Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž Ovr-380/2025-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, dioničko društvo, OIB 87939104217, Jurišićeva ulica 4, 10000 Zagreb zastupana po punomoćniku Tatjani Ostović odvjetnici iz Osijeka, protiv ovršenika ZV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe , odlučujući o žalbi ovrhovoditelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj Ovr- 390/2023-13 od 6. kolovoza 2025., 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i rješenje Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj Ovr-390/2023-13 od 6. kolovoza 2025. i potvrđuje

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem u toč. I izreke odbijen je prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika, toč. II određena je zabilježba odbijenog prijedloga na nekretnini ovršenika upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, spremište i dvorišna zgrada ukupne površine 937 m2, dok je toč. III z.k. odjelu naloženo provesti ovu zabilježbu.

2. Protiv tog rješenja ovrhovoditelj podnosi žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) koji se u predmetnom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 , 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ). U žalbi ističe da su razlozi njegova donošenja nejasni, da nije utvrđeno da li ovršenik ima i drugih nekretnina pa da je sud prvog stupnja prihvatio takve tvrdnje ovršenika nekritično a teret dokaza o suprotnom neosnovano prebacio na ovrhovoditelja. Ističe kako je u slučaju da ovršenik smatra da je povrijeđena pravična ravnoteža na njemu teret dokaza a ne na ovrhovoditelju takvih činjenica. Osim toga, da nije jasno utvrđenje suda prvog stupnja da bi vrijednost tražbine bila nesrazmjerno manja u odnosu na vrijednost nekretnine. Uz to da sud propušta cijeniti da ovrhovoditelj nema drugih prikladnih mogućnosti namiriti tražbinu u cijelosti ili pretežnom dijelu, a da je njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika i u tome je slobodan izabrati sredstvo i predmet ovrhe a na ovršeniku je teret dokaza da postoji drugo sredstvo odnosno predmet ovrhe na kojem bi se mogao naplatiti i da je nekretnina za koju je predložena ovrha njegov jedini dom. Stoga predlaže da se uvaženjem žalbe pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak..

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući u povodu izjavljene žalbe pobijano rješenje nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja provedenim postupkom i njegovim donošenjem počinio koju od apsolutno bitno procesnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, koje se u ovom postupku primjenjuju temeljem odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a.

6. Protivno tvrdnjama ovrhovoditelja sud prvog stupnja je utvrdio sve odlučne činjenice u odnosu na istaknuti prigovor prava na dom te pravilno materijalno pravo kada je prijedlog odbio.

7. Kod donošenja pobijanog rješenja sud prvog stupnja utvrđuje te iz sadržaja spisa proizlazi sljedeće:

-ovrhovoditelj je predmetni postupak pokrenuo prijedlogom za ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća, dvorište, spremište i dvorišna zgrada površine 937 m2 radi naplate novčane tražbine u iznosu od 12.528,85 eura i troškova ovršnog postupka i to temeljem ovršne isprave-izjave o suglasnosti od 9. svibnja 2013. potvrđene po javnom bilježniku.

-sud prvog stupnja je postupajući po prijedlogu donio rješenje o ovrsi radi naplate te novčane tražbine na nekretnini ovršenika ali je po njegovoj žalbi isto ukinuto rješenjem ovoga suda posl. br. Gž Ovr-13/2024 od 4. lipnja 2024. radi ocjene navoda ovršenika koji se odnose na primjenu odredbe čl. 80 b st. 2. i 3. OZ -a, odnosno da li je došlo do narušenja pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja

-ovrhovoditelj je nakon toga dostavio izvadak iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu te za nekretninu kč. br. [katastarska čestica] upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 1665 m2 na kojoj je ovršenik upisan kao vlasnik s time da je na obje nekretnine uknjiženo pravo osobne služnosti-plodouživanja za korist EV

-iz dostavljene preslike zdravstvenog kartona ovršenika proizlazi da je kao kronična stanja navedeno više dijagnoza(fobijski anksiozni poremećaj, okluzija središnje arterije, esencijalna hipertenzija, ostale embolije i tromboze drugi artritis, poli artritis, bolest cervikalnog diska, bol u leđima, išijas, oštećenja ramena, disneja, tremor, glavobolja, slabost i umor, nemir i stanja uzbuđenosti ozljeda oka i očne šupljine i dr.)

-prema iskazu ovršenika razveo se 2024. iako od 2020. ne živi sa suprugom koja je odselila u Austriju te napustila njega i malodobno dijete, kako je imao zdravstvenih problema sa kičmom i ostalih da je i psihički obolio nakon što ga je supruga napustila, u domaćinstvu živi sa djetetom i majkom koja je u dobi od 75 godina gotovo nepokretna tako da se i o njoj brine te koja ima mirovinu od 150 eura mjesečno od čega podmiruju troškove uz 300,00 eura mjesečno koliko doprinosi bivša supruga za podmirenje potreba djeteta.

-unazad 7 godina ne radi a prethodno je radio 15 godina u društvu ... ali je imao ozljedu na radu(slomljen treći, četvrti i peti pršljen) za koju mu je poslodavac naknadio štetu, nakon čega se prijavio kod Zavoda za zapošljavanje i ostvarivao naknadu, zbog zdravstvenih problema otežano mu je pronaći posao ali pokušava i izgledno ima mogućnost pronaći posao koji bi mogao obavljati bez obzira na ove zdravstvene tegobe kada bi bio voljan podmirivati potraživanje ovrhovoditelja .

-naprijed navedene nekretnine da predstavljaju jednu cjelinu, odnosno da se radi o kući sa okućnicom i vrtom , nekretnina na kojoj je predložena ovrha u naravi je obiteljska kuća koju je sagradio prije zaključenja braka i u kojoj stanuje sa djetetom i majkom tako da nema drugih nekretnina koje bi mogao koristiti za stanovanje, pa da bi prodajom iste(visoka prizemnica sa oko 120 m2) praktički ostao na ulici.

8. Prilikom donošenja odluke o prijedlogu ovrhovoditelja radi ovrhe na nekretnini ovršenika sud prvog stupnja je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice na temelju kojih bi se mogla ocijeniti osnovanost istog kao i prigovora prava na dom istaknutom po ovršeniku.

9. Naime, pravo na dom na koji se poziva ovršenik zaštićeno je odredbom čl. 34. Ustava Republike Hrvatske("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14-dalje Ustav) prema kojoj je dom nepovrediv, prema odredbi čl. 16. sloboda i pravo na dom mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

10. Prema stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u većem broju predmeta vezanim uz tumačenjem sadržaja prava na dom(Paulić protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Vijedo protiv Hrvatske i dr.) svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mora se omogućiti da nezavisni sud ocjeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom budući da se pokretanjem ovršnog postupka ovršenikovo pravo na dom suprotstavlja ovrhovoditeljevom pravu na namirenje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovom legitimnom očekivanju da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika, koje pravo je također zaštićeno i to čl. 1. Protokola 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda("Narodne novine-Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06-dalje Konvencija). Pravo na dom zaštićeno je čl. 8. Konvencije kojom je propisano da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanje a da se javna vlast neće miješati u ost varenje toga prava osim u skladu sa Zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda ili mira ili gospodarske dobrobiti zemlje , radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

11. Da li neka od navedenih iznimki iz čl. 8. Konvencije opravdana miješanje javne vlasti u pravo na dom, prosuđuje se primjenom testa razmjernosti vezano uz okolnosti konkretnog slučaja. Kako bi se pravilno proveo test razmjernosti nužno je odgovoriti na sljedeća pitanja: da li je sporna nekretnina dom ovršenika, da li se javna vlast umiješala u ostvarivanje prava ovršenika na poštivanje njegova doma, je li miješanje bilo opravdano odnosno da li je bilo u skladu sa zakonom, je li imalo legitimni cilj, da li je bilo nužno u demokratskom društvu i je li razmjerno cilju koji se želi postići, odnosno da li je bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju.

12. I ovaj sud smatra da bi provedba ovrhe radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja predstavljala neopravdano miješanje u pravo na dom ovršenika. Naime, sud prvog stupnja je utvrdio iz iskaza ovršenika da je nekretnina na kojoj je predložena ovrha obiteljska kuća sa okućnicom u kojoj živi sa maloljetnim djetetom i majkom starijom i bolesnom osobom, a uz to da i on ima niz zdravstvenih tegoba zbog kojih je u međuvremenu i ostao bez posla te mu je otežan pronalazak drugog posla kako bi mogao privređivati za potrebe obitelji, a da bi ovrhom na toj nekretnini i njenom prodajom ostao bez doma za sebe i obitelj.

13. S druge strane ovrhovoditelj je u spis dostavio dokaze da je ovršenik vlasnik kč. br. [katastarska čestica]. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] vrt površine 1665 m2, a ne proizlazi da je naplatu svoje tražbine pokušao namiriti prodajom te nekretnine.

14. Uzimajući u obzir i visinu potraživanja ovrhovoditelja, činjenicu da se radi o nekretnini koja predstavlja obiteljsku kuću sa okućnicom i pomoćnim objektima koja predstavlja jedini dom ovršenika i njegove obitelji (maloljetnog djeteta te starije i bolesne majke), a da je ovršenik vlasnik i druge nekretnine (vrta u površini od 1665 m2) proizlazi pravilnim zaključak suda prvog stupnja da bi određivanjem ovrhe na nekretnini ovršenika i njenom prodajom bila narušena pravična ravnoteža jer nije proporcionalna legitimnom cilju ovrhovoditelja da namiri novčanu tražbinu koju ima prema ovršeniku. Osim toga ne proizlazi da bi ovrhovoditelj imao osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine iz nekog važnog razloga, dok je ovršenik iskazao spremnost namiriti tražbinu po zasnivanju radnog odnosa i stjecanja prihoda. Stoga bi prema stavu ovoga suda ovrhom na nekretnini ovršenika bila povrijeđena njegova ustavna i konvencijska prava te je daljnjom primjenom odredbe čl. 80b st. 2. OZ -a sud prvog stupnja donio pobijano rješenje.

15. Slijedom iznesenog primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 19. svibnja 2026.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić