Poslovni broj: P-825/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217, po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužiteljice TZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dubravki Kulaš, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika: 1.Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, 2. Grad Šibenik, Šibenik, Trg palih branitelja domovinskog rata 1, OIB: 55644094063, zastupan po gradonačelniku LZ dr. med., a ovaj po punomoćniku TZB, dipl. pravnici djelatnici tuženika , radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 02. travnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Dubravka Kulaš, odvjetnice u Šibeniku, zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad.1) VZ, savjetnica u ODO-u Šibenik, dipl. pravnica te punomoćnika tuženika ad.). TZB, na ročištu objave i dostave presude dana 19. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica TZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 105 m2, koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po Pjeru Sladoljevu od 18. prosinca 2025.g. (i koja je sastavni dio presude) označen slovima J-K-L-M-N-I-J, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 56 m2, koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po Pjeru Sladoljevu od 18. prosinca 2025.g. (i koja je sastavni dio presude) označen slovima A- A1-H-J-I-A i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 371 m2, koji dio je na skici mjesta očevida izrađena po Pjeru Sladoljevu od 18. prosinca 2025.g. ( koja je sastavni dio presude) označen slovima A1-B-C-D-E-F-G-H-A1.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je u tužbi i tijekom postupka navela da je temeljem Ugovora o darovanju nekretnina ovjerenim po javnom bilježniku Nevenka Nakić iz Šibenika, OV- 10193/2020 od 07. prosinca 2020.g. zaključenim sa suprugom BZ stekla pravo vlasništva kuće i okućnice te pomoćnih objekta u [adresa], anagrafske oznake [adresa], koji stambeni objekt je položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 105 m2, koji dio je na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Adri.Kon. d.o.o. od od 22. studenog 2023.g. označen slovima J-K-L-M-N-I-I-J, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 56 m2, koji dio je na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Adri.Kon. d.o.o. od od 22. studenog 2023.g. označen slovima A-H-J-I-A, i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 371 m2, koji dio je na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Adri.Kon. d.o.o. od od 22. studenog 2023.g. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A.
2. Suprug tužiteljice predmetnu je stambenu zgradu s pomoćnim objektima stekao nasljedstvom iza smrti svoje majke KZ pok. T sve utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-422/90 od 19. rujna 1990.g. te materijalnom diobom sa bratom GZ, a KZ pok. T, nasljedstvom iza smrti supruga odnosna oca tužitelja, ČZ pok. L, sve utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O 627/81 od 10. studenog 1981.g. koji je bio rođen 1907.g., a preminuo je 1981.g. Zemljište na kojem je svekar tužiteljice ČZ izgradio obiteljsku kuću je kupio od izvanjknjižnog vlasnika Mate Bilušića 60-tih godina prošlog stoljeća.
3.Naime, čitavo brdo na kojem se nalazi utužena nekretnina bila je vlasništvo obitelji ČZ, točnije ŠZ i njegovog brata OZ. Upravo se iz tog razloga cijelo brdo koje je danas naselje s više od pedesetak kuća naziva i „Bilušićeva strana”. Cijeli posjed je bio ograđen kamenim suhozidom i prizidama, te se isti krčio radi sadnje vinograda i vrtova te vodilo blago na ispašu. Kameni suhozid je vidljiv još na nekim mjestima kao i prizide, ali je većina kamena iskorištena prilikom gradnje kuće. Na utuženoj nekretnini je i danas vidljiva stara kamena kuća koja je služila kao štala još dok je ista bila u posjedu obitelji EZ. Prednik tužiteljice ŠZ je utuženu nekretninu stekao nasljedstvom iza smrti svog oca NZ te je ista, prije prodaje pok. ČZ bila preko stotinu godina u nesmetanom vlasništvu i posjedu obitelji NZ, te u pogledu iste nije bilo nikakvih međaških ili bilo koji drugih imovinskopravnih sporova, a niti eventualnih posjedovnih ili vlasničkih pretenzija nekih trećih pravnih ili fizičkih osoba.
4. U zemljišnoj knjizi koja se za K. O. [katastarska općina] vodi kod Općinskog suda u Šibeniku, na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisan je kao vlasnik tuženik ad 1) Republika Hrvatska, pa je tužitelj sukladno odredbama ZPP-a, Općinskom državnom odvjetništvu; Građansko upravni odjel uputio zahtjev za mirno rješenje spora koji je dopisom tuženika dana 05.04.2024.g., odbijen. Na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pravo vlasništva upisano je na imenu Općenarodna imovina zbog čega su pasivno legitimirani tuženici obzirom da iz Uvjerenja o statusu čestice izdano od Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju od 4.1.22023.g. proizlazi da navedeni upravni odjel ne raspolaže grafičkim dijelovima dokumenata prostornog uređenja u kojem je vidljivo predmetna čestica, iz kojeg razloga nisu u mogućnosti izdati uvjerenje o statusu čestice. Iz podnesak tuženika ad 1. od 5. travnja 2024.g. proizlazi da su isti pribavili uvjerenje o statusu pod brojem Klasa. 350-01/23-10/000496 od 8. siječnja 2024.g. iz kojeg je razvidno da se predmetna nekretnina nalazi unutar granica građevinskog područja, slijedom čega bi tuženik ad 2) bio pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvar.
5.Ovom tužbom, tužiteljica traži od suda da joj se prizna njezino neprijeporno izvanknjižno vlasništvo na utuženim nekretninama.
6. Tužiteljica podneskom od dana 13. siječnja 2026. godine sukladno skici mjesta očevida izrađenoj po dipl ing. geod. Pjer Sladoljev od 18. prosinca 2025. godine je uredila tužbeni zahtjev.
7. U odgovoru na tužbu tužena ad.1. ističe kako je predmetna nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku u listu B upisana kao općenarodna imovina te iz uvjerenja o statusu čestice pribavljenog od Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju pod posl.br. Klasa: 350-01/23-10/000496 od 8. siječnja 2024. proizlazi da se ista nalazi unutar granica građevinskog područja, dok iz potvrde Hrvatskih šuma o uključenosti navedene čestice proizlazi da ista nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981. – 1990. godine.
7.1. Nadalje ukazuje i na činjenicu kako je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 360 upisana kao posjed Grada Šibenika, dok povijest posjedovanja nije poznata. Uzimajući u obzir prethodno navedene činjenice, ova tužena u odnosu na predmetnu česticu nije pasivno legitimirana. Nadalje, u odnosu na fizičke dijelove predmetnih nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], iz historijata tužbe proizlazi da se tužitelj poziva na darovanje, diobu, nasljeđivanje te dosjelost kao pravne osnove stjecanja prava vlasništva. Naime, pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku iza smrti KZ pod posl.br. O-422/90 od 19. rujna 1990., jasno proizlazi kako predmetne nekretnine nisu navedene kao dio ostavinske mase, čak niti kao izvanknjižno vlasništvo iste. Ova tužena ističe kako je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 360 upisana kao posjed Grada Šibenika, dok je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 2128 upisana kao posjed niza fizičkih osoba, od kojih nijedna nije tužitelj, niti se može zaključiti da je neka od njih prednik tužitelja, a povijest posjedovanja nije poznata.
7.2. Navedena okolnost – upis posjeda predmetnih nekretnina u katastarskom operatu na navedene posjednike jasno i sukladno sudskoj praksi ukazuje na nepoštenje tužitelja, odnosno njegovih prednika (Županijski sud u Velikoj Gorici, posl.br. Gž-17/2021 od 24.08.2021.). Nadalje, tužitelj nije priložio niti jedan dokaz na okolnost diobe prednika tužitelja. Dakle presumpcija poštenog posjeda kao jedna od osnovnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je oborena.
7.3. Nadalje, u prilog navedenom ide i činjenica da predmetna nekretnina nije bila ograđena 1968. kako je to razvidno iz avionskog snimka, odnosno Digitalne orto- foto karte koja se dostavlja u prilogu, pa tako nije vidljiva niti stara kamena kuća koja je služila kao štala, a koju tužitelj navodi u tužbi.
8. Isto tako, ukoliko sud odluči izvoditi i ostale dokaze koji su predloženi u tužbi, smatramo da je potrebno dodatno naložiti tužitelju da u spis za sud i protivnu stranu dostavi povijest promjena na katastarskoj čestici. Ova tužena drži da tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetnih nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na imenu ove tužene, niti predložio dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na imenu ove tužene pogrešna, dok ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], stoga predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] odbiti kao neosnovan.
9. U odgovoru na tužbu tužena ad.2) ističe da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Naime, tužiteljica nije priložila niti jedan materijalni dokaz u prilog svoje tvrdnje da je izvanknjižni vlasnik dijela čestice broj 7575/1, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na Geodetskom situacijskom nacrtu koji je izradio V.Kon. d.o.o. od 22. studenoga 2023.g. označen slovima A-H-J-I-A, površine 56 m².
9.1. Iz priloženih rješenja o nasljeđivanju nigdje ne proizlazi da su tužiteljica i njezini prednici izvanknjižni vlasnici upravo dijela nekretnine položene na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Također, tužiteljica u tužbi nije dokazala da ima samostalan posjed koji je zakonit, istinit ili barem pošten. Naime, tužiteljica navodi da je predmetnu nekretninu stekla temeljem ugovora o darovanju od svoga supruga SZ, a on da je istu stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju iza svoje pokojne majke KZ i diobom sa svojim bratom CZ. Također, navodi se da je predmetna nekretnina kupljena šezdesetih godina prošlog stoljeća od ŠZ, a on da ju je naslijedio od svog oca NZ koji je nekretninu navodno koristio dugi niz godina.
9.2. Drugotuženik napominje da tužiteljica niti za jedan od iznesenih navoda nije dostavila valjani dokaz. Štoviše u posjedovnom listu broj 360, K. O. [katastarska općina]-Raslina, kao posjednik čestice broj 7575/1, je upisan upravo drugotuženik, a tužiteljica ničime nije dovela u sumnju njegovo pravo posjeda i vlasništva. Zaključno, drugotuženik je suglasan s prijedlogom prvotuženika iznesenim u podnesku od 05. ožujka 2025.g. da u slučaju da sud prihvati dokazni prijedlog tužiteljice – očevid na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika, da vještak predmet spora prikaže i na dostupnom aviosnimku iz 1968.g.
9.3. Slijedom svega navedenoga, a posebice činjenice da nije dokazan pravni osnov stjecanja prava vlasništva tužiteljice, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz dosudu parničnog troška tuženiku prema troškovniku koji će biti specificiran prilikom zaključenja glavne rasprave.
10. U ovom postupku izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige, rješenje o nasljeđivanju broj O-422/90 od 19. rujna 1990. godine, rješenje o nasljeđivanju broj O- 627/81 od 10. studenog 1981. godine, geodetski situacijski nacrt izrađen od Adri.Kon. d.o.o. od 22. studenog 2023. godine, snimak iz zraka iz 1968. godine, očevidom na mjestu spora 12. prosinca 2025., pregledom skice mjesta očevida vještaka Pjera Sladoljeva od 18.12.2025. i dokaza u privitku iste (list 39 do 41 spisa), saslušanjem svjedoka CZ, PZ i tužiteljice TZ.
11. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.
12. Analizom i ocjenom svih provedenih dokaza u postupku, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka sud postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.
13. U ovom postupku je nesporno da je tužiteljica sklopljenim Ugovorom o darovanju nekretnina ovjerenim po javnom bilježniku Nevenka Nakić iz Šibenika, OV- 10193/2020 od 07. prosinca 2020.g. zaključenim sa suprugom BZ stekla pravo vlasništva kuće i okućnice te pomoćnih objekta u [adresa], gdje ista i živi. Nadalje nesporno je da je pok. ČZ suprug tužiteljice nasljednik svoje majke po Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O-422/90 od 19. rujna 1990. godine, te da je majka ČZ KZ nasljednica iza smrti supruga ŽZ pok. L (oca ŽZ), sve sukladno Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-627/81 od 10. studenog 1981. godine.
14. U ovom postupku sporno je za tužene ad.1. da li su se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472 Općeg građanskog zakona ( dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV), te za tuženu ad.2. pravni osnov stjecanja vlasništva na predmetnim nekretninama od strane tužiteljice
15 Identifikacijom predmetne nekretnine na očevidu održanom dana 12. prosinca 2025. godine vještak Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod, navodi da se predmetna nekretnina nalazi u naselju Zaton, a do nje se pristupa nesmetano i to asfaltnim putem koji predstavlja [adresa] u prednje navedenom naselju. Predmetna nekretnina predstavlja veću zemljišnu cjelinu u kojoj se nalazi stambeni objekt-kuća sa pripadajućim uređenim vrtnim i dvorišnim prostorom u kojem se nalazi niz objekata pomoćne namjene (kokošinjac, spremište, drvarnica i garaža), a južno od samog stambenog objekta se nalazi i stara kuća. Predmetna nekretnina je u svom većem dijelu omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova te zidova objekata koji se na njoj nalaze, izuzev jednog manjeg istočnog dijela gdje među predstavlja prirodna granica-stijena. Od poljoprivrednih kultura možemo navesti mandarine, limune, rogač, šipak, žižula te i raznih povrtlarskih kultura poput kaule, kupusa. Uvidom u službeni katastarski plan kao i u geodetski situacijski nacrt koji je u prilogu tužbi, predmetnu nekretninu identificiram na način da bi ista bila položena na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina pokazana prilikom očevida svojim položajem i oblikom odgovara prikazu iste na geodetskom situacijskom nacrtu koji je u prilogu tužbi.
15.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga stručnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, a na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.
16. Svjedok CZ, iskazuje da je živio u obitelji sa tužiteljicom, njenim suprugom B i njihovom djecom, K i dvije kćerke L i G, i to do 1968. godine jer je napustio njihovu zajedničku obitelj jer je sebi uzeo zemljište i sagradio kuću u kojoj i dan danas živi sam. Njegov brat B, suprug od tužiteljice je predmetne nekretnine stekao od svog oca koji se zvao isto B, a B je kupio od dva brata CZ, ŠZ i OZ. Njihov otac je to kupio od davnih vremena od CZ i ima sigurno preko 60 godina. Nadalje kazuje da je njegov otac kupio nekretnine i do kraja života živio sa bratom B i on je njima ostavio sve nekretnine koje su predmet ovog postupka. On se tome nije nikad protivio niti je želio da uzme bilo koji dio kuće, jer su to njegov brat i nevjesta zaslužili. Mora kazati da je njegov otac, sad pok. B i njegova žena pok. Č, njegova majka, imali su četvero djece, 4 sina, CZ, B, K i Š. Samo je on živ od njih. Jedino on i njegov brat B su ostali u životu i nisu se nikada sporili oko imovine, već su se sve na miran način dogovarali što se tiče nekretnina i bilo čega drugoga. Kazuje da su živjeli u staroj obiteljskoj kući koja je predmet ovog postupka i kako nisu imali dovoljno zemljišta, njegov otac i otac od sad pokojnog supruga tužiteljice je ostale nekretnine, dvorište i nova kuća sa pomoćnim objektima, kupio od obitelji CZ, od dva brata. Na tom zemljištu kada je njegov otac kupio to zemljište, nije bilo ničeg, sve je bilo u zapuštenom stanju jer su oni živjeli u selu, u centru [adresa], a ne ovdje. Nitko nikada im nije pravio problem ni stavljao prigovore da posjed predmetnih nekretnina nije njihov. Na zemljištu koje je njegov otac kupio nikad nije postojao put, jedini put je bio put koji se sad naziva Bilušićeva ulica.
17. Svjedok PZ, iskazuje da njegov pradjeda ZZ se oženio iz obitelji ZZ i otac od njegove supruge je želio da on preuzme njeno prezime i njegov pradjeda je to i učinio, osim prezimena je preuzeo i njeno imanje, ona je bila jedina kćerka od svog oca i kao takva, njegov pradjeda je ušao u Bilušiće. Njegov djeda PZ se također oženio iz obitelji ZZ, nadalje kazuje da je svekar tužiteljice SZ kupio predmetne nekretnine od njegovog oca ŠZ i strica OZ, a oni su nekretnine dalje naslijedili od svog oca PZ, njegovog djeda koji je živio do 1965. godine a imao je 92 godine kad je preminuo. Djed je naslijedio nekretnine od svoga oca koji se zvao ZZ. Njegov djed je bio sam uz svoga oca kao dijete i on je naslijedio svoga oca ZZ za cijelo. Svekar od tužiteljice, sad pok. B je predmetne nekretnine kupio 1950-ih, 60-ih godina od njegovog oca i strica. Kada je svekar od tužiteljice kupio zemljište od njegovog oca i strica na nekretnini je bio vrt, a drugo je bilo ledina za ispašu stoke, a inače kazuje da je cijelo brdo, ne samo nekretnine gdje se nalaze od tužiteljice, do obitelji OZ. Obitelji su bile podijeljene na tom brdu, njihova obitelj je imala zemlju, bila je i loza na nekoj zemlji, a granice su bile kameni suhozidovi. Predmetna nekretnina je imala također granice, suhozidove oko iste, odavno sagrađene. Poznato mu je da je kuća stara obitelji tužiteljice, odnosno njenog supruga i svekra, postojala i u vrijeme kada je svekar od tužiteljice kupio zemljište od njegovog oca i strica, nadalje kazuje da je svekar od tužiteljice bio brat od njegove bake i njegova baka, sestra svekra tužiteljice, je darovala teren za kuću bratu, a brat je na tom terenu sagradio kuću, koja i danas postoji i na očevidu je vidljiva, sa pripadajućim dvorištem i vrtom, a uz vrt i garaža. Novu kuću sagradio svekar od tužiteljice B, kao i njen suprug koji se zvao isto B, kao i pomoćne objekte ispred obiteljske kuće, drvarnica, kokošinjac, sve je to sagradio svekar od tužiteljice zajedno sa svojim sinom B. Nikad nije čuo da bi bilo tko treći ometao posjed svekru tužiteljice, sad pok. B, suprugu tužiteljice otkad su u posjedu predmetnih nekretnina a to je već dugi niz godina, preko 100 godina. Inače što se tiče puta na njihovoj zemlji koja je prodana obitelji OZ, nikada nije bilo puta, put je bio samo njihov kao pristup njihovim kućama, a javni put je bila Bilušićeva ulica.
18. Tužiteljica TZ, iskazuje da je predmetne nekretnine stekla po smrti svog supruga ČZ, a njezin suprug ČZ je stekao svog oca ČZ. ČZ je predmetne nekretnine kupio od obitelji TZ i to od dva brata ŠZ i OZ. Nekretninu da je svekar kupio odmah iza 2. svj. rata na kojoj nekretnini je sagrađen od strane njezina supruga obiteljska kuća i ispred kuće su sagrađeni pomoćni objekti, skladište, odnosno ostava drva, a u ostalom dijelu je vrt u kojem su sadili razno voće i povrtlarske kulture. Sve skupa, predmetne nekretnine su u posjedu njezinog pok. supruga, njegovog oca B i obitelji TZ, preko 100 godina, Nikada im nitko nije pravio problem niti ometao njihov posjed. Kazuje da je sve predmetne nekretnine naslijedila od svog pok. supruga SZ, a koji je preminuo prije dvije godine, također preko nekretnina koje su oni kupili nikad nije bio put jer je to sve bilo brdo od obitelji SZ i oni su ga koristili i obrađivali zemlju. Nadalje kazuje da nekretnina na kojoj su oni sagradili novu kuću i uredili vrt te sagradili pomoćne objekte, kada je svekar to kupio, otac od njezinog supruga je bilo u kršu, jedino je u jednom dijelu zemljišta bio jedan mali vrt. Inače sve je suprug dok je bio živ iskrčio i sve uredio da bi to bilo kao što je to danas, u gredicama posađeno zelenje, rogač, mandarine i drugo voće.
19. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.
20. Tužiteljica je u ovom postupku nedvojbeno dokazala (iskazima svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472 OGZ-a, pa su neosnovani navodi tuženika ad.1. i ad.2. da tužitelj nije mogao steći predmetnu nekretninu dosjelošću. Nadalje na nekretnini je vidljiva zemljišna cjelina zajedno sa stambenim objektom- kućom, vrt, dvorišni prostor te objekti pomoćne namjene kao što su kokošinjac, spremište, drvarnica te poljoprivredne kulture koje su posađene kao što su mandarine, šipak, žižula, rogač, limuni, kaul itd. Nadalje iz iskaza svjedoka koji se međusobno podudaraju i koji su istovjetni proizlazi da je nekretninu još nakon Drugog svjetskog rata svekar tužiteljice ČZ pok. L kupio od dva brata ČZ, ŠZ i RZ, a na kojim nekretninama pri kupnji je bio vrt i ledina na kojem je svekar tužiteljice vodio ovce na ispašu te je zajedno sa sinom ŽZ suprugom tužiteljice gradio kuću i pomoćne objekte, koje su kasnije nastavili obrađivati suprug tužiteljice kao i sama tužiteljica. Shodno tome, na samom očevidu vještak ističe da su navedene nekretnine ograđene i suhozidom i prizidama. Danas predmetne nekretnine obrađuje i drži u posjedu tužiteljica, koja je u ovom postupku dokazali valjani pravni način stjecanja i to nasljeđivanjem i temeljem dosjelosti.
21. Na temelju članka 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
22. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.
23. Temeljem čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 52/14, 81/15 i 94/17 - u daljem tekstu ZV) posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po zakonu u trenutku kada se ispune zakonom određene pretpostavke, te se za izvanrednu dosjelost, traži da je posjed barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.
24. Obzirom da dosjelost stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.
25. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (trajanje, kvaliteta posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjeni u vrijeme podnošenja tužbe.
26. Sukladno ZV-u propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom čl. 159. st 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a odredbom st. 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanoga u čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a.
27. Slijedom svega navedenog, kako su tužiteljica u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjedi su bili (pošteni sukladno paragrafu 328 OGZ-a, jer se pošteni posjed predmnijeva) valjanim pravnim osnovom i to rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem OV-422/90 od dana 19. rujna 1990. godine iza smrti KZ pok. T kojom je ČZ naslijedio svoju majku, a koja je predmetne nekretnine naslijedila od njegova oca pok. ČZ pok. L, rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem OV-627/81 od dana 10. studenog 1981. godine, a pokojni ČZ pok. L predmetne nekretnine je kupio od dva brata ŠZ i OZ u razdoblju Drugog svjetskog rata, te je nakon kupnje na predmetne nekretnine koristio za ispašu stoke i vrt, te zajedno sa svojim sinom gradio kuću i sve ostalo što se na nekrentini danas nalazi. To se može zaključiti da su prednik tužiteljice ČZ pok. L živio za vrijeme drugog svjetskog rata, kad je i obrađivao predmetne nekretnine koje su zatečene na očevidu kao vrt, a na preostalom dijelu vodio stoke na ispašu i koji dio je ujedno služio i za sječu drva, a nekretnine se ujedno nalaze u nedvojbeno savjesnom posjedu danas tužiteljice i njezinog supruga, a prije njezinog svekra i svekrve, te ranijeg prednika ŠZ od kojeg su kupljene navedene nekretnine, a koji je ujedno naslijedio svog oca NZ, koji je bio u posjedu predmetnih nekretnina od pamtivijeka, preko sto godina.
28.Obzirom da su prednici tužiteljice temeljem valjanog pravnog osnova dosjelošću stekli predmetnu nekretninu, nastavno suprug tužiteljice koji je kao njihov nasljednik nastavio posjed predmetnih nekretnina stečenih nasljeđivanjem kao valjanom pravnom osnovu što je u skladu sa odredbom članka 114. ZV, a danas tužiteljica to je tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo prihvatiti i presudi kao u pravorijeku ove presude.
29. Odluka o trošku je izostala obzirom da ga stranke nisu popisale. U Šibeniku, dana 19. svibnja 2026. godine
SUDAC
Anđelka Bagić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
DN-a:
- kao na zapisniku ročišta objave i dostave presude dana 19. svibnja 2026. godine
