili ŽU i ČU, time da je ŽU bio pozvan dopuniti kandidaturu s obrazloženjem motivacije, a što je isti učinio,
- kako je 15.12.2025. upućen e-mail svim zaposlenim, osim ravnateljici da mogu on line glasovati do 18.12.2025. do 16h
- kako je za ČU glasovalo 5 radnika a za Sergija Stipanovića 2 radnika,
- kako je 19. prosinca 2025. sačinjen zapisnik,
- kako je 23. 12.2025. zaista tuženik donio Odluku o izboru,
- kako kod tuženika nije utemeljeno radničko vijeće,
- kako su ranije predstavnici radnika bili određivani rotacijom zaposlenih.
4. U provedenom postupku sud je pružio strankama mogućnost očitovanja, raspravio je sa strankama na prvom pripremnom ročištu predmet sukladno načelu otvorenog pravosuđenja u smislu odredbe članka 288a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje ZPP).
5. U provedenom postupku sud je izveo dokaz:
- Pregledom tuženikove Odluke o izboru članova Upravnog vijeća MKC-a Split od 23.12.2025., Izvadka iz sudskog registra, tuženikovoga Statuta, izlist e-maila od 30. prosinca 2025. u 8,48 h i od 30. prosinca 2025. u 8,49 h, ankete za izbor predstavnika radnika u vijeću, prigovora na odluku o izboru članova upravnog vijeća, e-maila od 5. siječnja 2026. u 8,48 h, e-maila od 7. travnja 2026. u 10,42 h, e-maila od 12. prosinca 2025. u 13,54 h, e-maila od 12. prosinca 2025. u 12,55 h, zapisnika o rezultatima izbora od 19. prosinca 2025.,
- Saslušanjem svjedoka AU i CU, te zz tuženika ZU
6. Odredbom članaka 162. stavak 1. Zakona o radu (dalje ZR- „Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) propisano je da radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
7. Kako je odredbom članka 162. stavak 1. ZR-a sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca kod kojeg su provedeni izbori omogućeno osporavanje izbora, a sam tuženik je posebno naveo u odgovoru na tužbu kako su dvoje radnika tužiteljevi članovi, to ovaj sud smatra tužitelja aktivno legitimiranim za podnošenje tužbe.
8. S obzirom da je tužitelj podnio prigovor, te posebno s obzirom da je tužba podnesena u roku od 90 dana od donošenja odluke (jer nje niti bio sastavljen konačni zapisnik) ovaj sud tužbu smatra pravovremenom.
9. Glede pasivne legitimacije stranaka valja istaći kako je Vrhovni sud na sjednici Građanskog odjela održanoj 2. prosinca 2005. zauzeo pravno shvaćanje po kojem pasivno legitimiran u postupku po zahtjevu za poništenje izbora za članove radničkog vijeća može biti svatko tko krši izborno pravo.
10. Odredbom članka 20. točka 1. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024) propisano je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
11. Nekada je odredbom članka 40. stavak 2. Zakona o sudovima propisano kako Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda. Ova odredba je stavljena izvan snage zbog odluke Suda Europske unije u predmetu C-554/21 (HAHN INVEST) i to baš Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ,(Narodne novine broj 136/25).
12. Međutim ovaj sud se s jedne strane inače slaže s pravnim shvaćanjem sjednice odjela Vrhovnog suda (sve i da nije vezan) a s druge strane smatra kako je zbog odredbe članka 20. točka 1. Zakona o sudovima radi postizanja vladavine prava potrebno poštivati stavove Vrhovnog suda pa zaključno smatra kako je tuženik pasivno legitimiran, jer i prema navodima stranaka, a što je sud i potvrdio na temelju iskaza svjedoka i zakonske zastupnice tuženika upravo tuženik u cijelosti proveo izbor od iniciranja do donošenja odluke o izboru.
13. Za odluku o tužbenom zahtjevu potrebno je bilo utvrditi jesu li počinjene teške povrede obveza iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće, koja bi utjecale na rezultate izbora. Naime općenito i u izbornom zakonodavstvu te izbornoj praksi (iako je Ustavni sud Republike Hrvatske na zadnjim lokalnim izborima održanim u svibnju 2025. zalutao u tumačenju izbornog prava) relevantna je posljedica odnosno isključivo se gledalo kakav bi bio rezultat u slučaju da nije bilo takvih povreda.
