REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-320/2025-118

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Rei Rajić, u pravnoj stvari tužiteljice PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Gordani Vidmar, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vidmar i partneri j.t.d., Zagreb, protiv tuženika SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi mlt. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica DB, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trnje, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 22. travnja 2026., uz isključenje javnosti, u prisutnosti tužiteljice osobno i njenog punomoćnika te predstavnice Zavoda, 18. svibnja 2026.,

p r e s u d i o j e :

I. Majka PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], će u odnosu na mlt. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelomično samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u pogledu upravljanja djetetovom imovinom, dok roditelji u svemu ostalom roditeljsku skrb ostvaruju zajednički.

II. Nalaže se tuženiku SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.539,87 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelja je tužbom u ovom postupku zatražila razvoj braka, uređenje pitanja roditeljske skrbi te uzdržavanje u odnosu na zajedničkom mlt. dijete stranaka.

2. Županijski sud u Zagrebu je presudom i rješenjem poslovni broj Gž Ob- 38/2025 od 25. veljače 2025. potvrdio prvostupanjsku presudu ovog suda poslovni broj P Ob-372/2022 od 26. travnja 2024. u odnosu odluku da će mlt. ĆB stanovati s majkom, a da će s ocem ostvarivati osobne odnose dva puta tjedno, svaki drugi vikend te polovoci praznika, te da će otac za sinovo uzdržavanje doprinositi iznos od 200,00 eura mjesečno. Ujedno je ukinut dio presude u kojem je određeno da će majka samostalno ostvarivati roditeljsku skrb kao i odluka o troškovima postupka, te je u tom dijelu predmet vraćen na ponovno suđenje.

3. Tuženik SB se tijekom ponovljenog suđenja nije aktivno uključivao u postupak. Dostava pismena mu je više puta pokušana na adresu u [adresa] (gdje mu je prijavljeno prebivalište), kao i na adresu u [adresa] (gdje boravi), ali su se pošiljke redovito vraćale s naznakom „obaviješten, nije podigao pošiljku“. Stoga mu je dostava pismena obavljena putem e-Oglasne ploče suda.

3. Tijekom postupka mlt. ĆB je imenovana posebna skrbnica DB.

4. Sud je u okviru dokaznog postupka pribavio dopunsko mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trnje (dalje: Zavod), saslušana je tužiteljica te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP).

5. Iz izvješća i mišljenja Zavoda od 3. listopada 2025. saznaje se sljedeće. Majka PB rođena je 1980.g. u Zadru. Po zanimanju je profesorica engleskog i talijanskog jezika, a zaposlena je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Primanja su joj oko 1.600,00 eura mjesečno. S mlt. ĆB živi na adresi [adresa] stanu ukupne pvršine 50 m2 koji je u njezinom vlasništvu. Otac SB rođen je 1963. u Zagrebu. Živi na adresi [adresa]. Stan je veličine 72m2, iznajmljen, te ga plaća oko 600,00 eura plus režije. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu. Trenutno radi u Ministarstvu pravosuđa (bivši Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva) kao voditelj službe i primanja su ma oko 2.200,00 eura. Osim mlt. ĆB, ima još i tri kćeri iz prijašnjih brakova, s kojima kaže da je u dobrim odnosima.

Mlt. Erik je rođen **.**.2019. Trenutno pohađa prvi razred Osnovne škole Rapska.

6. Stručni tim Zavoda je 24. srpnja 2025. s majkom PB obavio razgovor. Majka navodi kako otac uopće nije uključen u brigu o djetetu, ponekad ga viđa četvrtkom na način da ga preuzme nakon škole, odvede ga k sebi doma i nahrani ga, potom ga odveze na trening tenisa i predvečer ga vrati njoj. Ljeti mlt. ĆB provede dva tjedna s tatom na moru. Smatra kako bi ona trebala imati samostalnu roditeljsku skrb o djetetu jer bi joj to bilo olakšavajuće, a ne bi utjecalo na očevo ostvarivanje osobnih odnosa s ĆB. Boji se da bi joj otac u budućnosti mogao uskraćivati suglasnost. Nadalje, želi da otac ne može upravljati djetetovom imovinom jer je na sebe potrošio preko 9.000,00 eura nasljedstva koje je ĆB dobio od pokojne bake. Majka navodi da je, čim je za to saznala, s Erikovog računa skinula 5.000,00 eura kako bi taj iznos sačuvala za njega. Iznosi da se s ocem generalno dobro slaže, dobro komuniciraju i dogovaraju se u vezi mlt. ĆB. Majka želi da sin ostvaruje odnose s ocem i iskazuje da je ĆB veseli njihovim susretima.

7. Zavod je s ocem obavio razgovor **.**.2025. SB navodi da se, od kad je majka otišla s djetetom, njega praktički ništa ne pita. Od majke ne dobiva informacije što se događa s djetetom, ne zna kad ide na izlete niti kako napreduje upis u školu. Nije bio informiran da je majka djetetu promijenila prebivalište i preselila ga u drugi vrtić. Tvrdi da svaki dan majku pita kako je ĆB. Što se tiče dogovora oko viđanja djeteta, otac navodi da načelno funkcioniraju te da sina viđa jednom do dva puta tjedno na način da ga oko 16:00 sati pokupi iz vrtića, zajedno nešto pojedu te ga vodi na trening ili u šetnju, ponekad se igraju ili čitaju. ĆB pričeka nakon treninga pa ga vrati k majci oko 20:00 sati. ĆB kod njega zna prespavati vikendom te su ponekad prisutne i njegove kćeri. Iskazuje kako je nedavno bio 18 dana na moru s mlt. ĆB.

U vezi Erikovog nasljedstva, otac navodi da je s djetetovog računa skidao novac te ga ulagao u održavanje nekretnine (primjerice zamjena klima uređaja ili pipe) na Korčuli koja ima vrijednost oko 700.00,00 do 800.000,00 eura. Nekretnina se koristi kao vikendica, a suvlasnici iste su on i njegove tri kćeri, svatko u ¼ dijela. Trošenje Erikovog nasljedstva opravdava time što svoj udio od ¼ namjerava pokloniti sinu kad napuni 18 godina. Na komentare kako je za trošenje djetetove imovine potrebno komunicirati s majkom i tako je trenutno to i dalje ulog u njegovu osobnu imovinu, otac odgovara kako je ulog koji je učinio u ime djeteta višestruko manje vrijednosti u odnosu na dio kuće koji će dijete dobiti. Otac iskazuje kako je s djetetovog računa skinuo oko 9.000,00 eura, a da je nakon toga primijetio da je majka skinula preostalih 5.000,00 ili 6.000,00 eura. Majka je prethodno donijela dokumente na kojima je vidljivo kako otac taj iznos koristi za plaćanje svoje stanarine. Vezano za navedeno, otac odgovara kako mu je račun u blokadi te da se snalazio kako je umio. Ne negira da je Erikovo nasljedstvo koristio za svoje potrebe. U naknadom telefonskom razgovoru od 3. listopada 2025. navodi da mu je trenutna plaća oko 2.200,00 eura te objašnjava da mu nakon podmirenja troškova ostane 800,00 eura.

8. Mišljenje Zavoda je kako je opravdano da se majci povjeri samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi po pitanju upravljanja djetetovom imovinom. U odnosu na ostala područja roditeljske skrbi, u ovom trenutku ne nalaze opravdanost za isto.

9. Na ročištu od 22. travnja 2026. saslušana je tužiteljice, a tuženik se nije odazvao pozivu koji mu je uredno dostavljen putem e-Oglasne ploče suda, nakon neuspjele dostave poštom.

U svom iskazu majka PB navodi da je podigla ostatak novčane svote koju je mlt. ĆB nasljedio od bake kako otac ne bi sve potrošio. Od iznosa od 14.000,00 eura preostalo je 5.000,00 eura koje je ona sačuvala te će ih koristiti za djetetove potrebe. U redovnoj je komunikaciji sa tuženikom, imaju dobar i korektan odnos. Otac se minimalno uključuje za potrebe djeteta i to na njezinu molbu. Viđa ĆB dva-tri puta mjesečno po par sati. ĆB trenira tenis dva puta tjedna pa ga otac nekad, kad stigne, odvozi na trening.

Na upit suda odgovara kako je oca trebala puno nagovarati da joj potpiše suglasnost za promjenu Erikovog vrtića. Za druge stvari joj nije ni trebala suglasnost oca. Navodi da je SB malo teškog karaktera i da mu treba puno objašnjavati. Odgovara kako otac zna tko je djetetov liječnik te su prije odlazili zajedno na preglede. Nakon razvoda dijete liječniku vodi isključivo ona, a oca o svemu obavijesti primjerice kad je ĆB imao operaciju krajnika. Nadalje odgovara kako ĆB ima osobnu iskaznicu koju mu je ona dala napraviti prije dvije godine. Otac je upoznat sa Erikovim funkcioniranjem u školi, informiran je o svemu te ima pristup e-dnevniku. Na upit svog punomoćnika odgovara kako ona u potpunosti skrbi o ĆB, redovno mu kuha, nabavlja odjeću i obuću, vodi ga na druženja, u park, baki i djedu, brine o njegovom obrazovanju, po potrebi uči s njim, te vodi računa o njegovim zdravstvenim potrebama. Drago joj je da je otac bar povremeno prisutan, tih par sati mjesečno na njezinu inicijativu, te što ĆB odvede na more na dva tjedna preko ljeta.

10. Na istom točištu predstavnica Zavoda navodi kako ostaju pri mišljenju da je majci potrebno omogućiti samostalno zastupanje mlt. ĆB po pitanju imovine. Što se tiče drugih aspekata roditeljske skrbi, želi naglasiti kako je otac tijekom ovog postupka odbijao suradnju sa Zavodom te se nije odazivao na njihove pozive, ali tijekom cjelokupne obrade obitelji nisu došli do saznanja da bi radio probleme u vezi donošenja odluka oko djeteta.

