REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Zagreb, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-788/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Josipu Ćorluka, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Renate Josimović u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste i II. okrivljenika ČU koje brani odvjetnica Sanja Krišto, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. i st. 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023) pokrenutom povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova – Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb Klasa: 211-07/25-4/40805, Urbroj: 511-19-45-25-1 od 18. travnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 18. svibnja 2026. donio je i

p r e s u d i o  j e

I. I-okrivljenik: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB: 85584865987, sjedište: Zagreb, Donje Svetice 48, prekršajno osuđivan,

II. II-okrivljenik: ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], ime roditelja Č, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno neosuđivan,

k r i v i  s u:

što 12. prosinca 2024. godine u 06:50 sati u Zagrebu, Resselova ulica 3935- 061, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu na vrijeme sanirali niti adekvatno označili oštećenje na kolniku Resselove ulice na zapadnoj kolničkoj traci, južnije od stupa javne rasvjete broj 3935-061 koji se nalazi južnije od kolnika Ulice Jozsefa Antalla, tj. udarnu rupu nepravilnog oblika, dimenzija 100x50cm, dubine do 12cm, iz kojeg je razloga došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način: UU upravljala je osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] zapadnom kolničkom trakom Resselove ulice, u smjeru juga te dolaskom 20 metara južnije od stupa javne rasvjete broj 3935-061 prednjim lijevim kotačem vozila naletjela je na spomenuto oštećenje kolnika, udarnu rupu te se nakon prometne nesreće UU nastavila kretati osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka], te dolaskom do kbr. 15 Avenije Dubrovnik zaustavila zbog oštećenja prednjeg lijevog kotača te je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta.

čime su počinili prekršaj i to I-okrivljenik prekršaj iz čl. 6. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a II-okrivljenik prekršaj iz čl. 6. st. 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. istog Zakona

pa im se temeljem navedene zakonske odredbe

i z r i č e

I okr.

NOVČANA KAZNA u iznosu od 900,00 (devetsto) eura

II okr.

NOVČANA KAZNA u iznosu od 350,00 (tristo pedeset) eura

II. okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po primitku ove presude pod prijetnjom prisilne naplate. Temeljem članka 152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, Sud upozorava okrivljenike ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138.st.2. t.3.a. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi trošak prekršajnog postupka svaki u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, te solidarno trošak izrade situacijskog plana mjesta prometne nesreće u iznosu od 27,00 (dvadeset sedam) eura u roku od 15 (petnaest) dana po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova – Policijska uprava zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb pod gornjim poslovnim brojem izdala je protiv I. i II. okrivljenika obavezni prekršajni nalog zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. i 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je I. okrivljeniku izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 790,00 eura, II. okrivljeniku je izrečena novčana kazna u iznosu od 320,00 eura i trošak postupka u iznosu po 39,81 eura svakom. I. i II. okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor te je obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Pročitanim izvatkom iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za pravnu osobu ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste d.o.o. utvrđeno je da ih skupno zastupaju ČUŽ, član uprave, ŠU, član uprave, HU, član uprave i samostalno i pojedinačno, PU, predsjednik uprave.

3. I. i II. okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji oni nisu počinili. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje što proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu odredeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U obveznom prekršajnom nalogu nije konkretizirana i opisana radnja djela prekršaja, stoga u takvom činjeničnom opisu prekršaja nedostaje njegov bitan dio - radnja kao obilježje prekršaja (isto tako i u presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Posl. br. Pp-6192/25 od 26.01.2026.g.) Nadalje, sukladno odredbi čl. 16. Prekršajnog zakona, prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira kada je nastupila posljedica prekršaja. U konkretnom slučaju, u samom pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, a sam datum 12.12.2024.g. odnosi se na vrijeme nastanka prometne nesreće prema iskazivanju oštećenika što nije vrijeme počinjenja prekršaja (odnosno navodnog počinjenja prekršaja). Dakle, kako u navedenom prekršajnom nalogu nedostaje vrijeme počinjenja prekršaja, to obveznom prekršajnom nalogu nedostaje jedan od elemenata definiranih u čl. 160.st.2. te nije moguće utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta i nastale prometne nesreće. Jednako tumačenje vezano za nedostatak vremena počinjenja prekršaja zauzima se i u oslobađajućim presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br. Pp- 1523/2024, Pp10307/2025, Pp-10290/2025, Pp-8477/2025, Pp-14792/2024 i Pp- 9768/2025 te u presudi Općinskog suda u Sesvetama Pp-1476/2024. Ističe se kako im prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109.a st. 1. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog valja staviti izvan snage, te optužni prijedlog odbaciti kao nepotpun i nedopušten, sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona. Naveli su kako drugookrivljeni ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Naveli su da u izreci pobijanog obveznog prekršajnog naloga nije navedena odlučna činjenica da je riječ o pravnoj osobi koja je nadležna za održavanje ceste te odgovornoj osobi u takvoj pravnoj osobi. Uslijed svih gore navedenih razloga pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Naveli su da se ne smatraju krivima za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom ih se oslobađa krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret, ukida odluka o kažnjavanju novčanom kaznom i oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