14. Iz osporene odluke proizlazi kako je izbrana kao predstavnik radnika ČU koja je dobila 5 glasova, a ŽU dva glasa od ukupno 7 glasova.
15. Iz isprava koje su priložene u spisu, iskaza svjedoka i tuženikove zakonske zastupnice potpuno je jasno kako nije poštivana propisana procedura.
16. Naime, odredbom članka 164. stavak 1. ZR-a propisano je kako u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.
17. Kako nije sporno da kod tuženika nije formirano radničko vijeće, to se ne primjenjuje odredba članka 164. stavak 2. ZR-a već se primjenjuje odredba članka 164. stavak 3. ZR-a, a po kojoj ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga članka, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim ZR-om za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
18. Odredbom članka 145. stavak 4. ZR-a je propisano kako Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo, a nikakav Izborni odbor nije ni postojao.
19. Odredbom članka 146. stavak 1. ZR-a propisano je kako liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca; a ovaj sud je utvrdio kako su kandidati predlagali sami sebe putem očitovanja e-mailom.
20. S obzirom da je odredbom članka 146. stavak 3. ZR-a propisano da Ministar pravilnikom propisuje postupak izbora radničkih vijeća, obveznike, rokove i način dostave podataka o izabranim radničkim vijećima, jasno je da nisu poštivane niti odredbe iz Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (dalje Pravilnik - Narodne novine br. 3/2016, 52/2017, 138/2020).
21. Tako je po odredbi članka 3. Pravilnika odluku o raspisivanju izbora trebao donijeti raniji predstavnik kojem je istekao mandat, a takve odluke u spisu nema.
22. Zatim je u skladu s odredbom članka 5. Pravilnika Odluku o održavanju izbora trebao donijeti Izborni odbor, a to je učinio poslodavac, tuženik.
23. Sukladno Pravilniku niti je izrađen popis birača, niti glasački listić, te je ponovno poslodavac iskoristio mogućnost e-glasovanja u smislu odredbe članka 15. stavak 2. Pravilnika, a ne Izborni odbor.
24. Naime sami radnici su k tome koji su se nalazili na bolovanju a koji su htjeli ostvariti svoje pravo glasa mogli zatražiti dopisno glasovanje u smislu odredbe članka 7. stavak 4. Pravilnika.
25. Nije niti izrađen prvo prethodni zapisnik da se omogući podnošenje prigovora, pa zatim konačni zapisnik o rezultatima, jer bi Izborni odbor mogao u roku od tri dana postupiti po prigovor, te potom tek donijeti Odluku o izboru.
26. Ipak ovaj su uvažava okolnosti koje su dovele do praktično izostanka procedura predviđene ZR-om i Pravilnikom jer vjeruje tuženiku kako je kod istoga bilo zaposleno svega 9 radnika s aktivnim i pasivnim biračkim pravom.
27. Zakonodavac koji i u klasičnom izbornom procesu ne shvaća što znači malo biračko mjesto (tako primjerice brodovi koji se na dan izbora, osim lokalnih, nalaze izvan Hrvatskih teritorijalnih voda jesu po odluci nadležnog ministra biračko mjesto) i na koji način uopće osigurati tajnost glasovanja očito ne vodi računa da mogu postojati poslodavci na koje se odnosi odredba članka 164. stavak 1. ZR-a a koji mogu imati mali broj radnika u konkretnom slučaju 9 radnika uz još ravnateljicu bez aktivnog i pasivnog biračkog prava.
28. Stoga ovaj sud prije svega ističe da sama okolnost da nije postojao Izborni odbor, da nije postojao popis birača, da je glasovanje obavljeno u formi ankete samo po sebi ne znači takvu povredu izbornog procesa koja bi dovela do poništenja izbora.
29. Međutim, iako ovaj sud vjeruje tuženikovoj ravnateljici, zz ZU kako ista nije imala loše namjere, te da je ista željela izbore učiniti što demokratičnijim, prilikom održavanja izbora počinjene su takve povrede koje se moraju sankcionirati.
