Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Josipa Jelačića 3

Bjelovar

Poslovni broj: Pn-57/2022-103

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Gordani Malvić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Čačiću, odvjetniku iz Bjelovara, A. K. Miošića 32, protiv 1. tuženika Euroherc osiguranja, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grgić&partneri, odvjetnicima iz Zagreba i 2. tuženika Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 i umješača na strani 2. tuženika Županijske ceste Zagrebačke županije, Donja Zelina, Goričica, Zagrebačka cesta 44a, radi naknade štete, nakon održane i zaključene, glavne i javne rasprave, dana 9. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača na strani 2. tuženika, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP- a), dana 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 i 2. tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, da tužitelju JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete solidarno isplate iznos od 3.421,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2026., kao od dana donošenja presude, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos točke I. izreke presude za razdoblje od 1. rujna 2021. pa do 19. svibnja 2026., po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanja prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 % poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se 1. tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 i 2. tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da tužitelju JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknade parnični trošak ovog postupka 3.491,97 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2026., kao od dana donošenja presude, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine do isplate, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Tužba tužitelja povučena je za iznos od 560,18 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj JE dana 31. ožujka 2022. podnio je tužbu koja je zaprimljena kod ovoga suda 1. travnja 2022. protiv 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. i 2. tuženika Hrvatske ceste d.d., radi naknade imovinske štete.

U tužbi navodi da se dana 31. kolovoza 2021. dogodila prometna nesreća u 4:45 sati na cesti D12, Općina Farkaševac, na 4 km + 750 m (brza cesta) , u kojoj je došlo do kontakta prednjeg dijela motornog vozila marke Škoda, tip Octavia C-283034, godine proizvodnje 2007., reg. oznake i broja BJ610HV u vlasništvu tužitelja i jelenske divljači, kojom prilikom je nastala imovinska šteta na osobnom automobilu u vlasništvu tužitelja. Po nastanku štetnog događaja tužitelj je o istom odmah obavijestio policiju te su na lice mjesta došli djelatnici I PPP Zagreb, koji nisu utvrdili počinjenje prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama od strane tužitelja te su fotografirali mjesto događaja i oštećenja na vozilu i izuzeli sporni trag dlake za potrebe eventualnog vještačenja na okolnost utvrđivanja porijekla dlake.

2. Tužitelj ističe da su nastala oštećenja, koja su i opisana u Potvrdi I PPP Zagreb od 16.rujna 2021., a koja su i fotografirana i koja oštećenja predstavljaju totalnu štetu na vozilu tužitelja.

Ističe da je u trenutku štetnog događaja tržišna vrijednost njegovog automobila bila 38.000,00 kn, a kako je bila totalna šteta, tužitelj istu nije otklanjao, već je ostatak motornog vozila prodao dana 25. studenog 2021. za iznos od 8.000,00 kn, kako to i proizlazi iz Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 25. studenoga 2021.

3. Ističe da 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. ima zaključenu generalnu policu sa Hrvatskim lovačkim savezom, temeljem koje su osigurana sredstva od strane Ministarstva poljoprivrede kao bespovratna sredstva, osigurane su sve štete nastale od naleta vozila na divljač na području Republike Hrvatske. Tužitelj se obratio 1. tuženiku Euroherc osiguranju d.d. sa odštetnim zahtjevom, no isti zahtjev je otklonjen temeljem Odluke od 7. prosinca 2021.

U odnosu na istu, tužitelj je po punomoćniku podnio prigovor, a povodom kojeg je prigovora 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. donio novu Odluku kojom je i nadalje ostao kod Odluke o otklonu odštetnog zahtjeva.

4. Tužitelj ističe da je obveza 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. nadoknaditi štetu i to sukladno općim pravilima obveznog prava temeljem objektivne odgovornosti te temeljem odredbe čl. 76 st. 2 Zakona o lovstvu koja upućuje na primjenu Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu ZOO-a).

Ističe da ne postoji krivnja na strani tužitelja za nalet svojim vozilom na divljač, budući da je u cijelosti postupao sukladno pravnim pravilima te protiv njega nije pokrenut bilo kakav postupak i nema njegove odgovornosti za štetu.

Divljač koja se slobodno šeće lovištem je opasna stvar od koje prijeti povećana opasnost od nastanka štete, za koju odgovora imatelj opasne stvari, dakle lovoovlaštenik, odnosno temeljem nesporne police osiguranja 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. to u visini koju je tužitelj zaista pretrpio.

5. Nadalje, tužitelj se i po punomoćniku dana 27. siječnja 2022. obratio 2. tuženiku Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb, sa Zahtjevom za naknadu štete, na koji se Zahtjev isti oglušio.

Ističe da je 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o., koji kao pravna osoba koja upravlja javnom cestom, bio je dužan opremiti, održavati i štititi tu prometnicu tako da odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa, što isti nije učinio, jer zaštitna ograda koja se nalazi uz predmetnu prometnicu, a koja je očito izgrađena u svrhu sigurnosti odvijanja prometa, očito nije bila u onakvom stanju u kakvom je trebala biti kako bi se promet mogao odvijati na siguran način, odnosno, da spriječi prolazak životinja i njihov izlazak na prometnicu.

6. Kako se je štetni događaj zbio se na brzoj cesti, a brza cesta, sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, namijenjena je isključivo prometu motornih vozila uz koju se postavlja zaštitna ograda namijenjena zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja u smislu odredbe Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, smatra da je 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. bio dužan istu ograditi žičanom ogradom na način da ista spriječi izlazak životinja cestu. S obzirom da zaštitna ograda nije bila postavljena na način da spriječi ulazak divljači na cestu, 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o., po mišljenju tužitelja postupio je protivno svojoj obvezi da javnu cestu održava i oprema na način da bude sigurna za sve njezine korisnike. Stoga smatra da postoji solidarna odgovornost tuženih za nastanak štete u smislu čl. 43 st. 1 ZOO-a.

Tužitelj je tužbom zahtijevao naknadu imovinske štete u iznosu od 30.000,00 kn/3.981,68 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2021., kao od slijedećeg dana od nastanka štetnog događaja, a nakon što je provedeno prometno -tehničko vještačenje, podneskom od 5. siječnja 2026., tužitelj je zahtijevao isplatu imovinske štete od 3.421,50 eura sa zateznom kamatom od 1. rujna 2021., uz naknadu troškova postupka, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate.

7. Kako je tužitelj podneskom od 5. siječnja 2026., smanjio tužbeni zahtjev, to je djelomično povukao tužbu za iznos od 560,18 eura, kojem se povlačenju tužbe tuženi nisu protivili pa je primjenom odredbe čl. 193 st. 2 ZPP-a riješeno kao u izreci rješenja.

8. U odgovoru na tužbu 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. je osporio činjenične navode tužbe u odnosu na dinamiku nastanka iste, kao i navode da je iznenada istrčala divlja životinja – jelenska divljač iz lovišta osiguranika 1. tuženika.

Ističe da iz Potvrde I. PPP Zagreb uopće nije utvrdiva dinamika štetnog događaja, a nesporno je kako nije identificirana niti životinja te je sporno je li šteta na vozilu nastala udarom u životinju ili zaštitnu ogradu.

Nadalje se osporava odgovornost i pasivna legitimacija, smatra da tužitelj nije dokazao radilo o naletu na divljač iz lovišta osiguranika 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d., jer divljač nije pronađena na mjestu s teretnog događaja niti je iz Potvrde policije utvrdivo da je do štete došlo unutar lovišta i kojeg, da li se radi uopće o lovoovlašteniku koji je obuhvaćen policom osiguranja.

Teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu je na tužitelju, s tim da je isti sa sigurnošću dužan dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu, kao i pasivnu legitimaciju 1. tuženika, budući se ne radi o općepoznatoj činjenici sukladno odredbi čl. 221. st. 4. ZPP-a.

Nadalje, 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova.

Naime, sukladno odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način:

- Vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

9. Ističe da odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika, a Zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti. Lex specialis se primjenjuje isključivo samo kada njegove odredbe izrijekom isključuju odredbe općeg zakona. Novi Zakon o lovstvu koji je na snazi od 17. studenoga 2018. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne nezgode 3. rujna 2021., izrijekom sadrži takvu odredbu (čl. 76. st. 2.), pa se isti primjenjuje u konkretnom slučaju, a ne opći propis.

10. Nadalje, 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. ističe da je nesporno da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika.

Stoga, kad je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači snosi prvenstveno vozač (ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku) dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to ne postoji odgovornost 1. tuženika za naknadu štete.

11. Nadalje, ističe da je nesporno kako ceste nisu dijelovi lovišta i osiguranik 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. istim ne gospodari, pa nema odgovornosti lovačkog društva za štetu nastalu na javnoj cesti. Ističe kako se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. I 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) koji u čl. 50. st. 1. navodi:

„ Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.“Stoga ističe, prigovor isključive krivnje 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o.

12. 1. Tuženik Euroherc osiguranje d.d., opreza radi ističe da tužitelj u vožnji nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani tužitelja.

Naime, da je tužitelj JE konkretnom slučaju vozi u okviru dopuštene brzine kretanja, istom ne bi trebala nikakve reakcija jer bi životinja prošla pored vozila, a ukoliko bi ipak došlo do kontakta, šteta bi zasigurno bila manja. Dakle, prekoračenje brzine kretanja utjecalo je i na visinu štete, pa se u tom odgleda odgovornost vozača koji je upravljao predmetnim vozilo.

13. Osporava i visinu štete na vozilu tužitelja, imajući vidu cijenu novog vozila, amortizacije vozila, datum prve registracije 2007., broj prijeđenih kilometara, ponudu i potražnju, odnosno kretanje cijena na tržištu itd. Nije sporno da je šteta na vozilu totalna. Nadalje, osporava i tijek zateznih kamata, jer je 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. u obvezi isplatiti štetu tek donošenjem prvostupanjske presude, budući prije toga nije bila utvrđena njegova obveza, niti je bila poznata visina iznosa kojeg je potrebno platiti, a koji je utvrđen tek donošenjem prvostupanjske presude, radi toga niti zatezne kamate nisu mogle početi teći prije nego što je takva njegova obveza utvrđena donošenjem prvostupanjske presude, jer zatezne kamate sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a ne mogu teći prije donošenja sudske odluke kojom je odlučeno o visini potraživanja.

Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

14. U odgovoru na tužbu 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, osporava osnovu i visinu potraživanja tužitelja.

Ističe da je je odredbom čl. 50 Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11) propisana odgovornost 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. za štetu nastalu od divljači na osnovi krivnje te je ista povezana sa nepostupanjem 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. po zahtjevu pravne osobe koja gospodari lovištem za postavljanjem pripadajuće prometne signalizacije i opreme. Također, ističe da u smislu citirane odredbe nije od pravne osobe koja gospodari lovištem, zaprimio zahtjev za postavljanjem pripadajuće prometne signalizacije i opreme na dijelu ceste na kojem se dogodio štetni događaj.

15. Budući da se radi o brzoj cesti 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. je sukladno važećim propisima u vrijeme predmetne prometne nesreće, imao obvezu istu ograditi zaštitnom žičanom ogradom, što je i učinio, te je istu održavao u skladu sa pravilima struke, tako da na njoj u vrijeme predmetnog događaja nije bilo oštećenja.

Smatra da može preuzeti odgovornost za predmetni štetni događaj budući da prometnica kojom on upravlja sama po sebi nije opasna stvar, a divlja životinja koja bi istu prelazila nije ni pod kakvom odgovornošću 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. S druge strane, na temelju poznate prakse VSRH, divljač se smatra opasnom stvari u smislu Zakona o obveznim odnosima.

16. Tuženik Hrvatske ceste d.o.o., smatra da u predmetnom slučaju u njegovom postupanju nema elemenata protupravnosti, te uzročne veze između njegove radnje i štete, kao pretpostavki odgovornosti za štetu.

Kako je sukladno odredbi čl. 33. Zakona o cestama propisano da 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. izravno ne izvodi radove građenja rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, nego je iste dužan ustupiti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove, sukladno posebnim propisima, smatra da je ispunio svoju zakonsku obvezu ugovarajući poslove održavanja cesta sa trgovačkim društvom Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o.

17. S obzirom na činjenicu da je trgovačko društvo Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., kao glavni izvođač, obveznik na temelju Ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za 2021. , predlaže da se sukladno odredbi čl. 211 ZPP-a, obavijesti trgovačko društvo Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., iz Zagreba, Rendićeva 32 o ovom parničnom postupku. Konačno predlaže da se tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka.

18. Obzirom na prijedlog 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o., sud je dopisom od 23. svibnja 2022., sukladno odredbi čl. 211 ZPP-a, obavijestio o otpočetoj parnici između stranaka ovog postupka Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., a koji su podneskom zaprimljenim kod suda 7. srpnja 2022., obavijestili sud da stupaju u ovu parnicu kao umješač na strani 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. te istodobno predložili da se tužitelj odbije s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim uz naknadu troškova postupka.

19. Sud je raspravnim rješenjem broj Pn-57/2022-10 od 3. listopada 2022., dopustio sudjelovanje Županijske ceste Zagrebačke županije, Zagrebačka cesta 44a, Goričica, Donja Zelina, kao umješača na strani 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb. Iako su sva pismena i podnesci stranaka, kao i pozivi za rasprave dostavljani umješaču, isti je bio pasivan tijekom cijelog postupka.

20. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izveo dokaz uvidom u Potvrdu 1. PPP Zagreb (list 7-8, 99), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora 1. tuženika s prigovorom (list 9-14), Ugovor o kupoprodaji (list 15), Uvjete za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti 1. tuženika (list 24-32), Izvid štete (list 33-34), podatke od Hrvatskog lovačkog saveza (list 59), podatke od Ministarstva poljoprivrede (list 76-79), podatke o 1. PPP Zagreb (list 82-84), nalaz i mišljenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 20. ožujka 2023. (list 86-90), Izvješće 1. PPP Zagreb (list 100), zapisnik o očevidu 1. PPP Zagreb (list 101 -107), usporedba oglasa na Njuškalu dostavljeno po 1. tuženiku Euroherc osiguranju d.d. (list 246-250, 286).

21. Izveden je dokaz saslušanjem tužitelja (list 65-66).

22. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka RE (list 64-65).

23. Izveden je dokaz vještačenjem po Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo, koji su dostavili pisani nalaz i mišljenje od 1. prosinca 2023. (list 130-140).

24. Izveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po prometon-tehničkom vještaku Zlatku Jarešu, dipl.ing.cest.prom. i dipl.krim. koji je dostavio pisani nalaz i mišljenje 26. studenoga 2025. (list 217-234), očitovanje prometno tehničkog vještaka od 26. siječnja 2026. (list 255-256), očitovanje prometno tehničkog vještaka Zlatka Jareša dipl.ing.cest.prom. i dipl.krim. od 5. ožujka 2026. (list 289-290) te je izveden dokaz njegovim saslušanjem (list 299-300).

24.1. Izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a.

25. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

26. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete u iznosu od 3.421,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2021. pa do isplate, koju solidarno naknadu štete tužitelj zahtijeva od 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. i 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o., a koja je imovinska šteta nastala na vozilu tužitelja naletom divljači u štetnom događaju dana 31. kolovoza 2021.

27. Iz priložene po tužitelju Potvrde I. PPP Zagreb od 16. rujna 2021. (list 7-8), proizlazi da je došlo do prometne nesreće dana 31. kolovoza 2021. u 4,45 sati na cesti D12 Općina Farkaševac, na 4 km + 750 m (brza cesta), u kojoj je sudionik bio JE koji je upravljao osobnim automobilom u njegovu vlasništvu, marke Škoda Octavia C 283034, godina proizvodnje 2007., reg. oznake [registarska oznaka], u kojem automobilu je bio putnik CE. Do prometne nesreće je došlo kada se nepoznata životinja nakon naleta udaljila s mjesta događaja, na koje mjesto je pristupio dežurni ophodar Hrvatskih cesta d.o.o. DE i da izvršenim pregledom šireg mjesta događaja nije zatečena nikakva životinja, a obavljenim očevidom i provedenim izvidima nije utvrđena prekršajna odgovornost vozača JE. Utvrđena su oštećenja i to jednostruka elastična odbojna ograda i betonski rubni kamen 35 m dužnih ograde u vidu strugotina i udubljenja, vlasništvo Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, Metlačeva 5 te oštećenja na tužiteljevu automobilu i to na prednjem lijevom dijelu gdje je puknuto svjetlo sa pokazivačem smjera, prednja lijeva maglenka, maska motora, prednji lijevi branik, prednja i zadnja lijeva vrata, prednji i zadnji lijevi kotač sa naplatkom i zadnji lijevi svjetlosni sklop.

27.1. Prilikom uviđaja mjesto događaja nije skicirano, fotografirano je, izvršeno je alkotestiranje tužitelja kod kojeg je izostala koncentracija alkohola, mjesto nastanka prometne nesreće ograničeno je brzinom kretanja od 100 km/h, a iz smjera kretanja vozila tužitelja nema postavljenog znaka "Divljač na cesti", nisu pronađeni tragovi kočenja tužiteljeva vozila, a na prednjem lijevom dijelu osobnog automobila tužitelja izuzet je sporni trag dlake, koji je radi eventualne daljnje uporabe tj. vještačenja, upakiran u omot i pohranjen u spis u arhivu I. PPP Zagreb.

28. Nema spora između stranaka da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe, podnio Zahtjev za naknadu štete prema 1. tuženiku Euroherc osiguranje d.d. dana, koji Zahtjev je 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. otklonio Odlukom od 7. prosinca 2021. (list 9) kao pravno neosnovan, a na koju je Odluku tužitelj podnio prigovor 17. prosinca 2021. (list 10-11), a koji je prigovor tužitelja ponovno odbio kao pravno neosnovan Odlukom o prigovoru od 3. siječnja 2022., iz kojih Odluka 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d. proizlazi da uz Odštetni zahtjev i prigovor protiv odluke kojim je isti odbijen, nisu dostavljeni dokazi da bi se mogla utvrditi odgovornost lovačkih društava da je na brzoj cesti došlo do naleta na životinju, a koja je očito radi neadekvatne zaštite sigurnog prometa prošla kroz zaštitnu ogradu, koju je dužan održavati i postaviti koncesionar predmetne ceste. Kako ophodar u području naleta nije pronašao gdje je životinja prošla zaštitnu ogradu, ne podrazumijeva da je zaštitna ograda na predmetnoj brzoj cesti pravilno konstruirana i održavana, jer nedvojbeno ista mora biti takva da životinja ne može doći do kolnika brze ceste, tako da nema odgovornosti lovačkog društva za štetu iz Zahtjeva za naknadu štete.

29. Također, nesporna je i činjenica, a što proizlazi iz Zahtjeva tužitelja od 27. siječnja 2022., da je isti podnio odštetni zahtjev prema Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb, Vončinina 3 (list 13-14), no međutim, kako proizlazi iz činjeničnih navoda tužbe, a koju činjenicu 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. nije osporavao, na isti nije odgovoreno.

30. Između tužitelja i 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d. je nesporna činjenica, jer ista nije osporena, da Hrvatski lovački savez ima zaključenu generalnu policu sa 1. tuženikom Euroherc osiguranje d.d., kojom su osigurana sredstva od Ministarstva Poljoprivrede, koja su osigurana za sve štete nastale od naleta vozila na divljač na području Republike Hrvatske.

31. Također iz priloženog Ugovora o kupoprodaji vozila (list 15), a što je potvrđeno i samim iskazom tužitelja, proizlazi daje tužitelj svoje motorno vozilo prodao dana 25. studenoga 2021. za iznos od 8.000,00 kn/1.061,78 eura (1 euro = 7,53450 kn), da nije popravljao štetu koja je nastala na njegovu vozilu, jer da mu to nije bilo ekonomski isplativo, budući da je predmetni automobil išao prodavati tržišna vrijednosti iznosila bi između 5.000,00 kn/663,61 euro do 5.500,00 kn/729,98 eura, s obzirom da je automobil automatik i da je opremljen dodatnom opremom.

32. Između stranaka je sporna dinamika nastanka prometne nesreće, odgovornost za imovinsku štetu, pasivna legitimacija tuženih te visina imovinske štete i tijek zateznih kamata.

33. U odnosu na dinamiku nastanka prometne nesreće, po prijedlozima stranaka izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, svjedoka RE, provedeno je prometno-tehničko vještačenje rekonstrukcijom prometne nesreće po vještaku Zlatku Jarešu, dipl.ing.cest.prom. i dipl.krim. te je provedeno i vještačenje po Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo, obzirom da je izuzeta dlaka po I. PPP Zagreb, sa prednjeg dijela vozila tužitelja.

34. Iz iskaza tužitelja, u bitnom potvrđen iskazom svjedoka CE koji je bio suvozač u automobilu kojim je upravljao tužitelj, koji su se kretali u jutarnjim satima oko 4,00 sata u kolovozu 2021. iz smjera [adresa] u [adresa] na posao, krećući se brzinom oko 60 km/h brzom cestom Farkaševac – Vrbovec gdje je dopuštena brzina do 100 km/h. S obzirom na uvjete koji su vladali na cesti, mrak, magla srednje gustoće, mokra cesta, tužitelj je svoju vožnju prilagodio tim uvjetima na cesti, pri čemu je imao upaljena kratka svjetla i maglenke, a prema iskazu svjedoka tužitelj inače ne vozi brzo. S lijeve i desne strane brze ceste postavljena je zaštitna ograda visine od 1,5 do 2 m, potom je bankina i zaštitna ograda na cesti s jedne i druge strane. Tužitelj je u kretanju izlazio iz desnog blagog zavoja prošavši nadvožnjak i na ravnom dijelu s njegove lijeve strane stvorila se divljač, nije znao koje vrste, no pretpostavljao je da se radilo o srnećoj ili jelenskoj divljači. Pretpostavlja da je ista bila u skoku, obzirom da je do udara divljači došlo u prednji dio automobila, uslijed čega je pokušao manevriranjem automobila isti stabilizirati, no uslijed udara došlo je do destabilizacije njegovog automobila uslijed čega je isto bilo rotirano u smjeru kretanja prema [adresa] (suprotni smjer od pravca njegovog kretanja), zbog čega je automobil završio na suprotnoj strani ceste, udario u zaštitnu ogradu, došlo je do udubljenja od struganja, a zaštitna ograda s priječila je da auto ne završi u putnom jarku. S lijeve i desne strane ceste nalazi se šuma, u smjeru kretanja prema Zagrebu ne postoji prometni znak "divljač na cesti". Mišljenja je da se ne radi o divljoj svinji jer je ona niža, a u trenutku naleta ističe da je vidio da je divljač bila poprilično visoka i koja nije bila u skoku.

Na automobilu su nastala oštećenja i to na prednjem kraju automobila, cijeloj lijevoj strani automobila, oštećena su oba kotača, prednji i stražnji zbog udarca u zaštitnu ogradu, automobil više nije bio podoban za vožnju te je prevežen vučnom službom. Svjetla su bila u funkciji, tako da je upalio sva svjetla, označio mjesto nesreće, pozvao policiju, na mjesto događaja izašli su djelatnici Hrvatskih cesta d.o.o., a nakon 4 sata čekanja i djelatnici I. PPP Zagreb. Djelatnici Hrvatskih cesta d.o.o. koji su obišli mjesto događaja, pitali su gdje je vepar ili divlja svinja, slijedom čega je tužitelj zaključio da se takva divljač na tom mjestu zna pojaviti, no on im je rekao da se ne radi o divljoj svinji, već divljači. Djelatnici policije izuzeli su nađenu dlaku na prednjem svjetlu automobila, izvršeno je alkotestiranje i kod njega je izostala koncentracija alkohola.

Ističe da je na automobilu imao dodatnu opremu i to sistem za kočenje i proklizavanje i interijer je bio dosta uređen, a kako je na automobilu nastala totalna šteta, isti je prodao za iznos od 8.000,00 kn, jer je morao kupiti drugi automobil koji mu je bio nužan za odlazak na posao (putuje iz [adresa], a radi u Zagrebu), a da je automobil išao prodavati tržišna vrijednost bi bila između 5.000,00 kn i 5.500,00 kn. Djelatnici Hrvatskih cesta d.o.o. pregledali su mjesto štetnog događaja tražeći divljač, pregledali su okolno područje, međutim ista nije bila pronađena.

35. Radi utvrđivanja granica lovišta, s obzirom na mjesto nastanka štetnog događaja, o kojem se lovištu radi i da li se na dan štetnog događaja (31. kolovoza 2021.), u razdoblju od 31. kolovoza 2021. pa do 3. rujna 2021. provodila lovna aktivnost na mjestu nastanka štetnog događaja, bili su zatraženi podaci od Hrvatskog lovačkog saveza, koji je izvijestio sud (list 59), da podatke vodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije koji vodi Registar svih lovišta u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo poljoprivrede je dopisom od 19. siječnja 2023., izvijestilo sud da državna cesta D12 od čvorišta Vrbovec 2 prolazi kroz zajedničko otvoreno loviše I/162 Vukojice, na kojem je 31. kolovoza 2021. LD Vidra Cugovec, Fuka 6, Dubrava, na temelju rješenja Zagrebačke županije od 1. travnja 2021. , provodilo mjere uzgoja i zaštite divljači i državno otvoreno lovište broj I/1 Bukovac-Novakuša kojim je na dan štetnog događaja gospodarilo trgovačko društvo Trindes d.o.o. Zagreb, Vladimira Preloga 9, a da prema Zakonu o lovstvu nije propisana obveza prijave lovnih aktivnosti Ministarstvu. U prilog je dostavljena i karta lovišta (list 77-79).

36. Obzirom na podatke Ministarstva poljoprivrede, proizlazi da se štetni događaj dogodio na državnoj cesti D12 koja prolazi kroz lovišta, koja su u trenutku nastanka štetnog događaja gospodarili lovoovlaštenici koji su upisani u Središnjoj lovnoj agenciji, obzirom da su prema Polici osiguranja odgovornosti broj 804271894 od 31. svibnja 2021., navedeno da su osiguranici svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj prema Središnjoj lovnoj evidenciji, to osnovano, po ocjeni suda, tužitelj ističe pasivnu legitimaciju 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d., a koju legitimaciju kasnije tijekom postupka nije osporavao, već je osporavao svoju odgovornost za nastalu štetu, smatrajući da je za istu odgovoran 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. zbog neodržavanja prometnice/ograde, a koja prometnica nije bila sigurna za promet.

37. Za potrebe vještačenja zatražene su izuzete dlake od strane I. PPP Zagreb te je prvotno od Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Zagreb, Ilica 135, zatražen nalaz i mišljenje, koji je dostavio nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da je mikroskopskim pregledom dostavljenih spornih dlaka utvrđeno da su iste životinjskog porijekla, ali su fragmenti bez korijena te da ne posjeduje dovoljno morfoloških karakteristika za utvrđivanje životinjske porodice od koje potječu.

38. Budući da se na temelju navedenog nalaza od Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Zagreb, nije moglo utvrditi na temelju izuzetih dlaka od koje životinje potječu, to je sud, po prijedlogu tužitelja, izveo dokaz vještačenjem po Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo Zagreb, koje je dostavilo pisani nalaz i mišljenje iz kojeg nalaza proizlazi da je analizom utvrđeno da izuzeta dlaka s tužiteljeva automobila pripada vrsti Sus scrofa – divljoj svinji.

39. S obzirom na pisani nalaz i mišljenje, nedvojbeno je utvrđeno da se radi o divljači– divljoj svinji (a ne nekoj domaćoj životinji), a kako u konkretnom slučaju nije sporno da je do naleta divljači došlo na brzoj cesti D12, i da na dionici nastanka prometne nesreće, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva prolazi lovište, evidentno je da je s obzirom na navedenu Policu pasivno legitimiran 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d.

40. Kako je i nadalje bila sporna dinamika nastanka prometne nesreće, to je prvotno provedeno prometno-tehničko vještačenje rekonstrukcijom prometne nesreće na mjestu nastanka štetnog događaja dana 14. svibnja 2024. pro prometno tehničkom vještaku Tomislavu Periću, dipl. ing., koji je izvršio potrebna mjerenja, fotografiranje i prikupio potrebne podatke u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja, mogućnost izbjegavanja iste i visinu imovinske štete, uz navođenje visine zaštitne ograde iz smjera naleta divljači, međutim, vještak nije dostavio pisani nalaz i mišljenje, obzirom da je vještak u razdoblju izrade pisanog nalaza i mišljenja preminuo. Stoga je izveden dokaz rekonstrukcijom prometne nesreće na mjestu nastanka štetnog događaja po novom prometno-tehničkom vještaku Zlatku Jarešu, dipl.ing.cest.prom. i dipl.krim., a koji je dokaz izveden dana 22. rujna 2025., vještak je dostavio pisani nalaz i mišljenje sa opisanom dinamikom prometne nesreće i visinom imovinske štete na osobnom automobilu tužitelja marke Škoda.

40.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja od 26. studenoga 2025. (list 217-234), proizlazi da je do prometne nesreće odnosno naleta tužiteljeva vozila na divlju svinju, došlo na nenaseljenom dijelu sjevernog kolnika 101 DC12 čvor Farkaševac na 4 km + 750 m, gledano iz smjera kretanja tužiteljeva vozila na lijevoj strani desne prometne trake sjevernog kolnika na oko 40 m iza početka ugibališta za zaustavljanje u nuždi, odnosno oko 10 m prije početka tragova krhotina laka i plastike otpalih sa tužiteljeva vozila i na oko 86 m prije stražnjeg kraja zaustavljenog tužiteljevog vozila i na oko 3 m lijevo od desnog ruba sjevernog kolnika.

U trenutku primarnog kontakta automobila i divlje svinje, tužitelj se kretao iz smjera Farkaševca u smjeru Vrbovca (smjer istok-zapad), ravno nešto više lijevom dijelom sebi desne prometne trake brzinom od 75 km/h, pri čemu vjerojatno u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem. U istom trenutku divlja svinja je pretrčavala kolnik gledano iz smjera kretanja tužiteljeva vozila od središnje dvostruke metalne zaštitne ograde, odnosno lijeve prema desnoj strani, najvjerojatnije okomito, u odnosu na uzdužnu os ceste i smjer kretanja tužiteljeva vozila, a prednjem kraju vozila je bila okrenuta desnom bočnom stranom tijela i kretala se brzinom od 15 km/h.

40.2. Nadalje, vještak je naveo da je analiza pokazala da je tužitelj imao mogućnost u navedenim uvjetima vožnje uočiti divlju svinju koja je prelazila cestu za njegov smjer kretanja s lijeve na desnu stranu, oko 0,74 sek prije trenutka naleta vozila na nju u trenutku kada je vozilo od mjesta naleta bilo udaljeno 15,46 m i kada se divlja svinja nalazila njemu s lijeve bočne strane na lijevoj strani prometne trake udaljena od mjesta naleta vozila na nju 3 m.

40.3. Prema mišljenju vještaka, analizirajući prometnu nesreću, tužitelj ukoliko bi na opasnost reagirao pravovremeno i pravilno intenzivnim kočenjem pri brzini kojom se kretao od oko 75 km/h zbog iznenadne pojave divlje svinje koja mu je dolazila s njegove lijeve bočne strane, u navedenim uvjetima vožnje nije mogao izbjeći nalet na nju, jer bi vozilo sa usporavanjem započeo tek na oko 1,25 m iza mjesta naleta na divlju svinju. Tužitelj bi izbjegao prometnu nesreću da se u trenutku mogućeg uočavanja divlje svinje, kada je od mjesta naleta na nju bio udaljen oko 15,46 m kretao se jednakom brzinom ili manjom od 10,79 m/sek ili 39 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta divlja svinja bila već van zone kretanja tužiteljeva vozila, odnosno bila bi uz desni rub desne prometne trake.

Prometnu nesreću bilo je moguće i izbjeći da je tužitelj na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem u trenutku kad je mogao uočiti divlju svinju i kada je od mjesta naleta na nju sa vozilom bio udaljen oko 15,46 m te da se je kretao brzinom jednakom ili manjom od 36 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavio neposredno prije mjesta naleta na divlju svinju.

40.4. Vještak je procijenio da popravak vozila ne bi bio ekonomski opravdan, jer se radi o totalnoj šteti, a isti je procijenio s obzirom na nastala oštećenja i starost vozila vrijednost ostatka tužiteljeva vozila oko 25% vrijednosti na dan štetnog događaja, što znači da kada se uzme u obzir vrijednost ostatka vozila koji ostaje vlasniku, stvarna šteta na dan štetnog događaja s PDV-om iznosi oko 3.421,50 eura.

40.5. Pisanom nalazu i mišljenju priložene su fotografije s očevida prometne nesreće i skica mjesta događaja, a temeljem prikupljenih podataka vještak je naveo da je DC12 podijeljena na dva asfaltirana kolnika i to na sjeverni i južni, a između ta dva kolnika proteže se središnji razdjelni otok, sa mekim terenom, širine 3,0 m na kojem se nalazi dvostruka metalna zaštitna ograda, koja fizički razdvaja sjeverni i južni kolnik. Širina jednog i drugog kolnika je 7,20 m, isti su podijeljeni na dvije prometne trake isprekidanom bijelom crtom, a rubovi kolnika označeni su punom bijelom crtom. Sa vanjske strane sjevernog i južnog kolnika nalazi se travnata bankina, prosječne širine oko 2,0 m, na kojoj su postavljeni smjerokazni stupčići, a dalje se proteže travnati pojas koji je od ceste u padu prema putnom kanalu, iza kojeg se nalazi žičana ograda. Ukupna širina od vanjskog ruba kolnika, pa do žičane ograde je oko 10,0 m, a nivo uz ogradu je niži od nivoa kolnika za 1,5 do 2,0 m. Na temelju fotografija sa očevida, vidljivo je da je taj dio u vrijeme prometne nesreće bio obrastao visokom travom i raslinjem, a isto tako vidljivo je da je žičana ograda obrasla visokim raslinjem i manjim drvećem. Gledano iz smjera kretanja vozila Škoda, iza žičane ograde, sa lijeve ili južne strane ceste, nalazi se visoko raslinje i šuma, a sa desne ili sjeverne strane prvo polja, a zatim visoko raslinje i šuma.

Na licu mjesta prometne nesreće, sa vanjske strane sjevernog i južnog kolnika nalaze se označena i obilježena ugibališta za zaustavljanje vozila u nuždi, koja su asfaltirana i u istom nivou sa kolnikom.

Premjeravanjem zaštitne metalne ograde, utvrđuje se da je donji dio ograde na visini od 0,5 m, a gornji dio na visini od 0,80 m od tla, te da je žičana ograda visine 1,90 m. U zoni gdje je došlo do prometne nesreće, izvršen je pregled žičane ograde, ali obzirom da je ograda obrasla visokim raslinjem i manjim drvećem, nije moguće vizualnim pregledom utvrditi da li na ogradi postoje nekakva oštećenja, a što je s obzirom na stanje ograde moguće. Prema podatku iz zapisnika o očevidu, u vrijeme prometne nesreće, brzina na licu mjesta bila je ograničena na 100 km/h.

41. Pisanom nalazu i mišljenju tužitelj i 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. nisu prigovorili, dok je 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. prigovorio u dijelu procijenjene visine imovinske štete smatrajući da je vještak pogrešno utvrdio vrijednost vozila po Katalogu vrijednosti rabljenih vozila, da prema Katalogu vrijednost vozila iznosi 3.460,65 eura i da od te vrijednosti treba odbiti vrijednost ostatka od 25%, ako se uzme novo nabavna vrijednost vozila po Katalogu od 28.838,81 eura uz amortizaciju od 87% dobiva se vrijednost vozila na dan prometne nesreće od 3.749,05 eura, što umanjeno za vrijednost ostatka od 25% totalne štete, daje iznos od 2.999,20 eura. Tako da se prigovara utvrđenoj vrijednosti ostatka od svega 25%, imajući u vidu neoštećene dijelove vozila te istu procjenjuje na 35%. Time da vještak zanemaruje činjenicu da je vozilo tužitelja sa automatskim mjenjačem.

42. Vještak se pisano očitovao na prigovore 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d. 26. siječnja 2026., navodeći da je na dan štetnog događaja tužiteljevo vozilo bilo u korištenju oko 13 godina, 9 mjeseci i imalo evidentiranih 271.509 prijeđenih km, da je vrijednost vozila na dan štetnog događaja moguće utvrditi temeljem Kataloga vrijednosti rabljenih vozila i Kataloga novo-nabavne cijene vozila i na temelju raznih oglasnika koji nude na prodaju takva vozila. Za vozila starija od 10 godina temeljem Kataloga novo-nabavne cijene vozila cijene vozila, nije preporučljivo vršiti procjenu vrijednosti vozila, jer se dobivaju uglavnom znatno manje vrijednosti od stvarnih, tržišnih vrijednosti.

Temeljem Kataloga vrijednosti rabljenog vozila, prilikom izrade nalaza i mišljenja , vještak je utvrdio sam da bi kataloška vrijednost takvog vozila na dan štetnog događaja bila 3.452,00 eura, međutim naveo je da je tom prilikom sam greškom uzeo u obzir takvo vozilo sa manualnim mjenjačem, umjesto sa automatskim mjenjačem. Prema sadašnjim podacima, vrijednost takvog vozila sa automatskim mjenjačem, bila bi na dan štetnog događaja 3.793,00 eura.

Ostao je kod navoda da je katalošku vrijednost potrebno uvećati za oko 30 %, tako da je ostao pri ocjeni da je vrijednost tužiteljeva vozila na dan štetnog događaja bila oko oko 4.488,11 eura.

42.1. U odnosu na procjenu vozila putem oglasnika, vještak je naglasio, da prilikom provjere tih cijena treba provjeravati cijene za vozila te starosti, a ne godine proizvodnje predmetnog vozila, jer je u ovom slučaju do prometne nesreće došlo prije 4,5 godina. Naime, u koliko se u oglasnicima sada provjeravaju cijene koje se traže za vozila koja su proizvedena 2007. god. ili su u prometu od 2007. god. tada se radi o vozilima starijima za oko 4,5 god. od predmetnog vozila Škoda, na dan štetnog događaja, pa su te vrijednosti vozila znatno manje.

Upravo je iz tih razloga prilikom utvrđivanja vrijednosti tužiteljevog vozila na dan štetnog događaja uzeo u obzir cijene takvih vozila starosti 14 do 16 godina, pa čak jednog vozila starosti 20 godina, te sam dobio prosječnu vrijednost takvog vozila od 4.880,00 eura, koju je umanjio za 5% te došao do izračuna da je na dan štetnog događaja temeljem oglasnika vrijednost tužiteljeva vozila iznosila oko 4.636,00 eura. Shodno tome, a uzimajući obzir utvrđenu vrijednost vozila Škoda putem kataloga i putem oglasnika, procijenio je da je vrijednost tužiteljeva vozila na dan štetnog događaja od 4.562,00 eura, a obzirom na vrijednost ostatka vozila, s obzirom na oštećenja i starost vozila, te da takvih vozila više nema puno u prometu, da je ostatak vrijednosti vozila oko 25 %, te da je na vozilu Škoda na, na dan štetnog događaja nastala stvarna šteta u iznosu od 3.421,50 eura, sa PDV-om, a oštećeno vozilo ostaje vlasniku.

43. 1. Tuženik Euroherc osiguranje d.d. je i nadalje ostao kod prigovora na pisano očitovanje vještaka pa je sud u smislu odredbe čl. 260 st. 2 ZPP -a izveo dokaz saslušanjem prometno-tehničkog vještaka radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja i očitovanja na prigovore 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d.

Vještak je prilikom usmenog obrazlaganja pisanog nalaza i mišljenja i u odnosu na prigovore 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, a u odnosu na imovinsku štetu ostao kod pisanog očitovanja, navodeći da je 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. dostavio podatke iz oglasnika za prosinac 2025. gdje se na prodaju nude takva vozila koja su proizvedena od 2005. do 2008. Dakle, starost tih vozila na dan objave oglasnika je u prosjeku 19 godina, a predmetno vozilo Škoda je na dan štetnog događaja bilo staro 13 godina i 9 mjeseci pa je razlika u starosti od 5 godina i mišljenja je da na temelju takvih podataka nije moguće realno utvrditi vrijednost vozila Škoda na dan štetnog događaja a prema sadašnjem stanju tržišta.

Isto tako, po 1. tuženiku Euroherc osiguranje d.d. su dostavljeni podaci za takva vozila godine proizvodnje 2006. do 2008., a koji su objavljeni 2021. gdje su prosječne cijene koje se traže oko 4.000,00 eura, a vještak napominje da niti ti podaci nisu pouzdani za izračun tržišne vrijednosti vozila starosti 13 do 14 godina na dan štetnog događaja, a prema sadanjem stanju tržišta.

Naime, od dana štetnog događaja pa do danas znatno su porasle cijene novih, a isto tako i rabljenih vozila. To obrazlaže činjenicom da bez obzira što se ovaj model vozila prestao proizvoditi 2008., iako su se takva nova vozila prodavala još i 2009. Smatra da je ispravnije tražiti u oglasniku takve ili slične modele vozila na dan izračuna vrijednosti vozila starosti između 13 i 14 godina i temeljem cijena tih vozila izračunati vrijednost vozila. Upravo sam na takav način izvršio izračun prosječne cijene vozila koja bi temeljem oglasnika bila oko 4.636,00 eura.

43.1. S obzirom na katalošku vrijednost rabljenih vozila (CHV) pogotovo za starija rabljena vozila i za neke marke vozila, a među kojima je i Škoda, vrijednosti su i do 30% manje od stvarnih tržišnih cijena.

S obzirom da je kataloška vrijednost takvog rabljenog vozila na dan 4. ožujka 2026. bila 3.793,30 eura. Vještak je ostao pri prosudbi da je vrijednost tužiteljeva vozila na dan štetnog događaja, a prema sadašnjem stanju tržišta temeljem oglasnika, oko 4.636,00 eura, a temeljem kataloga uvećano za oko 18% oko 4.488,00 eura, odnosno da je stvarna vrijednost vozila Škoda na dan štetnog događaja, a prema sadašnjem stanju tržišta oko 4.562,00 eura. To potvrđuje i stanje vozila koje je na temelju fotografija sa očevida neposredno prije prometne nesreće bilo dobro, te je imao na sebi ugrađene alu naplatke.

Obzirom da se model tužiteljeva vozila, već duže vrijeme ne proizvodi i da ih ima jako malo na tržištu, ostatak vrijednosti vozila bi bio oko 25% bi stvarna šteta na dan štetnog događaja prema sadašnjem stanju tržišta bila oko 3.421,50 eura.

Također, vještak je napomenuo da je stvarnu vrijednost nekog vozila, čiji se model više ne proizvodi i kojih vozila ima malo na tržištu, a za štetni događaj koji se dogodio prije nepunih 5 godina, vrlo teško odrediti.

44. Nakon što je vještak usmeno obrazložio pisani nalaz i mišljenje te se očitovao na prigovore 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d., isti je predložio da se izvede dokaz novim prometno-tehničkim vještačenjem u odnosu na visinu imovinske štete koju tužitelj potražuje u ovom postupku, a koji dokazni prijedlog je sud odbio , budući je po ocjeni suda nalaz i mišljenje vještaka, sukladno čl. 260 st. 2 ZPP-a usmeno obrazložen, prigovori po vještaku otklonjeni argumentirano, nisu utvrđene proturječnosti i nedostaci, niti je po ocjeni suda utvrđeno da bi nalaz vještaka, kao i pisana očitovanja i iskaz bio nejasan, nepotpun.

Naime, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kako u odnosu na dinamiku nastanka prometne nesreće (u odnosu na koje niti jedna stranka nije imala primjedbe), tako i u odnosu na procijenjenu imovinsku štetu nastalu na vozilu tužitelja, to iz razloga što je ocjenjeno da je nalaz i mišljenje dan prema pravilima struke, nalaz i mišljenje je usmeno obrazložen u smislu odredbe čl. 260 st. 2 ZPP-a, a 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. svojim prigovorima nije doveo u sumnju nalaz i mišljenje vješ taka, jer su prigovori tuženika po vještaku argumentirano otklonjeni. Stoga nije bilo osnova da se provede novo prometno-tehničko vještačenje u odnosu na visinu imovinske štete.

