Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: 29 Povrv-474/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sucu Vlatki Gašperov, u pravnoj stvari tužitelja Lučka uprava šibensko-kninska županija, OIB: 16023498983, Šibenik, Draga 14, zastupana po direktorici ZB, a ona po pun iz OD Burić i Koudela, Šibenik protiv tuženika PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ante Grbac, odvjetnik u Šibeniku, radi isplate, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene 21. travnja 2026. u nazočnosti zakonske zastupnice tužitelja te punomoćnika tužitelja i tuženice osobno i punomoćnika tuženice, a na ročištu objave 18. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi od 18. studenog 2019. godine javnog bilježnika Vojislava Vuletin iz Šibenika, Vladimira Nazora 15, pod poslovnim brojem Ovrv-2339/2019, u dijelu u kojem je naloženo tuženici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] platiti tužitelju Lučka uprava šibensko-kninska županija, OIB: 16023498983, Šibenik, Draga 14 iznos od 1.294,05

EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom:

-na iznos od 310,57 EUR-a od 24. listopada 2018. pa do isplate,

-na iznos od 983,48 EUR-a od 30. ožujka 2019. pa do isplate,

po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. uvećanjem, za tri postotna poena, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, koju stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.

II.Nalaže se tuženici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] platiti tužitelju Lučka uprava šibensko-kninska županija, OIB: 16023498983, Šibenik, Draga 14 trošak postupka u iznosu od 242,25 EUR u roku od 8 dana, uključivo sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove odluke (18. svibnja 2026.) do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka, iznad dosuđenog, odbija kao neosnovan.

III. III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova u iznosu od 750,00 eura kao neosnovan .

Obrazloženje

1.Tužitelj, ranije ovrhovoditelj, podnio je javnom bilježniku 18. studenog 2019. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim traži od tuženice, tada ovršenice, isplatu iznosa od 1.294,05 EUR sa zateznim kamatama na ime neplaćene pristojbe za nautički vez, kao i isplatu troška ovršnog postupka.

2.Ovome prijedlogu je javni bilježnik udovoljio te je izdao rješenje o ovrsi 18. studenog 2019. poslovni broj Ovrv-2339/2019.

3.Protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženica, tada ovršenica, pravodobno je podnijela prigovor osporavajući osnovu i visinu potraživanja te vjerodostojnost dokumentacije temeljem koje je doneseno rješenje o ovrsi. U prigovoru navodi da u kritično vrijeme nije bila u poslovnom niti bilo kakvom drugom odnosu s ovrhovoditeljem iz kojeg bi moglo proisteći utuženo potraživanje, a o čemu je ovršenica obavijestila ovrhovoditelja dopisom. Predložila je ukidanje rješenja o ovrsi.

4. Na pripremnom ročištu tužitelj je ustrajao pri tužbi i tužbenom zahtjevu. Naveo je da je tuženica vlasnica brodice da je plovila te je ista privezala brod na mjesto unutar lučkog područja na kojem se plaća lučka.

5. Punomoćnik tuženika je na pripremnom ročištu naveo da da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, s tim da ističe da tužbenog zahtjeva i službeno nema, s obzirom da tužitelj nije postupio po nalogu suda uz dopisa od 26. svibnja 2020. godine kojim mu je nalože da se očituje na njihov prigovor. Navodi da je od tada prošlo 6 godina, a tužitelj nije dostavio niti jedan podnesak kojim bi obrazložio svoj zahtjev niti je predložio niti jedan dokaz, dakle nije dokazao niti osnov niti visinu. Naveo je da ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te predaje sudu Ugovor o najmu brodice iz kojeg je razvidno da je u utuženom razdoblju plovilom upravljao društvo Kornati charter d.o.o. temeljem Ugovora o najmu. Osporava da je usluga bila izvršena na način kako je fakturirano, tužitelj nije dokazao postojanje Ugovora o vezu činjenica je da bi se plovilo nalazilo u tranzitnoj zoni čekajući otvaranje mosta, što nije potrebno dokazivati već se radi o notornoj činjenici odnosno svatko s tog područja zna da se most otvara u određeno vrijeme te da se brodovi dok čekaju podizanje mosta privremeno nekoliko sati privežu kako bi dočekali prolazak, što je u konkretnom slučaju napravilo društvo Kornati charter d.o.o., a nikako tužena, a što je dana 6 godina nakon radi proteka vremena nemoguće dokazati, a i uz to je povrijeđeno pravo tuženice na suđenje u razumnom roku osigurano čl. 6. Europske konvencije za ljudska prava.

