Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-17/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Krunoslavi Dropulić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenice KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , koju zastupa punomoćnik Saša Brođanac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jukić & Partneri j.t.d. Zagreb, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, rješavajući žalbu ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-81/2022-10 od 7. studenog 2023., 19. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-81/2022-10 od 7. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenice od 23. listopada 2021. za proglašenjem nedopuštenim prijenosa i pljenidbe na temelju zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 23. rujna 2021., izvan razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ).

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava od 23. listopada 2021."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovršenica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25, dalje: ZPP) u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ), s prijedlogom da se rješenje preinači i prijedlog prihvati, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je porekao osnovanost žalbenih navoda i predložio da se žalba kao neosnovana odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u svezi s čl. 354. st. 2. ZPP - a, a ovršenica se u žalbi ne poziva izrijekom na određene bitne povrede.

6. Iz slijeda spisa proizlazi da je ovršenica podnijela prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa temeljem zadužnice broj OV-16333/08 od 19. rujna 2008. nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, navodeći kako je ovrhovoditelj dana 23. rujna 2021. podnio Financijskoj Agenciji Zahtjev za izravnu naplatu temeljem ovršne isprave – obične nesolemnizirane zadužnice u kojoj je ovršenica kao izdavatelj vjerovniku SOCIETE GENERALE-SPLITSKOJ BANCI d.d. samo ovjerila svoj potpis pred javnim bilježnikom Stjepanom Šaškorom iz Zagreba, Petrinjska 4, pod brojem OV-16333/08 dana 19. rujna 2008., a radi naplate iznosa glavnice, kamate i troška postupku u iznosu od 37.068,43 kn sa daljnjim kamatama do naplate. U prijedlogu ističe da je do 28. rujna 2021. zaplijenjen iznos od 16.730,12 kn (glavnica: 1.668,60 kn, kamata: 14.061,52 kn i trošak: 1.000,00 kn), te da je preostali iznos za zapljenu 20.338,31 kn. Navodi i da je novčano potraživanje iz predmetne zadužnice pa i predmetna zadužnica kao osnova za plaćanje zastarjela u općem zastarnom roku koji je propisan odredbom čl. 225. Zakona o obveznim odnosima. Ističe da je protekom roka od 5 godina od dana ovjere potpisa izdavatelja zadužnice, ona izgubila svoju djelotvornost. Stoga smatra da zadužnica više nije ovršna isprava, da je protekao rok u kojem se može tražiti ovrha, da je nastupila zastara te ovrhovoditelj nije niti ovlašen tražiti ovrhu protiv ovršenice jer je ovršenica predala zadužnicu kao sredstvo osiguranja Societe Generale-Splitskoj banci a ne EOS MATRIX-u. Predlaže da sud donese rješenje kojim će proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos sredstava ovršenika temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 23. rujna 2021. Poziva se dakle na zakonske razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a jer obična zadužnica nije ovršna isprava, čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a, jer je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenice i čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, jer je nastupila zastara tražbine i zastara obične zadužnice.

7. Također je i predložila donošenje rješenja kojim će sud naložiti Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i to jer je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim a i provedbom ovrhe bi pretrpjela nenadoknadivu štetu odnosno teško nadoknadivu štetu. U osnovi ističe da joj je suprug teško bolestan i da mu je potreban novac za liječenje odnosno da je u teškoj financijskoj situaciji te bi provedbom ovrhe trpila štetu, jer ne bi imala sredstava za život niti liječenje supruga.

8. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

9. Sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a, na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. tog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st . 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

10. U konkretnom slučaju se izravna naplata provodi temeljem ovršne isprave – zadužnice izdane 19. rujna 2008. u vrijeme važenja Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005 i 67/2008; dalje u tekstu: OZ/96) koji je za valjanost zadužnice propisivao ovjeru potpisa, ali ne i solemnizaciju, pa kako je na zadužnici od 19. rujna 2008. javni bilježnik Stjepan Šaškor iz Zagreba ovjerio potpis izdavatelja to se radi o valjanoj ovršnoj ispravi (čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a).

11. Nadalje nije protekao niti rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha (čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a), a ovršna isprava nije niti ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage odnosno nije izgubila svoju djelotvornost niti je utvrđeno da je bez učinka.

12. Slijedom navedenog i po ocjeni ovog suda ne postoje razlozi iz propisa čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ-a za proglašenje nedopuštenim prijenosa i pljenidbe na temelju zahtjeva za izravnu naplatu nedopuštenim.

13. Ovršenica u žalbi u osnovi ponavlja navode iz prijedloga, međutim prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nisu osnovani žalbeni razlozi koje je istaknula ovršenica (čl. 50. st. 1. toč. 1. i 5. OZ-a) kao i preostali žalbeni razlog na kojeg sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a).

14. U odnosu na žalbene razloge iz propisa čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a je zaključkom upućena na pokretanje parnice u skladu s čl. 52. st. 1. OZ-a.

15. Također je s pravom prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Ovaj sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da će ovrhovoditelj u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom ovršenici zasigurno povratiti sva zaplijenjena sredstva, jer je ovrhovoditelj veliko trgovačko društvo koje vodi tisuće ovršnih postupaka pred hrvatskim sudovima.

15.1. Naime, iako je ovršenica osoba slabijeg imovnog stanja sa teško bolesnim mužem, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete prvenstveno ovisi o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za eventualni povrat sredstava u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom.

16. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 380. toč. 2. ZPP-a).

Osijek, 19. svibnja 2026.

Sutkinja

Krunoslava Dropulić