45. Dakle, imajući u vidu prihvaćeni nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka, nedvojbeno je utvrđeno da na strani tužitelja nema odgovornosti , odnosno krivnje za nastalu prometnu nesreću, a time i odgovornosti za imovinsku štetu, jer se kretao dopuštenom brzinom od 75 km/h, dakle brzinom ma njom od dopuštene, koju je vožnju prilagodio uvjetima i stanju na cesti, da nije mogao izbjeći nalet na divljač, a kako je to potvrđeno i nalazom i mišljenjem prometno-tehničkog vještaka, nije bio pod utjecajem alkohola.

46. Prethodno je obrazloženo, a što je nedvojbeno utvrđeno nakon što je provedeno vještačenje po Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo, iz kojeg nedvojbeno proizlazi da dlaka koja je izuzeta po djelatnicima I. PPP Zagreb sa prednjeg dijela tužiteljeva vozila potječe od divlje svinje, tako da je šteta na tužiteljevu vozilu nastala naletom na divljač, a pod obrazloženjem broj 36. i 39. obrazložena je pasivna legitimacija 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d.

Također, iz Potvrde od I. PPP Zagreb, proizlazi da je odmah nakon štetnog događaja na lice mjesta pristupio djelatnik 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o., a tijekom postupka nije bilo sporno da DC12 brzom cestom iz smjera Farkaševac-Zagreb upravlja 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o.

Isto tako, iz citirane Potvrde, a što je potvrđeno iskazom tužitelja te nalazom i mišljenjem prometno-tehničkog vještaka, na mjestu nastanka prometne nesreće ne postoji znak upozorenja "divljač na cesti".

47. Kako je nesporno da je do štetnog događaja došlo na DC12 brzoj cesti Farkaševac- Zagreb, to je nesporno da istom upravlja 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. pa je isti pasivno legitimiran u ovom postupku.

48. S obzirom na sve navedeno i 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. i 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. osporavali su svoju odgovornost za nastalu štetu na tužiteljevu vozilu.

49. Sukladno odredbi čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj:

84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, dalje u tekstu: ZC), za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu zbog naleta na divljač nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

49.1. Dakle, krivnja pravne osobe koja upravlja cestom, odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači , a u ovom postupku je utvrđeno na dionici ceste kojom se kretalo vozilo tužitelja nije postavljen prometni znak opasnost "divljač na cesti".

50. Također, 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. ističe da cesta nije dio lovišta radi čega se ne može tvrditi da je lovoovlaštenik odgovoran za predmetni štetni događaj. Međutim, ako bi se takav navod uzeo u obzir, lovoovlaštenik ne bi nikada odgovarao za štetu koja je nastala naletom divljači na cesti. Naime, odgovornost lovoovlaštenika se ne veže isključivo uz granice lovišta, nego i uz činjenicu da je divljač potekla iz lovišta kojim on gospodari, a koja je činjenica nedvojbeno utvrđena u ovom postupku.

51. Odredba čl. 80 st. 6 Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/18., 32/19., 32/20., 127/24.), za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

51.1. U konkretnoj situaciji nije primjenjiva odredba čl. 80. st. 6. ZOL-a, budući da je tužitelj upravljao vozilom sukladno prometnim propisima te, usprkos tome, nije mogao izbjeći nalet na divljač, dok predmetna šteta nije nastala zbog provođenja lova, radi čega lovoovlaštenik ne odgovara u smislu te zakonske odredbe.

Takvom slučaju, sukladno čl. 76. st. 2. ZOL-a, valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZOO-a).

52. Naime, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. U konkretnom slučaju radi se o opasnoj stvari, premda u određenim okolnostima, divljač objektivno nije opasna, potrebno je razmotriti sve okolnosti slučaja u ocjenjivanju je li neka stvar opasna ili nije. Divljač koja se nalazi na cesti je opasna stvar jer je riječ o životinjama nepredvidivog ponašanja i (uglavnom) velike težine koje nerijetko iskaču iznenadno na cestu, a čime predstavljaju povećanu opasnost za vozila koja se kreću cestom.

53. Stoga, štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu članka 964. stavka 1. ZOO -a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članaka 1063. do 1067. ZOO-a, a u vezi s člankom 76. st. 2. ZOL-a.

53.1. Slijedom navedenog, da bi se lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj) mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu odredbe članka 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Nadalje, lovoovlaštenik se može osloboditi odgovornosti i djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, sukladno čl. 1067. st. 3. ZOO-a (tako u odlukama Rev-1057/14 od 5. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019. i Rev-166/2024 od 24. rujna 2024.).

54. U konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1067 st. 3 ZOO-a, obzirom na činjenicu da je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj upravljao dopuštenom brzinom i da nije mogao izbjeći nalet na divljač, kako je to nedvojbeno utvrđeno nalazom i mišljenjem prometno-tehničkog vještaka, a nije utvrđeno da bi na strani tužitelja postojala krivnja, odnosno da bi brzina njegova kretanja bila u uzročno posljedičnoj vezi sa nastalom štetom, jer je isključivi razlog prometne nesreće je izlijetavanje divljači na kolnik. Osim toga, u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja stranke nisu imale primjedbe (1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. prigovarao je nalazu i mišljenju prometno-tehničkog vještaka u odnosu na visinu utvrđene imovinske štete. Obzirom na izneseno osnovano tužitelj tvrdi da je 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. odgovoran za imovinsku štetu koja je nastala od opasne stvari tj. naletom divljači.

55. Što se tiče odgovornosti 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o., njegova odgovornost, kako je prethodno navedeno, a u smislu čl. 50 st. 1 i st. 2 ZC, odgovara se po osnovi krivnje (dok je odgovornost 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. objektivna). Nesporno je utvrđeno, a koja činjenica nije niti osporavana, da javnom cestom upravlja 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Isto tako, nedvojbeno je utvrđeno da nije postavljen prometni znak "opasnost divljač na cesti", a što nedvojbeno proizlazi iz Potvrde 1. PPP Zagreb, iskazom tužitelja i nalazom i mišljenjem prometno-tehničkog vještaka.

56. Kako je do štetnog događaja došlo na brzoj cesti, a brza cesta je sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, namijenjena je isključivo prometu motornih vozila uz koju se postavlja zaštitna ograda namijenjena zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja u smislu Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, smatra se da je 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. bio dužan istu ograditi žičanom ogradom na način da ista spriječi izlazak životinje na cestu. S obzirom na to, nesporno je da se s jedne i druge strane nalazi žičana ograda.

57. Tijekom postupka 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, smatrajući da zbog činjenice što osiguranik 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d. (lovačko društvo, odnosno lovoovlaštenik lovišta), nije od njega zatražilo postavljanje prometne signalizacije na predmetnoj cesti, ne postoji njegova odgovornost za štetu koju tužitelj zahtijeva u ovom postupku.

