REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1552/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3 A, OIB: 23057039320, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Buterin i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika West stand d.o.o., Zagreb, Dužice 1, OIB: 23930584025, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, dana 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 05. travnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., potvrđene u točkama I., II. i u dijelu točke III. te preinačene u dijelu točke III. presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3785/2024- 2 od dana 09. prosinca 2025., ispravljene rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3785/2024-5 od dana 19. veljače 2026.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 05. travnja 2026. podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., podnesene na izravnu naplatu, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., potvrđene u točkama I., II. i u dijelu točke III. i preinačene u dijelu točke III. presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3785/2024-2 od dana 09. prosinca 2025. te ispravljene rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3785/2024-5 od dana 19. veljače 2026.

2. O prijedlogu ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., Trgovački sud u Zagrebu odlučio je nepravomoćnim rješenjem poslovni broj P-1599/2022-45 od dana 17. travnja 2026. na način da je prijedlog odbio kao neosnovan, dok se u odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava oglasio stvarno nenadležnim za postupanje rješenjem poslovni broj Ovr-37/2026-2 od dana 17. travnja 2026. te je po pravomoćnosti rješenja predmet ustupio ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom za odlučivanje, stoga će u ovom postupku biti odlučeno samo o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. U svom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj dana 25. ožujka 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., potvrđene u točkama I., II. i u dijelu točke III. i preinačene u dijelu točke III. presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3785/2024-2 od dana 09. prosinca 2025. te ispravljene rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3785/2024-5 od dana 19. veljače 2026. Međutim, ovršenik navodi da je zahtjev za izravnu naplatu podnesen prije nego je paricijski rok počeo teći, a čime je ovršeniku onemogućeno korištenje prava na dobrovoljno ispunjenje obveze. Naime, ovršenik navodi da, budući je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024. ispravljena, rokovi počinju teći tek dostavom ispravka presude. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršenik obrazlaže time što su mu računi blokirani prije isteka paricijskog roka, a čime je onemogućen izvršiti obvezu dobrovoljno. Blokada računa onemogućuje ovršeniku i podmirenje tekućih obveza, što uključuje obveze prema zaposlenicima i poslovnim partnerima, a čime je ugroženo njegovo redovno poslovanje. Stoga predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke o prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ili drugačije odluke suda.

4. Sukladno čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) u vezi čl. 210. st. 2. OZ- a, sud će o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava donijeti odluku nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Međutim, obzirom rok propisan odredbom čl. 206. st. 3. OZ-a istječe dana 25. svibnja 2026., sud je o predmetnom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava odlučio prije proteka roka ovrhovoditelju za očitovanje o prijedlogu. Naime, ovrhovoditelj je podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu dana 26. ožujka 2026., dok je Trgovački sud u Zagrebu predmet dostavio ovom sudu tek 14. svibnja 2026. Osim toga, sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke

5. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

6. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

7. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

8. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

9. Uvidom u prijedlog ovršenika i u njemu sadržane navode te uvidom u priloženu dokumentaciju, sud je utvrdio kako nije ispunjena niti jedna od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

10. Isto tako, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

11. Naime, za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

12. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao razloga za odgodu ovrhe ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

13. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

14. Zbog navedenog ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

15. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

16. O prijedlogu ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., podnesene na izravnu naplatu, Trgovački sud u Zagrebu odlučio je rješenjem poslovni broj P-1599/2022-45 od dana 17. travnja 2026. na način da je prijedlog odbio kao neosnovan. Protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-45 od dana 17. travnja 2026. ovršenik je uložio žalbu, o kojoj još nije odlučeno.

17. Važno je naglasiti da je ovrhovoditelj treća po veličini banka u Republici Hrvatskoj po veličini aktive. Dakle, ovrhovoditelj raspolaže značajnim novčanim sredstvima iz kojih će se, u slučaju uspjeha ovršenika sa žalbom protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-45 od dana 17. travnja 2026. i u konačnici ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1599/2022-12 od dana 15. srpnja 2024., podnesene na izravnu naplatu, pouzdano moći vratiti ono što je prisilno naplaćeno od ovršenika u postupku izravne naplate, tako da ne postoji vjerojatnost nastanka štete za ovršenika zbog buduće insolventnosti ovrhovoditelja koja bi mogla ugroziti povrat naplaćene tražbine. Stoga ovršeniku ne prijeti bilo kakva nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

18. Isto tako, a vezano za navod ovršenika da su mu računi blokirani, valja reći kako temeljem čl. 65. st. 6. OZ-a u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Stoga, odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate ne bi imala za posljedicu deblokadu računa ovršenika te bi se pljenidba novčanih sredstava u slučaju odgode i dalje provodila. Drugim riječima, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, ima učinak odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, ali ne i odgode zapljene sredstava ovršenika, budući da odgoda ovrhe ne utječe na provođenje radnji kojima ovrhovoditelj stječe založno pravo na predmetu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi došao u situaciju da raspolaže zaplijenjenim sredstvima, tj. on i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim sredstvima te u tom smislu odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu.

19. Stoga je sud stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi odredbe čl. 210. st. 2. OZ-a.

20. Slijedom navedenog, obzirom nije ispunjen niti jedan od dva uvjeta za odgodu ovrhe, a koji moraju biti kumulativno ispunjeni sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi odredbe čl. 210. st. 2. OZ-a, sud je prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ocijenio neosnovanim te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 19. svibnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana