REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: Pn-209/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru po sucu ovog suda Ivanki Karadža u pravnoj stvari tužiteljice ĆB pk. Ć, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima iz OD Santica & Đapić iz Splita, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, Podružnica Split, Varaždinska 54, Split, zastupan po punomoćniku Iliji Kriviću odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 15. travnja 2026. u nazočnosti zamjenice pun. tužiteljice Paule Dokić odvj. vježbenice kod Damira Đapića odvj. u Splitu, te punomoćnika tuženika, koja odluka je objavljena dana 19. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

1.Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2,

OIB:94472454976 isplatiti tužiteljici ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 6.000,00 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 01.02.2023. do isplate obračunata od 01.02.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, isplatiti tužiteljici ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova zakonskih zateznih kamata obračunatih na iznos neimovinske štete od 3.425,64 EUR, obračunatih na taj iznos od dana postavljanja odštetnog zahtjeva 01.02.2023. do dana isplate tog nespornog iznosa 09.02.2026., a koje kamate iznose 663,19 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 663,19 EUR od dana 08.04.2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, isplatiti tužiteljici ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete za tuđu njegu i pomoć iznos od 580,00 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe,

dok se za više traženo do iznosa od 2.160,00 eura odnosno za iznos od 1.580,00 eura, zahtjev tužiteljice s ovog osnova odbija kao neosnovan.

4. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska

2,OIB:94472454976 isplatiti tužiteljici ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete za troškove liječenja ukupan iznos od 2.381,36 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 66,36 EUR od 26.10.2022.g. do isplate (trošak EMNG dr. Sučević),

- na iznos od 53,09 EUR od 16.11.2022. do isplate (trošak EEG dr. H),

- na iznos od 53,09 EUR od 12.12.2022. do isplate (trošak Psihijatrijska ordinacija dr. Katavić),

- na iznos od 80,00 EUR od 02.03.2023. do isplate (trošak pregled AKROMION)

- na iznos od 40,00 EUR od 16.03.2023. do isplate (trošak goriva puta u Zagreb)

- na iznos od 50,40 EUR od 16.03.2023. do isplate (trošak noćenja),

-na iznos od 40,00 EUR od 17.03.2023. do isplate (trošak iznajmljivanja sobe),

- na iznos od 27,27 EUR od 17.03.2023. do isplate (trošak Ljekarna Krapinske

Toplice,

- na iznos od 1.219,50 EUR od 17.03.2023. do isplate (trošak artroskopije AKROMION),

- na iznos od 50,00 EUR od 28.04.2023. do isplate (trošak kontrolnog pregleda AKROMION),

- na iznos od 3,58 EUR od 03.05.2023. do isplate (trošak puta u Vela Luku),

- na iznos od 76,73 EUR od 22.05.2023. do isplate (trošak Kalosa Vela Luka)

- na iznos od 3,58 EUR od 24.05.2023. do isplate (trošak puta iz Vela Luke),

- na iznos od 50,00 EUR od 21.06.2023. do isplate (trošak kontrolnog pregleda AKROMION),

- na iznos od 100,00 EUR od 25.07.2023. do isplate (trošak EMNG i konzultacije dr. H),

- na iznos od 7,76 EUR od 28.07.2023. do isplate (trošak Ljekarne Prima Pharme),

- na iznos od 50,00 EUR od 26.10.2023. do isplate (trošak kontrolnog pregleda AKROMION)

-na iznos od 40,00 EUR od 25.06.2024. do isplate (trošak POLIKLINIKA KORAK)

-na iznos od 70,00 EUR od 30.04.2024 do isplate (trošak POLIKLINIKA KORAK)

- na iznos od 300,00 EUR (nedokumentirani troškovi goriva, parkinga, analgetika, masti i dr. troškovi liječenja) od utuženja do isplate,

obračunata po stopi koja se od 26.10.2022. do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

5. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.635,15 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Dana 15. travnja 2025. kod suda je zaprimljena tužba u kojoj se navodi da je tužiteljica ozlijeđena u prometnoj nezgodi koja se dogodila 10.8.2022., u [adresa] kao vozačica motocikla na koju je prilikom pretjecanja naletio automobil reg. oznake [registarska oznaka] osiguran kod tuženika od automobilske odgovornosti policom 068001248965. Nadalje, ističe kako je tuženik istoj priznao pasivnu legitimaciju i odgovornost svog osiguranika, tako da joj je tuženik isplatio nesporan iznos ukupno 8.348,22 eura koji iznos obuhvaća iznos od 3.961,85 eura koji je plaćen 3.4.2023., zatim iznos od 2.312,10 eura koji je plaćen 4.8.2023, te iznos od 2.074,27 eura koji je plaćen 3.4.2024.

1.1.Prema navodima tužiteljice ista je u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila natučenje glave, potres mozga, udarac u lijevo rame, lijevo koljeno i lijevi skočni zglob, prijedlog gležanjske kosti , kontuziju donjeg dijela gležanjske kosti , frakturu stražnjeg i vanjskog dijela gležanjske kosti , rupturu fibulotalarnog ligamenta, izljev zgloba, uz kliničku utvrđenu nestabilnost, te povredu vratne kralježnice s ozljedom živčanih korjenova vratne kralježnice, te oštećenje živca peroneusa. Navodi da je po zadobivenoj povredi glave došlo do značajnog pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja jer je imala jake i učestale migrene da je osjećala jaku bol u glavi i vrtoglavice, da je zbog bolova u vratu i zakočenosti vrata i bolova u lijevom ramenu i stopalu uradila i EMNG pregled gdje je utvrđeno oštećenje više živčanih korjenova, da je morala provoditi dugotrajnu i iscrpljujuću fizikalnu terapiju , koja nije pomogla, tako da je 17.3.2023 zbog velikih smetnji i jakih bolova i ograničenih kretnji u lijevom gležnju morala operirati lijevi gornji i donji nožni zglob nakon čega da je 20 dana boravila u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Khalos u Veloj Luci.

1.2.Tužiteljica ističe kako je zbog zadobivenih ozljeda pretrpjela izrazito jake fizičke bolove i strah, te da je imala neugodnosti tijekom liječenja , pregledam kontrola, boravka u bolnici, mirovanje, imobilizacije, zračenja brojna, brojne fizikalne terapije , hod na štakama i ostalo, te da će tijekom cijelog života imati probleme i teškoće u svakodnevnom funkcioniranju, te da će nakon povratka na posao raditi skraćeno odnosno 4 sata, navodi da su joj zaostale smetnje zbog posljedica prijeloma lijevog nožnog zgloba i koštane traume cijele lijeve strane tijela, što da uključuju bol u križima, nepreciznost lijevih udova i spuštenost lijeve ruke i noge, bol lijeve noge, bolan hod, bolnost pri pokretima lijevog gležnja , otjecanje i trnjenje istog uz hipotrofiju mišića lijeve noge, te da je zaostala Sudekova bolest koja podrazumijeva tešku i složenu bolest koštano mišićnog sustava od koje će se liječiti cijeli život jer se razvila artroza subtalatnog zgloba . Navodi da je zbog oštećenja živčanih korjenova otežano držanje glave u prisilnom položaju te da će joj stisak ruke biti doživotno oslabljen te da su joj zaostale smetnje zbog povrede živca peroneusa.

1.3.Ističe da su se sve navedene ozljede izrazito loše odrazile na njezino psihičko stanje te da osjeća strah od prometa , letargična je i povučena u sebe te zabrinuta za svoje zdravlje, da je godinu dana hodala sa štakama te da joj je tijekom dugotrajnog liječenja bila potrebna tuđa njega i pomoć a nakon završetka liječenja da joj je zaostala naruženost. Osim toga, navodi da je imala i značajne troškove liječenja, o čemu je dostavila račune a osim toga da je imala i druge notorne troškove participacije, masti, ,analgetika, troškova puta na pregled iz [adresa] do Splita i Šibenika, parkinga i sl.

2. Iz ovih razloga, tužiteljica navodi da smatra da bi joj s osnova neimovinske štete, te imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći i troškova liječenja pripala naknada štete u ukupnom iznosu od 18.381,36 eura i to za neimovinsku štetu 15.000,00 eura,, za tuđu njegu i pomoć 1.000,00 eura, te za troškove liječenja 2.381,36 eura, a kako je tuženik nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku 1.2.2023. tuženik istoj isplatio iznos od 5.574,36 eura na ime neimovinske štete , te 120,00 eura na ime tuđen njege i pomoći te 2.653,86 eura na ime izgubljene zarade do s osnova troškova liječenja nije ništa platio.

2.1.Stoga je predloženo donošenje odluke kojom će se tuženik obvezati da tužiteljici s osnova naknade neimovinske štete isplati iznos od 9.425,64 eura s kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 1.2.2023. do isplate, po stopama kako ej to zatraženo , te da na ime imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći isplati iznos od 880,00 eura jer ej isplaćeno 120,00 eura, s kamatama koje teku od 1.2.2023. odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a osim toga zatražena je naknada na ime troškova liječenja u iznosu od 2.381,36 eura sa kamatama koje na pojedine iznose računa teku od dana nastanka do isplate kako ej to zatraženo u tužbi.

3. U odgovoru na tužbu od 29. svibnja 2025. tuženik je istakao kako priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 10.08.2022., dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica ozlijeđena, a koju je uzrokovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vozilo vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen- temeljem čl.22. st.1) Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog oštećenja zdravlja, te oštećenja ili uništenja stvari.

3.1.Tuženik stoga priznaje pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti za štetu. Nadalje, navodi da je tužiteljici nesporno već isplaćen iznos od 8.348,22 EUR i to na ime neimovinske štete iznos od 5.574,36 EUR , na ime imovinske štete / tuđa njega i pomoć iznos od 120,00 EUR , na ime imovinske štete / izgubljena zarada iznos od 2.653,86 EUR, o čemu je dostavio potvrde o izvršenom plaćanju. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega, troškovi liječenja), jer je isti postavljen značajno iznad uobičajenih kriterija sudske prakse. Navodi da se prema odredbi čl.1100/1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,78/15 - dalje ZOO) dosuda, a i potom i visina naknade neimovinske štete ovisi o težini povrede prava osobnosti i okolnostima slučaja. Cijeneći težinu povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja, kao zakonski odlučne pretpostavke od kojih zavisi dosuda i visina naknade neimovinske štete, te uobičajene kriterije sudske prakse, osporava visinu tužbenog zahtjeva. Težinu povrede prava osobnosti ne uvjetuje sama činjenica zadobivenih ozljeda, već posljedice u vidu funkcionalnih deficita koje su nakon završetka cjelokupnog liječenja i rehabilitacije uslijed zadobivenih ozljeda zaostale.