4. U tijeku postupka saslušana je svjedokinja UU koja je iskazala da je ona dana 12.12.2024. u jutarnjim satima išla na posao i ispred nje na toj dionici ceste se vozio jedan automobil i on je ispred nje uspio izbjeći tu udarnu rupu ali ona nažalost od tog automobila nije tu udarnu rupu uočila i uletjela je u rupu sa automobilom te je imala oštećenje prednjeg lijevog kotača. Tada je žurila na posao i pozvala je svog bivšeg dečka da dođe i da joj pomogne oko toga. Poslije su joj rekli da treba zvati policiju i ona je nakon nekih 3 sata pozvala policiju i prijavila događaj. Tada je još uvijek bio mrak i doista nisu vozili brzo, nekih 40 km/h ali nije uočila tu rupu i naletjela je na nju. Iskazala je da se ne sjeća da li je još ispred tog automobila bio neki automobil ali zna da je on napravio manevar i izbjegao je tu rupu skretanjem u desno i zaobilaženjem dok ona to nije napravila i upala je u rupu sa prednjim lijevim kotačem i isti oštetila.

5. Temeljem provedenoga postupka, pisane obrane I. i II. okrivljenika, iskaza ispitane svjedokinje, razgledanog i pročitanog situacijskog plana mjesta prometne nesreće i fotoelaborata sudac je kao nesporno utvrdio da su I. i II. okrivljenici kritične zgode postupili suprotno odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

6. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da je I. okrivljenik višestruko prekršajno osuđivan.

7. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da II. okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

8. Pročitanim zahtjevom za naknadu troškova II. postaje prometne policije Zagreb od 06.03.2025. utvrđeno je da isti potražuju iznos od 27,00 eura za izradu situacijskog plana mjesta prometne nesreće.

9. Obranu I. i II. okrivljenika povodom počinjenog prekršaja sudac nije prihvatio budući se temeljem provedenog postupka ukazuje u cijelosti neosnovanom. Okrivljenici u pisanoj obrani navode da je odredbom članka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog prometa, ali da Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta te da je to pitanje regulirano Zakonom o cestama. Predmetna cesta je u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu grada Zagreba, a sukladno članku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave odgovorna je za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta u vlasništvu Grada Zagreba. Okrivljenici nadalje navode da je odredbom članka 109. stavka 1. Zakona o cestama propisano da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb, na temelju navedene odredbe, donio je Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u članku 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama, u smislu te odluke, građenje i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Okrivljenici također navode da je člankom 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, a člankom 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti održavanje nerazvrstanih cesta, pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Prema tome, pravna osoba nadležna za održavanje ceste ne može biti okrivljena pravna osoba, već jedinica lokalne samouprave koja prenošenjem poslova održavanja cesta ne može isključiti svoju prekršajnu odgovornost utvrđenu zakonom za pravne osobe koje upravljaju cestama.

10. Međutim, status nerazvrstanih cesta uređen je odredbama članaka 98.-109. Zakona o cestama i da jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te da se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 26. i 33. Zakona o cestama, kojima je između ostaloga propisano da jedinice lokalne samouprave izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja cesta, nego te radove ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima odnosno u konkretnom slučaju okrivljenoj pravnoj osobi Zagrebački holding d.o.o. podružnica Zagrebačke ceste d.o.o., kako je to propisano člankom 16. Odluke o nerazvrstanim cestama. U konkretnom slučaju ne radi se o prekršaju prema Zakonu u cestama već o prekršaju do kojeg je prema činjeničnom opisu djela došlo uslijed propusta u vođenju brige i poduzimanju primjerenih mjera glede odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa (članak 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) dakle, radi se o prekršaju koji je propisan odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je za prekršaj koji je predmet ovog postupka odgovoran onaj čija je radnja ili propust odlučna za ostvarivanje obilježja prekršaja.

11. U obrani se ističe da okrivljeni ČU ne može odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer nije određen kao ophodar te da u spisu nema dokaza da je on odgovorna osoba, međutim upravo je prvookrivljena pravna osoba, na traženje tužitelja da dostavi podatak o osobi odgovornoj za održavanje prometnice, dostavila podatak da je za prometnicu na kojoj se dogodila prometna nesreće odgovoran ČU (list 22 spisa).

12. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret.

13. U postupku nije bilo sporno da je okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste nadležna za održavanje, upravljanje i zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta u Gradu Zagrebu niti da je okrivljeni ČU odgovorna osoba, nadležan za održavanje kolnika na kojem se dogodila prometna nesreća.

14. Isto tako neosnovan je prigovor okrivljenika da okrivljenicima nije uručena obavijest iz čl. 109.a. Prekršajnog zakona budući je okrivljenicima izdan obavezni prekršajni nalog te upozorenja iz čl.109.a. Prekršajnog zakona su sastavni dio naloga pa tužitelj nije niti imao obavezu uručivati obavijest okrivljenicima.

15. Iz zapisnika o očevidu, skice i fotografija proizlazi da se12. prosinca 2024. godine u 06:50 sati u Zagrebu, Resselova ulica 3935-061, na mjestu prometne nesreće nalazilo oštećenje na kolniku Resselove ulice na zapadnoj kolničkoj traci, južnije od stupa javne rasvjete broj 3935-061 koji se nalazi južnije od kolnika Ulice Jozsefa Antalla, tj. udarna rupa nepravilnog oblika, dimenzija 100x50cm, dubine do 12cm, koje nije bilo označeno a niti sanirano. Predmetna udarna rupa s obzirom na svoje dimenzije svakako predstavlja opasnost za sve vrste vozila u smislu sigurnog odvijanja prometa. Iz fotoelaborata je vidljivo da udarna rupa nije friško nastala odnosno da se radi o udarnoj rupi koja je nastala ranije.

16. Sudac je prihvatio iskaz ispitane svjedokinje UU čiji iskaz je životan, uvjerljiv i ničim doveden u sumnju. Iz iskaza ispitane svjedokinje vidljivo je da je upravo neoznačavanje udarne rupe od strane okrivljenika u uzročno posljedičnoj vezi sa prometnom nesrećom.

17. Dakle, provedenim dokazima nedvojbeno je utvrđeno da je došlo do prometne nesreće naletom vozila oštećenice na nesaniranu udarnu rupu na kolniku u kojoj je izazvana materijalna šteta, kao i to da je do prometne nesreće došlo upravo uslijed propusta okrivljenika da poduzmu primjerene mjere radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa i to obilježavanjem oštećenja kolnika prometnim znakovima, a zatim i saniranja predmetnog oštećenja kolnika. Okrivljenici su time ostvarili sva bitna obilježja prekršaja iz članka 6. stavka 2., 5. i 6. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

18. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i sukladno odredbi čl. 36. Prekršajnog zakona izrekao im novčane kazne, koje su za I. okrivljenika propisane u iznosu od 660,00 eura do 1.990,00 eura, uvećano za 130,00 eura, a za II. okrivljenika u iznosu od 190,00 do 660,00 eura, uvećano za iznos od 130,00 eura, za koje smatra da su primjerene težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

19. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljenicima kao olakotne okolnosti cijenio općenito tešku gospodarsku situaciju u državi, činjenicu da II. okrivljenik nije osuđivan dok je kao otegotna okolnost I. okrivljeniku uzeta ranija prekršajna osuđivanost.

20. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima, obvezani su naknaditi troškove prekršajnog postupka za izradu skice mjesta nesreće koji su određeni u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 55/11., 58/11., 100/12., 110/14., 45/16.) i paušalnu svotu troškova prekršajnog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 do 663,61 EUR, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka. Trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće određen je temeljem zahtjeva za naknadu troškova II. postaje prometne policije Zagreb, kojem zahtjevu je udovoljeno budući je isti sukladan odredbi čl. 3. Rješenja o utvrđivanju cijena troškova nastalih radom MUP-a RH (NN 55/11).

21. Paušalni troškovi postupka, propisani su u kunama, te su isti u presudi izraženi u eurima, sukladno čl. 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.

22. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 18. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Sudac:

Renata Josimović

Josip Ćorluka

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244.stavak 1. Prekršajnog zakona)

DNA:

1. I. okrivljenik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste

2. II. okrivljenik ČU

3. Tužitelj II. postaja prometne policije Zagreb

4. Branitelj Sanja Krišto