11. Sukladno čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona.

12. Prema čl. 99. st. 1. ObZ-a, roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo u osobnim i imovinskim pravima sporazumno zastupati svoje dijete u odnosu prema trećima. Sukladno st. 3. istog članka, jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim područjima roditeljske skrbi u kojima je drugi roditelj prema odredbama istog zakona ili na temelju odluke suda ograničen.

13. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je zaključio kako je potrebno majci omogućiti samostalno zastupanje mlt. ĆB po pitanju imovine, dok će u svim drugim područjima roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb. Sud je u cijelosti prihvatio dopunsko mišljenje Zavoda od 3. listopada 2025. kao objektivno, temeljito i stručno. Otac u razgovoru pred Zavodom priznaje da je sredstva s računa mlt. ĆB, koje je dijete naslijedilo od bake, upotrebljavao za vlastite potrebe odnosno plaćanje stanarine i ulaganje u nekretninu na Korčuli koje je otac suvlasnik. Pri tome su očeve tvrdnje i opravdanja kako sinu ionako namjerava darovati svoj suvlasnički dio kao postane punoljetan u potpunosti irelevantne. Očevi eventualni planovi i želje za budućnost ne mijenjaju činjenicu da je Erikova novčana sredstva jednostranom odlukom koristio za svoje osobne potrebe i održavanje vlastite nekretnine, čime je izravno financijski oštetio sina te demonstrirao sebičnost i neodgovornost prema vlastitom djetetu. Isto tako se naglašava da se otac sam doveo u loše financijsko stanje odnosno situaciju da mu je račun blokiran, što nikako ne opravdava niti iskupljuje činjenicu da je bez odobrenja uzimao djetetove novce za podmirenje svoje stanarine.

U odnosu na majčin zahtjev da joj se u cijelosti povjeri samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, sud se slaže s procjenom Zavoda kako za isto u danoj situaciji nema razloga. Naime, majka u razgovoru sa stručnim timom Zavoda, kao i prilikom saslušanja pred ovim sudom, sama izričito iznosi kako s ocem ima dobru i kvalitetnu roditeljsku suradnju i komunikaciju, te se o pitanjima vezano za mlt. ĆB uspješno dogovaraju. Sud stoga ne pronalazi razloga zašto bi se oca ograničavalo u ostvarivanju roditeljske skrbi (izvan pitanja upravljanja djetetovom imovinom) budući da dobrobit djeteta nije ugrožena zbog nemogućnosti roditelja da postignu dogovor, već upravo suprotno, roditelji i dijete uspješno funkcioniraju.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

14. U čl. 366. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Tužiteljici koja je u pretežitom dijelu uspjela s tužbom je stoga priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 200 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023, 107/2025, dalje: Tarifa) za četiri radnje iz prvotnog postupka: sastav tužbe od 26. travnja 2022., sastav podneska od 23. svibnja 2022. (kojim je dostavljena alternativna adresa tuženika) i podneska od 28. listopada 2022. (kojim se očituje na prijedlog tadašnjeg Centra za socijalnu skrb) te zastupanja na ročištu od 29. studenog 2022. Nadalje, sukladno Tbr. 7. toč. 3. Tarife, tužiteljici je za daljnje četiri radnje: sastav podneska od 12. prosinca 2022. kojim se očituje na tuženikov podnesak zaprimljen na ročištu, zastupanje na ročištu od 12. siječnja 2023., sastav podneska od 23. ožujka 2023. kojim se očituje na mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, te zastupanje na ročištu od 18. ožujka 2024., priznata nagrada od po 50 bodova. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 2. svibnja 2022. (dostava uplatnice za plaćenu sudsku pristojbu za što nije neophodan podnesak), podnesaka od 27. lipnja 2022., 29. kolovoza 2022., 15. rujna 2022., 26. rujna 2022., 6. listopada 2022., 15. veljače 2023., 31. svibnja 2023., 14. studenog 2023. i 25. rujna 2024. jer se radi o požurnicama, kao ni podnesaka od 8. prosinca 2022. (ne prileži spisu), 27. svibnja 2024. (traži se iskazivanje pravomoćnosti), žalbe od 27. kolovoza 2024. (budući da je odbijena odlukom drugostupanjskog suda) te odgovora na žalbu od 24. siječnja 2025., sve s obzirom da navedene radnje nisu bile nužne za vođenje ovog postupka u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.

Nadalje, za ponovljeni postupak nakon ukidne odluke drugostupanjskog suda tužiteljici je sukladno Tbr. 7. toč. 3. podtočka 3. Tarife, tužiteljici je priznata jednokratna nagrada od 200 bodova za sastav podnesaka od 2. travnja 2025. i 20. studenog 2025. te zastupanje na ročištima od 2. ožujka 2026. i 22. travnja 2026., dok naknada troška za ostale radnje nije priznata budući da se ponovno radi o požurnicama.

Uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) te uvećanje za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife), ukupna nagrada iznosi 1.500,00 eura. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu 13,33 eura i na presudu 26,45 eura, tako da ukupni trošak iznosi 1.539,87 eura. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 18. svibnja 2026.

Sutkinja:

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti :

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku

3. Posebnom skrbniku

4. HZSR, PU Trnje