3.2.Navodi da je iz liječničke dokumentacije razvidno da je po obavljenom liječenju došlo do izvrsnog opravka zadobivenih ozljeda, te nisu zaostale posljedice u obimu koji bi opravdavao dosudu utuženog iznosa. nTuženik ujedno ističe kako osporava dosudu zatraženog iznosa tuđe pomoći i njege na ime imovinske štete, te ističe kako je tužitelju s ove osnove već isplaćen iznos od 120,00 EUR, te da prema njegovom mišljenju tužitelju nije bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju i iznosu koji bi opravdao dosudu ikakvog daljnjeg iznosa . Tuženik osporava potraživanje troškova liječenja jer nema nikakvih dokaza da su isti bili objektivno potrebni i uzročno povezani sa predmetnom nezgodom, a potrebne i uobičajene troškove liječenja tužitelju kao zdravstveno osiguranoj osobi plaća HZZO ( što je tuženik HZZO-u već refundirao kroz funkcionalnu premiju). Tuženik se u cijelosti protivi potraživanju naknade za troškove liječenja, koji se u konkretnom slučaju odnose na troškove nastale obavljanjem pregleda i liječenja u privatnim klinikama (u predmetnom slučaju računi poliklinika Akromion, Korak i Kalos te računi dr. H i dr. N). Navodi da je odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju tužitelju je kao osiguraniku zajamčeno pravo na naknadu troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

3.3. Navodi da tužiteljica kao zdravstveno osigurana osoba ima pravo na naknadu svih troškova liječenja i u vezi s liječenjem od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Navodi da svaki oštećenik dužan poduzeti sve razumne mjere u svrhu smanjenja štete, a korištenje svojih prava iz zdravstvenog osiguranja svakako predstavlja minimum razumnih mjera u svrhu smanjenja štete. Jedino u slučaju da objektivno nije bilo moguće obaviti predmetno liječenje korištenjem prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice, u KB), a isti bi bili potrebni i preporučeni od strane stručne osobe , može se govoriti da bi tužitelj imao pravo na naknadu utuženih troškova liječenja. Osim toga, tuženik osporava potraživanje tužitelja , a koje se odnosi na imovinsku štetu zbog troškova prijevoza i troškova noćenja , budući isto apsolutno ničim nije dokazano, te se predlaže tužbeni zahtjev u tom dijelu odbiti kao neosnovan.

3.4.Opreza radi, tuženik osporava zatraženi početak tijeka zateznih kamata i u odnosu na potraživanje neimovinske štete i u odnosu na potraživanje imovinske štete. Po primitku odštetnog zahtjeva tuženik je u cijelosti postupio sukladno svojoj obvezi iz odredaba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Prema mišljenju tuženika, a za slučaj da se u ovom sudskom postupku tuženika obveže na daljnju isplatu naknade štete, da takva bi obveza bila utvrđena tijekom sudskog postupka i na temelju dokaza izvedenih u sudskom postupku, pa i kamata na možebitno daljnju naknadu štete može teći sa danom presuđenja pozivajući se na odluku VSRH Revr-655/12 od 23.10.2013. Navodi da kako nema dokaza da je tužitelj plaćao usluge tuđe njege i pomoći, radi se o imovinskoj nenovčanoj šteti, pa kamata na utuženi iznos može također teći isključivo od dana presuđenja.

4. U tijeku postupka i to podneskom od 8. travnja 2026. tužiteljica je uredila svoj tužbeni zahtjev sukladno vještvima vještaka dr. HB i dr. NB, predloživši donošenje odluke pobliže opisane kao u izreci.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije priložene uz tužbu i odgovor na tužbu, med. dokumentacije za tužiteljicu, dokumentacije uz podnesak tužiteljice od 15.9.2025., foto dokumentacije tijeka liječenja i naruženosti, potvrde MUP PP Trogir od 13.8.2022., potvrde Doma za starije osobe Lovret dostavljen uz tužbu, potvrde plaćanja-detalji naloga dostavljen uz odgovor na tužbu, na okolnost da je tužiteljici isplaćeno iznos od 8.348,22 eura, potvrde o izvršenom plaćanju od 9.2.2026. predana na ročištu od 15. travnja 2026., pregledom odluke VSRH, ŽS u Zagrebu, ŽS u Rijeci, i ŽS u Velikoj Gorici sve predano na ročištu i ranije tijekom postupka, rješenja HZMO Područna služba u Splitu od 14.7.2025 na strani 248 spisa, odluke o cijenama usluga Lovret od 28.4.2023 i 23.7.2024., cjenika usluga smještaja od 20.6.2018., vještačenjem po sudskim vještacima ortopedu HB i dr. MB na ročištu od 11.11.2025., te psihijatru Nikoli Sikirica na ročištu od 15. travnja 2026., saslušanjem tužiteljice kao stranke, te pregledom ostale dokumentacije priložene spisu.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti zbog smrti bliske osobe, te imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći , te imovinske štete na ime troškova liječenja , a sve zbog ozljeda koje je zadobila u prometnoj nezgodi koja se dogodila 10.8.2022. u [adresa] u kojoj je stradala kao vozačica motocikla, a koju nezgodu je nesporno skrivio osiguranik tuženika koji je kod tuženika u vrijeme nezgode bio osiguran od autoodgovornosti.

8.Između stranaka neprijeporan je nastanak štetnog događaja od 10. kolovoza 2022.odnosno prometne nezgode u [adresa] kada je došlo do nalijetanja osobnog vozila marke Peugeot 406 reg oznake i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika PB , na motocikl kojim je upravljala tužiteljica. Osim toga, nije prijeporna pasivna legitimacija tuženika budući da priznaje da je sudionik u navedenom štetnom događaju koji je upravljalo automobilom reg oznake i broja [registarska oznaka] na dan nezgode bio osiguran kod tuženika od auto odgovornosti policom broj: [broj police].