30. Kao prvo izbor predstavnika radnika je radničko pravo, te s jedne strane ne poštivanje odredbe 146. stavak 1. ZR-a, a s druge strane nametanje i to upravo od tuženika kao poslodavca da osobe koje se kandidiraju moraju objasniti svoju motivaciju (tako je kandidatura ŽU vraćena jer nije bila obrazložena motivacijom) predstavlja grubu povredu izbora s obzirom da poslodavac ni na koji način ne smije sudjelovati u izbornom procesu.
31. Razlika između izabrane predstavnice radnika ČU i ne izabranog kandidata ŽU je velika jer je ČU dobila 5 glasova, a ŽU dva glasa od ukupno 7 glasova koji su prispjeli „on-line“ anketom, no ovaj sud nije mogao saslušati sve tuženikove radnike kako je to tuženik predlagao jer bi saslušanjem zadirao u tajnost glasovanja, a tajnost glasovanja ne samo da je zajamčena ZR-om u Pravilnikom već se radi i o Ustavnoj kategoriji.
32. Stoga je zaključak ovog suda kako je obavijest od 9. 12.2025. kojim se radnici pozivaju prijaviti kandidaturu, mimo odredbe članka 146. stavak 1. ZR-a, uz obvezu da obrazlože svoju motivaciju za kandidaturu utjecala na rezultate izbora, a koju obavijest je prema utvrđenju ovog suda upravo sastavila tuženikova ravnateljica, a upućena je preko e-maila tajnice, saslušanog svjedoka AU, utjecala na izbore.
33. Nadalje prema ZR-u, a posebno prema Pravilniku nije predviđeno neko dugotrajno održavanje izbora. Valja posebno istaći kako je tuženik mali poslodavac od 9 radnika s biračkim pravom a „on line“ glasovanje traje tri dana od 15. 12. 2025. do 18.12.2025. kako to proizlazi iz isprava i iz iskaza svjedoka AU (to potvrđuje u svom iskazu i zz tuženika). Nije bilo nikakve valjane osnove da se kod samo 9 radnika izbori održavaju tri dana, i ovakav dugi rok u situaciji kada je jasno da tuženik određuje i provodi izbore je utjecalo na izbore.
34. Ponovno se navodi da ovaj sud nije mogao saslušati sve tuženikove radnike kako je to tuženik predlagao jer bi saslušanjem zadirao u tajnost glasovanja, time da nije niti bilo potrebno vještačiti po vještaku informatičke forenzike jer iz stanja spisa ne proizlazi da je neko treći izvan sustava informatičkim putem mogao mijenjati sadržaj ankete, ali ovako dugo trajanje izbora je omogućilo poslodavcu da posredno utječe na rezultate izbora.
35. Slijedom navedenog s obzirom na ove dvije povrede koje su po shvaćanju ovog suda utjecale na izbore, a sve cijeneći u smislu odredbe članka 20. točka 1. Zakona o sudovima stavove Vrhovnog suda izražene u odlukama Gž-2/2023 od 31. siječnja 2023., i Gž-17/2023 ovaj sud je prihvatio tužbeni zahtjev, kao u izreci presude.
36. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Narodne novine br. 138/2023, 107/2025 (Tarifa) u Tarifnom broju 7. točka 2. između ostalog propisuje da Odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to u postupcima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr. 7. toč. 1.
37. Kako nije bilo više od 4 radnje te kako se ne radi o procjenjivom predmetu valjalo je tužitelju s obzirom na vrijednost boda od 2,00 EUR-a priznati trošak od 500,00 EUR uvećan za PDV u iznosu od 125,00 EUR, a sve na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi odredbe članka 155. ZPP-a, dok je za više zatraženo tužiteljev zahtjev valjalo odbiti.
38. Kako je prema sadašnjem zakonodavnom rješenju po Zakonu o parničnom postupku paricijski rok u jedinstvenom trajanju od 15 dana valjalo je odrediti taj rok ,a zahtjev tužitelja za kraćim paricijskim rokom za naplatu troškova odbiti kao neosnovan.
U Splitu, 19. svibnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Miho Mratović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i dostavu presude. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu putem ovog suda.