58. Dakle, imajući u vidu činjenicu da je predmetna prometna nezgoda nastala na brzoj cesti, a da sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (Narodne novine broj 110/01), namijenjena je isključivo prometu motornih vozila, uz koje se postavlja zaštitna ograda namijenjena zaštiti ceste od divljači i drugih životinja u smislu odredbe čl. 78 st. 1 Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na ces tama (Narodne novine broj 33/05, 64/05, 115/05, 14/11 i 25/11), 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. je bio dužan istu ograditi žičanom ogradom na način da ista spriječi izlazak životinje na cestu. Žičana ograda je postavljena s jedne i druge strane ceste. Međutim, kako je isti u obvezi postaviti ogradu, tako je i isti u obvezi vršiti nadzor i poduzimati mjere radi osiguranja da nema oštećenja na ogradi, odnosno poduzeti sve mjere koje sprječavaju izlazak divljači na cestu, odnosno ukoliko i dođe do prenošenja obavljanja djelatnosti upravljanja cestom (i ogradom) na koncesionara, uz obvezu vršenja nadzora i poduzimanja mjera, 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. se ne oslobađa za štetu koja nastane zbog propusta u njihovu rada (tako Rev-944/2022).

Naime, do naleta divljači došlo je u prostoru koji je trebao biti ograđen i na koji se ne bi smjelo ući, osim na za to predviđenim mjestima pa to što ophodari 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. nisu pronašli rupu na ogradi, istoga ne oslobađa od odgovornosti. Činjenica je da je divljač ipak nekako došla na prostor brze ceste, odgovornost 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. koji nije dokazao da nije bilo njegovih propusta u održavanju ceste, dok je tužitelj dokazao da ne postoji njegova odgovornost kao vozača za nastanak štete.

59. Stoga, da je 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. pravilno održavao postavljenu ogradu, u konkretnom slučaju ne bi došlo do predmetnog štetnog događaja, s obzirom da očito postavljena zaštitna ograda nije bila postavljena, odnosno održavana na način da spriječi ulazak divljači na istu, tako da je 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. postupio protivnoj svojoj obvezi da javnu cestu održava i oprema na način da bude sigurna za sve njene korisnike. Slijedom navedeno, po ocjeni suda, 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. solidarno odgovara tužitelju za naknadu štete sa 1. tuženikom Euroherc osiguranje d.d.

60. Budući je na tužiteljevu vozilu nalazom i mišljenjem utvrđena visina imovinske štete od 3.421,50 eura, to su tuženi solidarno u obvezi tužitelju nadoknaditi nastalu imovinsku štetu.

60.1. Tužitelju je na dosuđeni iznos imovinske štete priznata i zatezna kamata, ali ne kako zahtijeva tužitelj od 1. rujna 2021., kao slijedećeg dana od dana nastanka štetnog događaja, već kako to osnovano tvrdi 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d., pripada zatezna kamata po stopi prema čl. 29 st. 2 ZOO-a tekuća od 19. svibnja 2026., kao od dana donošenja presude, prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, sukladno odredbi čl. 1089 st. 2 ZOO-a, jer je u tom trenutku utvrđena visina obveze tuženih koji tada padaju u zakašnjenje sa njezinim ispunjenjem. Dakle, zatezna kamata na iznos naknade štete na vozilu tužitelja teče od dana donošenja presude, a ne od 1. rujna 2021., kako to zahtijeva tužitelj.

61. Slijedom iznesenog valjalo je obvezati solidarno tužene da tužitelju nadoknade imovinsku štetu u iznosu od 3.421,50 eura sa zateznom kamatom tekućom do 19. svibnja 2026. po stopi prema čl. 29 st. 2 ZOO-a, a kako je presuđeno pod točkom I. izreke presude.

62. Odbijen je tužitelj kao neosnovan sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.421,50 eura za razdoblje od 1. rujna 2021. pa do 19. svibnja 2026., a kako je presuđeno pod točkom II. izreke presude.

63. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 2 u svezi čl. 155. ZPP-a.

Uspjeh tužitelja u postupku u odnosu na osnov utvrđen je u omjeru od 100%, dok je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 86% (suđeni iznos od 3.421,50 eura u odnosu na zahtijevani iznos od 3.981,68 eura) pa uspjeh tužitelja u postupku u odnosu na osnov i visinu iznosi 93%.

Uspjeh tuženih utvrđen je u omjeru od 7% te kada se tužiteljev uspjeh umanji za uspjeh tuženika, proizlazi da je tužitelj uspio u postupku u omjeru od 86%.

U odnosu na zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate koja predstavlja sporedno potraživanje i neznatni dio tužbenog zahtjeva (odluka o tom dijelu troška sadržana u točki II. prvostupanjske presude, odlučeno je primjenom odredbe čl. 154 st. 5 i čl. 155 ZPP-a.

63.1. Priznati troškovi tužitelja sastoje se od troška za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, sastava obrazloženog podneska od 20. svibnja 2022. kojim je dano očitovanje na navode odgovora na tužbu 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d., sastava obrazloženog podneska od 3. lipnja 2022., kojim je dano očitovanje na navode odgovora na tužbu 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o., zastupanje na prvom pripremnom ročištu 3. listopada 2022., na kojem je zaključen prethodni postupak, nastavljeno ročište za glavnu raspravu, sastav podnesaka od 8. prosinca 2022., 3. veljače 2023., 16. svibnja 2023., 24. kolovoza 2023., za svaki u iznosu od 50,00 eura (tbr. 8 st. 4), zastupanje na raspravi 13. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 16. travnja 2023. kojim je dano očitovanje na nalaz i mišljenje u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8 toč. 1), sastav obrazloženog podneska od 28. prosinca 2023., kojim je dano očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka veterinarske medicine u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8 toč. 1), zastupanje na uviđaju 14. svibnja 2024., na raspravi dana 17. ožujka 2025., na uviđaju dana 22. rujna 2025., zastupanje na raspravi 9. travnja 2026., za svako u iznosu od 200,00 eura, troška PDV-a u iznosu od 550,00 eura, pristojbe plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 43,13 eura (čl. 7 tbr. 1. toč. 1 Zakonu o sudskim pristojbama, Narodne novine 118/18 i 51/23, dalje: ZSP), pristojbe na presudu u iznosu od 80,67 eura, što ukupno iznosi 2.873,80 eura, a prema uspjehu u postupku 2.471,73 eura.

Tužitelju je neovisno o uspjehu u postupku priznat plaćeni trošak predujma za vještačenja u iznosu od 1.020,50 eura, pa priznati troškovi tužitelja iznose 3.491,97 eura, na koje je troškove tužitelju priznata zatezna kamata u smislu odredbe čl. 30 Ovršnog zakona priznata zatezna kamata po stopi prema čl. 29 st. 2 ZOO -a tekućom od tekuća od 19. svibnja 2026., kao od dana donošenja presude pa do isplate, a kako je presuđeno pod točkom III. izreke presude, a koje su troškove tuženi dužni solidarno nadoknaditi tužitelju.

64. Tužitelju nisu priznati troškovi za sastav odštetnog zahtjeva i sastav prigovora, za svaki u iznosu od 200,00 eura, obzirom da isti ne predstavljaju procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe pa isti u smislu čl. 155 ZPP-a nisu bili potrebni za vođenje postupka.

65. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

U Bjelovaru, 19. svibnja 2026.

Sutkinja

Gordana Malvić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Naredba:

Presudu i rješenje dostavi:

- punomoćniku tužitelja Hrvoju Čačiću, e-komunikacijom

- punomoćniku 1. tuženika GE, e-komunikacijom

- 2. tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., e-komunikacijom

- umješaču na strani 2. tuženika Županijske ceste Zagrebačke županije, e - komunikacijom

Tužitelj po punomoćniku u obvezi platiti pristojbu na presudu u iznosu od 80,67 eura (tbr. 2 toč. 1)