9. Nadalje, između stranaka neprijeporan je osnov odgovornosti budući da tuženik priznaje odgovornost svog osiguranika za nastanka predmetne prometne nezgode u kojoj je tužiteljica stradala kao vozačica motocikla na koju je prilikom pretjecanja naletio automobil kojim je upravljao osiguranik tuženika , dok je prijeporna visina postavljenog tužbenog zahtjeva po svim osnovama, kao i tijek zatraženih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu na ime tuđe njege i pomoći i troškova liječenja.

10. Neprijeporno je da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev u mirnom postupku dana 1. veljače 2023. kako to proizlazi iz odštetnog zahtjeva koji je priložen uz tužbu na strani 197 do 200 spisa i obavijesti o primitku odštetnog zahtjeva od 02.02.2023. na strani 195 spisa.

11. Nadalje, između stranaka neprijeporno je da je prije podnošenja ove tužbe i to dana 3.4.2023 tužiteljici isplaćen iznos od 3.961,85 eura, zatim dana 4.8.2023. iznos od 2.312,10 eura , te dana 3.4.2024. iznos od 2.074,27 eura, dakle da je tužiteljici prije podnošenja ove tužbe povodom odštetnog zahtjeva od 1.2.2023. isplaćena naknada u ukupnom iznosu od 8.348,22 eura , koji iznos obuhvaća iznos od 5.574,36 eura na ime naknade neimovinske štete, iznos od 120,00 eura na ime tuđe njege i pomoći te iznos od 2.653,86 eura na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade. Sve navedeno proizlazi iz dokumentacije priložene uz tužbu i odgovor na tužbu tuženika odnosno naloga za isplatu koji su u preslici dostavljeni uz tužbu i odgovor na tužbu-list 216-218 spisa.

11.1. Nadalje, neprijeporno je da je tuženik u tijeku ovog postupka i to dana 09. veljače 2026. s osnova naknade neimovinske štete isplatio i iznos od 3.425,64 eura, kako to proizlazi iz potvrde dostavljene uz podnesak tužitelja od 8.4.2026., a tužiteljica konačnim zahtjevom potražuje zakonske zatezne kamate na taj nesporno isplaćeni iznos i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 1.2.2023. pa do dana plaćanja 9.2.2026., sve prema priloženom obračunu zakonskih zateznih kamata na taj iznos dostavljen uz navedeni podnesak tužiteljice koji obračun je priložen na strani 297 spisa.

12. Prema tome, tužiteljici je povodom njezinog odštetnog zahtjeva od 1. veljače 2023. ukupno isplaćen iznos od 11. 773,86 eura. koji iznos obuhvaća iznos od 5.574,36 eura i 3.425,64 eura na ime naknade neimovinske štete (ukupno 9.000,00 eura), iznos od 120, 00 eura na ime tuđe njege i pomoći i iznos od 2.653,86 eura, na ime imovinske štete na ime izgubljene zarade.

13. Prema mišljenju tužiteljice, istoj na ime neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 15.000,00 eura, a kako joj je već s tog osnova isplaćeno ukupno 9.000,00 eura, to ista konačnim zahtjevom potražuje iznos od 6.000,00 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva od 1.2.2023. do isplate.

13.1.Stoga je u nastavku postupka valjalo utvrditi je li osnovano traženje tužiteljice da joj s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na njezino tjelesno i duševno zdravlje pripada i daljnji iznos od 6.000,00 eura kako je to zatraženo podneskom od 8.4.2026.

14. Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine "broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO),propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

15. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

16. Odredbom čl. 1100. ZOO je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete a i kad nje nema (st. 1.). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom

17. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane 5. ožujka 2020. zauzeto je pravno shvaćanje: «Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. – dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.«.

18. U postupku je na okolnost visine štete izveden dokaz vještačenjem po sudskim vještacima dr. ortoped HB, dr. neurokirurgu Miru Jurinoviću i dr. psihijatru Nikoli Sikirica. Na ročištu od 27. siječnja 2026. izveden je dokaz usmenim vještačenjem po sudskim vještacima dr. HB i dr. Jurinoviću, pa je tako dr. HB istakla kako je ozljeda glave i trzajna ozljeda vrata dominirala i da je tek nakon mjesec dana od nezgode točnije 9.9.2022. napravljen RTG lijevog gležnja koja pretraga je pokazala prekid kortikalisa stražnje konture trohleje talusa , da je imala tegobe u području lijevog gležnja te je zatražila pomoć u privatnoj bolnici Akromium, gdje joj je predložena magnetska rezonanca i atroskopija koju je obavila 17.3.2022 koja je pokazala ozljedu hrskavice u području gležanjske kosti i ozljede u području tetiva i živca , da su na operaciji napravljene mikro frakture na području oštene hrskavice talusa kako bi prokrvile oštećeni dio.

18.1.Navodi se da je istog dana puštena na kućnu njegu , da je nakon toga tužiteljica odlazila na fizikalnu terapiju , o čemu postoje nalazi fizijatra, te navodi da je tužiteljica uredno obavljala fizikalnu terapiju, redovito odlazila na kontrole kod ortopeda koji je opisao oteklinu u predjelu lijevog gležnja i kretnje koje su zaostajale. vještak je u sudnici utvrdila da su kretnje u gležnju ograničene u blagom stupnju tako da je mišljenja da je zaostalo umanjenje životne aktivnosti na osnovu ozljede gležnja u iznosu od 8% što znači da će ulagati pojačane napore kod dužeg stajanja, hodanja i penjanja uz i niz stepenice te hodanja po neravnom terenu , nema potpunu dozalnu fleksiju tako da će joj biti otežano napraviti puni čučanj sa lijevim nožnim zglobom.

Osim toga, ističe da zbog ograničene pokretljivosti vrata umanjenje životne aktivnosti iznosi 2% , a nožnog zgloba 8% , a što se tiče živca peroneusa pridodala bi se polovica od procjene vještaka neurokirurga 5% a to je 2,5% , navodeći da sada zajedno bi iznosilo 10,5% umanjenja životne aktivnosti, navodeći da zajedničko umanjenje životne aktivnosti iznosi 19,5 %.

18.2.Prema vještaku HB tužiteljica je zbog zadobivene ozljede u području gležanjske kosti i vrata trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 2 tjedna i bolove slabog intenziteta 2 mjeseca. Navodi da je naruženost lakog stupnja u vidu kozmetskog defekta zbog ožiljka u području lijevog nožnog zgloba , ogrebotina na ramenu što je vidljivo u ljetnom periodu, te da će joj biti hodanje prilikom nošenja cipela na visoku petu.

18.3. Osim toga, navodi da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć nakon ozljede prva dva tjedna po dva sata dnevno, i još jedan tjedan po jedan sat dnevno, a nakon što je operirana da joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć prvi mjesec nakon operacije po dva sata dnevno te još 10 mjeseci po jedan sat dnevno. Istakla je i to da se kod tužiteljice stanje ustalilo nakon 15 mjeseci od nezgode odnosno 8 mjeseci od operacije. Ističe da je tijekom liječenja bilo Sudekove bolesti koja ej nakon fizikalne terapije u potpunosti izliječena, da nije navedeno da je kod tužiteljice uslijed Sudekove bolesti došlo do promjene boje kože sa atrofijom kože i mišića, kao ni osteoporoza, te navodi da je kod ocjene umanjenja životne aktivnosti uzela u obzir degenerativne promjene koje su nastale u području gležnja navodeći da se ne radi o teškim degenerativnim promjenama, artroza već su lakšeg tipa. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica prije operacije provodila fizikalnu terapiju koja je bila bezuspješna, tako da je otišla na pregled kod ortopeda u Akromion koji joj je savjetovao operaciju navodeći da joj je ista bila neophodna te da trošak operacije predstavlja opravdan trošak.

19.Na istom ročištu izveden je dokaz usmenim vještačenjem po sudskom vještaku neurokirurgu Miru Jurinoviću koji je istakao da iz priložene dokumentacije proizlazi da je tužiteljica ĆB rođena 1971 godine dana 10.8.2022 godine u prometnoj nesreći u svojstvu vozačice motor kotača zadobila tjelesne ozljede, da je istog dana odvezena je na hitni prijem, žalila se na bolove e u vratu i području prsnog koša lijevo, da je bolnost mišica u vratu bila više na lijevoj strani, bilježi se u tom prvom nalazu kako se događaja ne sjeća, bila je blago smetena i dezorijentirana. Navodi da su urađene pretrage CT (kompjuterizirana) mozga, kostiju lica i vratne kralježnice, nije bilo koštanih promjena kao niti drugih traumatskih promjena, da je urađena i pretraga CT prsnog koša i trbuha, te se procjenjuje da se tužiteljica može otpustiti na kućno mirovanje s prijedlog da uzima tablete protiv bolova i da se javi na kontrolne preglede neurokirurgu i traumatologu.

Nadalje, navodi da iz dokumentacije proizlazi da se tužiteljica žalila idućih dana i tjedana stalno na bolnosti područja lijevog nožnog zgloba, tako je dana 9.9. 2022. urađena rendgenska pretraga za lijevi nožni zglob gdje je utvrđeno traumatsko oštećenje kosti u nožnom zglobu što se na latinski zove Talus, bila je kod ortopeda 26.9., potom je vidjela liječnica obiteljske medicine imala je slabost lijeve ruke, upućena je žurno neurologu, na hitnom neurološkom prijemu 30.9. konstatira se da lijevi udovi osciliraju, tužiteljica ih osjeća težima, te se upućuje na dodatne pretrage, da je MR (magnetna rezonanca)mozga i vratne kralježnice urađena 14.11.2022., da je za pretragu mozga nađena jedna malena promjena koja se ne može okvalificirati kao stanje poslije traume, što je zanemarivo .

19.1.Vještak ističe da je MR vrata ukazao na prisutne degenerativne promjene vrata , na degenerativne blaže do srednje promjene kralježničkog stuba, da je dana 16.11 uređena pretraga EEG (elektro encefalogram) , nalaz je bio dizritmičan te usporen obostrano slijepoočno tjemeno, da su nakon toga bile pretrage EMNG (elektro mio neurografija) gdje je konstatirano srednje teško oštećenje za vratne živčane korjenova 6, 7 i 8. više izražene lijevo za dva korijena i to 6 i 7. kojim oštećenjima se pridaje atribut subakutna.

Vještak navodi da se radi nezadovoljavajućeg stanja sa lijevim nožnim zglobom tužiteljica obratila u firmu Akromion gdje je pregledana od strane ortopeda 2.3.2023. koji je preporučio operaciju na koju je tužiteljica pristala te operacijski zahvat izvršen 17.3.2023, gdje je altroskopskom operacijom izvršena ujedno i tzv neuroliza za niti živca Peroneusa.

Prema vještaku Jurinoviću, a s neurokirurškog gledišta istaknuo je još pretragu EMNG koja je učinjena 24.7.2023., za donje udove kada je konstatirano oštećenje za lijevi živac Peronus sa slabijom kompenzacijom uz gubitak aksona od 20 %.

19.2.Prema nalazu i mišljenju vještaka NB tužiteljica je doživjela povredu njezinog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, da se povreda prava osobnosti očituje u trpljenu bolova koji su bili privremeno u punom obimu životne aktivnosti u polovičnom obimu, s neurokirurško stanje ostalo je oštećenje tjelesnog zdravlja i imala je tužiteljica imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njego kod kuće od strane treće osobe.

Vještak ističe da je s neurokirurške strane tužiteljica trpjela bolove koji će zasigurno biti manji od bolova što će ih vještačiti vještakinja pa se neurokirurški bolovi mogu uklopiti u procijenjeno stanje s njezine strane.

Vještak ističe da je tužiteljica pretrpjela potres mozga jer se događaja nije sjećala, bila je smetena i dezorijentirana pri prijemu a spominje se i podatak od treće osobe da je nakon što je oborena kao vozačica motora bila u nesvijesti, po pitanju stanja posljedice potresa mozga procjenjuje se za 3 % trajno umanjene životne aktivnosti. Po osnovi oštećenja dva vratna živčana korijena oštećenje se procjenjuje za 4 %, što treba pridodati tj pribrojiti oštećenju na račun umanjene pokretljivost vratnom kralježnicom u blagom stupnju

Ovih procijenjenih 7 % treba u cijelosti pribrojiti procijenjeno oštećenu tjelesnog zdravlja, umanjenju životne aktivnosti od strane vještakinje HB.

Vještak ističe da neurokirurškog gledišta još postoji oštećenje za živac peroneusa lijevo za 5 % koji iznos će se prepoloviti nakon procjene umanjenja životne aktivnosti za lijevi gležanj koji je procijenila dr. HB.

19.3.Osim toga, dr. NB navodi da je tužiteljica imala neugodnosti jer je doživjela stresni događaj i to hitno odvoženje na hitni prijem, a potom bila je višekratno izložena rendgenskom zračenju, poslije toga odlazila je na mnogobrojne pretrage, radiološke, EEG, EMNG, te mnogobrojnim specijalističke pregleda, na fizikalno liječenje, nelagodne su fizikalne procedure, bila je hospitalizirana u Veloj Luci kroz 3 tjedna a potom odlazila je na liječenje u Krapinske toplice, putovala je na kontrolne preglede kod dr , navodeći da svega toga ne bi bilo da nije ozlijeđena u predmetnoj prometnoj nezgodi.

Osim toga, navodi da je tužiteljica trpjela glavobolje koje su zasigurno u uzročno posljedičnoj vezi i pretrpljenim potresom mozga a ako je tužiteljica ranije prije prometne nezgode imala glavobolje one su se uvećale nakon doživljene prometne nezgode.

20. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Nikole Sikirica sa ročišta od 15,.travnja 2026. proizlazi da je tužiteljica dana 10.8.2022. bila sudionik prometne nezgode te tom prilikom dobila tjelesne ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju ortopeda i neurokirurga. Osim toga, navodi da je u samom postupku liječenja tužiteljica, prema raspoloživim podacima jednom ambulantno psihijatrijski pregledana 12.12.2022. , u kojem se nalazu opisuju strah od sudjelovanja prometu, zabrinutost za svoje zdravstveno stanje, tjeskobe, emocionalne labilnosti, sniženog raspoloženja i reduciranih voljnih elemenata .

Zbog opisanih simptoma tužiteljici se postavlja dijagnoza depresivne epizode te joj se preporučuje uzimanje antidepresiva.

Imajući u vidu sve navedeno kao i mišljenja vještaka ortopeda i neurokirurga vještak dr. Sikirica smatra da je tužiteljica trpjela sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 3 do 4 dana, nastavio se sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju tri tjedna, te sekundarni strah blagog intenziteta u trajanju 4 mjeseca. Vještak smatra da će tužiteljica zbog procijenjenog umanjenja životnih aktivnosti trpjeti određene neugodne emocionalne reakcije koje su psihološki normalne i razumljive a očitovati će se kao povremene epizode sniženog raspoloženja, tjeskobe, osjećaja vlastite inferiornosti, i anksioznosti.

21.Ovaj sud jednako kao i parnične stranke prihvaća nalaze i mišljenja sudskih vještaka dr. Mira Jrinovića , dr. HB i dr. Nikole Sikirica, ocjenjujući ista stručnim , objektivnim i argumentiranim.

22. Iz nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno je da je tužiteljica dana 10. kolovoza 2022. kao vozačica motocikla uslijed nalijetanja osobnog vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika, koji je isključivo odgovoran za nastanak predmetne nezgode, štete i štetnih posljedica, zadobila određene tjelesne povrede i to potres mozga, oštećenje živca peroneusa, živčanih korjenova, prijelom u području gležanjske kosti, trzajnu ozljedu vrata, , te je nedvojbeno da joj je pretrpljenim ozljedama povrijeđeno pravo osobnosti na njezino tjelesno i duševno zdravlje, čime je istoj nastala neimovinska šteta primjenom odredbe članka 19. st. 2. ZOO-a, te joj u skladu s odredbom članka 1100 ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu neimovinske štete.

23. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje bolova te neugodnosti tijekom liječenja, u vidu višekratno izloženom RTG snimanju i zračenju, odlazaka na redovite preglede i kontrole kod liječnika, odlaska redovito na fizikalne terapije, i uzimanja medikamenata, odlazaka na mnogobrojne pretrage , radiološke, EMNG , EEG , da je bila hospitalizirana u Veloj Luci tri tjedna , odlaska na liječenje u Krapinske toplice , te imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova zbog zadobivenih ozljeda, te trajanje i jačinu pretrpljenog straha, te obzirom na opseg zajedničkog umanjenje životne aktivnosti kako su to procijenili dr. MB i dr. HB s osnova ozljede lijevog gležnja, ograničene pokretljivosti vrata , oštećenja živca nervusa peroneusa, dva vratna živčana korijena, te potresa mozga što su procijenili ukupno na 19,5 %, to sud smatra kako tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 15.000,00 eura na ime neimovinske štete.

24. Budući da je u postupku nedvojbeno da je tužitelj nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva tužiteljice dana 1.2.2023. , istoj isplatio iznos od 5.574,36 eura na ime neimovinske štete, te da je u tijeku ovog postupka i to 9.2.2026. istoj isplatio i daljnji iznos na ime neimovinske štete u iznosu od 3.425,64 eura , dakle da je tužiteljici tuženik ukupno isplatio iznos od 9.000,00 eura na ime neimovinske štete, a prema mišljenju suda istoj s ovog osnova pripada pravična naknada u iznosu od 15.000,00 eura, to je tužiteljici valjalo dosuditi i daljnji iznos od 6.000,00 eura kako je to zatraženo konačnim tužbenim zahtjevom iz podneska od 8.4.2026., sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 1.2.2023. do isplate, kako je to i zatraženo točkom I tužbenog zahtjeva.

25. Naime, odredbom čl. 1103. ZOO propisano da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

25.1.Obzirom na shvaćanje Vrhovnog suda RH iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

26. Budući da se tužiteljica dana 01.02.2023. obratila tuženiku u mirnom postupku s zahtjevom za naknadu štete prije podnošenja tužbe, to joj na temelju odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu na dosuđenu neimovinsku štetu u iznosu od pripadaju zakonske zatezne kamate i za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva a na iznos od 3.425,64 eura koji iznos joj je nesporno isplaćen 9.2.2026. joj pripadaju kamate u iznosu od 663,19 eura za razdoblje od podnošenja zahtjeva 01.02.2023. do isplate tog iznosa 9.2.2026., kako je to i zatraženo konačnim tužbenim zahtjevom pod točkom II iz podneska od 8. 4.2026., uz koji je dostavljen obračun kamata na navedeni iznos koji joj je isplaćen 9.2.2026. i za navedeno razdoblje .

27. Nadalje, što se tiče zahtjeva radi naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći, za istaći je da je prema nalazu i mišljenju dr. HB tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć dva tjedna nakon prometne nezgode u trajanju po dva sata dnevno, te još 1 tjedan po 1 sat dnevno, a nakon operacije lijevog nožnog zgloba koja je izvršena 17.3.2023. , istoj je bila potrebna tuđa njega i pomoć 1 mjesec po 2 sata dnevno te još 10 mjeseci po 1 sat dnevno. Prema kazivanju tužiteljice ista je nakon operacije hodala sa štakama godinu dana, da joj je bila potreba tuđa njega i pomoć i prije i poslije operacije oko obavljanja higijene , poslova u kući i sl, koju pomoć joj je pružala obitelj.

27.1.Kako je već navedeno između stranaka je nesporno da je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva od 1.2.2023. tužiteljici isplatio na ime neimovinske štete na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.000,00 eura , a obzirom na utvrđenu cijenu jednog sata takve pomoći od 4,00 eura , a primjenom odredbe članka 1095.ZOO-a tužiteljici iz ovog osnova pripada naknada u iznosu od 1.580,00 eura a sve imajući u vidu ukupno vrijeme u kojem je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć i to 395 sati po 4,00 eura , ja nakon što se iznos od 1.580,00 eura umanji za nesporno plaćeni iznos od 1.000,00 eura, ostaje obveza tuženika da tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći dosudi daljnji iznos od 580,00 eura za ovu vrstu štete.

27.2.Tužiteljica je na ime tuđe njege i pomoći zatražila iznos od 3.160,00 eura i to za 395 sati po 8,00 eura , a nakon umanjenja nesporno isplaćenog iznosa od 1.000,00 eura , konačnim zahtjevom zatražila je iznos od 2.160,00 eura, međutim, sud smatra kako je navedeni iznos previsoko postavljen obzirom na cijenu sata pružanja tuđe njege i pomoći koju sud smatra primjerenim prihvatiti iznos od 4,00 eura po satu, obzirom da se radi o nemedicinskoj , nestručnoj pomoći i njezi , pa sud smatra adekvatnom naknadu za sat u iznosu od 4,00 eura.

Stoga je tužiteljici s ovog osnova valjalo dosuditi daljnji iznos imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 580,00 eura a za više traženo do iznosa od 2.160,00 eura odnosno za iznos od 1.580,00 , njezin zahtjev je iz ovog osnova valjalo odbiti kao neosnovan i previsoko postavljen, kako je to odlučeno u izreci pod točkom III.

27.3.Imajući u vidu da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti , njena visina utvrđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja sukladno odredbi članka 1089. stavak 2. ZOO- a, a zakonska zatezna kamata na ovaj vid štete tužiteljici pripada od dana podnošenja odštetnog zahtjeva a sukladno odredbi članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu

28. Nadalje, prema mišljenju suda tužiteljici pripada pravo zahtijevati naknadu štete na ime troškova liječenja posebno imajući u vidu da je njezino liječenje i fizikalna terapija koju je provodila prije operativnog zahvata u privatnoj bolnici Akromion, bilo bezuspješno, tako da je vještak dr. ortoped HB je u svom nalazu i mišljenju izričito izjavila da je takav trošak odlaska kod ortopeda u privatnu bolnicu Akromion koji joj je savjetovao operaciju , bio neophodan trošak kao i trošak operacije zbog prijeloma gležanjske kosti i lijevog skočnog zgloba, koja je izvršena 17.3.2023. bila neophodna i predstavlja opravdani trošak. Tužiteljici ej priznat i trošak liječenja prema računima dostavljenim na okolnost visine tih troškova koji se tiču pregleda , pretraga EEG i EMNG kod dr. H, kontrolnih pregleda u Akromionu, troškova putovanja u Velu Luku u Kalos na rehabilitaciju,troškovi boravka u Kalosu nakon operacije , trošak noćenja, troškova kupnje lijekova u ljekarni, sve prema priloženim računima sa kamatama od dana nastanka tih računa, kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

28.1.Osim toga, istoj su priznati i ostali troškovi liječenja koji se tiču troškova putovanja na preglede , pretrage i kontrole u KBC Split i Šibenik i to na relaciji [adresa], te [adresa] , troškovi parkinga, participacije, nabavke lijekova protiv bolova i sl, za koje troškove tužiteljica ne posjeduje račune, ali sud smatra da su navedeni troškovi nastali i da ih je opravdano priznati u visini kako je to zatraženo konačnim zahtjevom u iznosu od 300,00 eura po slobodnoj ocjeni suda , sve imajući u vidu da je nedvojbeno da je tužiteljica vezano za predmetni štetni događaj morala obavljati liječničke preglede i kontrole i odlaziti liječnicima u Split , da je stoga imala troškove prijevoza na relaciji [adresa], te na liječničke preglede i pretrage RTG i MR u Šibenik, kod obiteljske liječnice zbog previjanja rana, na fizikalnu terapiju te cijeneći iskaz tužiteljice da je neke kontrole morala obavljati i privatno jer se moralo dugo čekati u KBC Split, i udaljenost od mjesta prebivališta tužiteljice do mjesta pregleda i natrag i prosječnu cijenu goriva , da je imala i troškove nabavke analgetika zbog bolova glave i noge.

29. Radi svega navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi i naknadu imovinske štete na ime troškova liječenja prema dokumentaciji i to računa dostavljenih uz tužbu u ukupnom iznosu od 2.381,36 eura, sa pripadajućim kamatama od dospijeća svakog pojedinog računa do isplate, kao i iznos od 300,00 na ime troškova liječenja koji iznos je dosuđen po slobodnoj ocjeni suda primjenom odredbe članka 223 ZPP-a, na koji iznos kamate teku od utuženja do isplate, kako je to i zatraženo konačnim zahtjevom od 8.4.2026.

30. Imajući u vidu da je tužiteljica konačnim zahtjevom iz podneska od 8.4.2026. zatražila naknadu neimovinske i imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći i troškova liječenja u ukupnom iznosu od 11.204,55 eura (6.000,00 eura+663,19 eura+2.160,00 eura+2381,36 eura), dok joj je dosuđena naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 9.624,55 eura, to je tužiteljica uspjela u sporu za 86%, dok je uspjeh tuženika 14%.

31. Imajući u vidu da je tuženik priznao da postoji njegova odgovornost za štetu tim se o osnovi nije odlučivalo već samo o visini, pa se uspjeh u sporu obračunava kroz postotak uspjeha prema visini tužbenog zahtjeva (tužiteljica je potraživala štetu u iznosu od 11.204,55 eura a dosuđen je iznos štete od 9.624,55 eura). Budući da je uspjeh tužiteljice u sporu 86% a tuženika 14% što znači da je tužiteljica u većoj mjeri uspjela u parnici i od njezinog postotka oduzima se postotak uspjeha tuženika te se tužiteljici odmjerava naknada troška u omjeru od 72% jer je 86% uspjeha tužiteljice umanjeno za 14% uspjeha tuženika.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154 ZPP-a, a ista obuhvaća obistinjenje troška sastava tužbe 100 bodova, trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, trošak sastava podneska od 15.9.2025. i 8.4. 2026-po 100 bodova ili ukupno 200 bodova, trošak zastupanja tužiteljice na ročištu od 23.9.2025., 11.11.2025., 27.1.2026 i 15.4.2026- po 100 bodova ili ukupno 400 bodova. Tužiteljici je priznato ukupno 800 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.600,00 eura, na koji iznos je dodan 25% PDV-a u iznosu od 400,00 eura što daje zbroj od 2.000,00 eura.

32.1.Obzirom na djelomičan uspjeh tužiteljice u sporu za 72 % to je istoj valjalo priznato trošak razmjerno uspjehu u sporu i to iznos od 1.440,00 eura. Trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 450,00 eura i 500,00 eura tužiteljici je priznat u cijelosti jer je bio potreban bez obzira na uspjeh u sporu, te je osim toga istoj priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 86,66 eura i na presudu u iznosu od 158,49 eura.

32.2. Sukladno navedenom, ukupan trošak tužiteljice iznosi 2.635,15 eura koji iznos je dosuđen na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 89/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15,37,22, 126/22) te Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15, 37/23).

U Trogiru, dana 19. svibnja 2026.

Sudac:

Ivanka Karadža

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a).

DNA: pun. tužitelja

pun. tuženika

u spis