5. Tijekom postupka sud je pročitao u Izvod otvorenih stavki Lučke uprave Šibensko-kninske županije od dana 6.11.2019. ( list 5 spisa), Ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica ( list 27,28 spisa), računi Lučke uprave Šibensko-kninske županije, broj 0318/18 i broj 0016/19, proveo dokaz saslušanjem svjedoka DB, te tužitelja i tuženika kao stranke.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za plaćanje pristojbe za lučki vez.

7. Na temelju provedenih dokaza sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Među strankama nije sporno da je tuženica vlasnica broda, sporna je pasivna legitimacija tuženika, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva

9. Iz Izvoda otvorenih stavki Lučke uprave Šibensko-kninske županije od dana 06. studenog 2011. godine utvrđeno je da tužena ima dugovanje odnosno otvorene stavke prema tužitelju, da je tužitelj pozvao tuženu da podmiri cjelokupno dugovanje u što kraćem roku jer će u protivnom biti prisiljeni pokrenuti postupak prisilne naplate.

10. Iz naloga za izdavanje računa Lučke uprave Šibensko-knisnke županije od dana 15. listopada 2018. godine utvrđeno je da izdan račun za plovilo Carpe diem III- jedriliCA-12,96 m2 u vlasništvu PB za lučku pristojbu za period od dana 09.10.2018. do 14.10.2018. godine ( 6 dana) u luci [adresa] te iz naloga za izdavanje računa od dana 22. ožujka 20198. godine utvrđeno je da izdan račun za plovilo Carpe diem III-jedriliCA-12,96 m2 u vlasništvu PB za lučku pristojbu za period od dana 03.03.2019. do 21.03.2019. ( 19 dana) godine u luci [adresa].

11. Pregledom Ugovora o najmu ovjeren kod javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica, broj Ov-4822/2017 utvrđeno je da je sklopljen između tuženice i Kornati Charter d.o.o. [adresa], da se predmetni brod daje u najam Kornati Charter d.o.o. od dana 31.12.2017. godine, a koji ugovor se automatski produžuje za daljnju godinu ukoliko se isti ne otkaže do 30. 11. odgovarajuće godine.

12. Sud je vjerodostojne prihvatio pročitane isprave, s tim da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima i odredbama zakona.

13. Iz iskaza svjedoka JB proizlazi da je on kao prijatelj često tuženice često išao jedriti s njom i njezinim pokojim suprugom te iz prakse može reći kako se odvijalo. Na tom pristaništu su bili samo dok se most nije digao ili spustio. U slučaju kada bi morali prenoćiti ili preko dana brod bi vezali na bove, na privatnu bovu, ne zna od koga, ali zna da je privatna, a ne od Lučke kapetanije. Nema saznanja da je brod bio u najmu odnosno da li ga je koristila tužiteljica osobno ili firma, budući da je išao samo jedriti, a koliko zna brod je od tužiteljice. Isti navodi dan nema saznanja da na navedenom području ne postoje privatni vezovi te da on nikada nije plaćao vezove.

13.1.Što se tiče iskaza svjedoka sud isti nije cijenio kao vjerodostojan i istinit budući da je isti proturječan naprijed navedenim dokazima te isti nema neposrednih saznanja. Nadalje isti je dugogodišnji bliski prijatelj s tuženicom i njezinim suprugom te zbog toga sud smatra da je isti pristran.

14. Iz iskaza tužene proizlazi da je ista vlasnica navedenog broda, njezin pokojni suprug je upravljao brodom. Brod je imao bovu u uvali Jazine odnosno tamo je njezin suprug imao bovu i tamo je redovno vezao brod. 2018. godine i 2019. godine. Nije sklapala ugovor s Lučkom upravom Šibenik i nije plaćala pristojbu za vez. Neko vrijeme kada je bila prisutna nitko ne bi dolazio po pristojbu niti ih obavještavao. Navela je da nije dobila obavijest da mora platiti, da je njezin suprug 2018. i 2019. godine upravljao brodom. Navela je da je 2018. godine i 2019. godine brod bio u najmu i to u najmu firme njezinog supruga Kornati Charter d.o.o. koji je bio direktor te firme i upravljao brodom. Nadalje navodi da zna da se most u [adresa] diže dva puta dnevno. Na poseban upit punomoćnika tuženika kako to da je onda privezana na nautičkom vezu čekala nekoliko dana da se digne most ista je navela da je njen suprug vodio brigu o navedenom.

15. Zakonska zastupnica tužitelja navodi da o pomorskom dobru upravlja RH. Zakon o pomorskom dobru je odredio čime se bavi Lučka uprava u ovom slučaju Lučka uprava Šibensko-kninske županije čiji osnivač je Šibensko-kninska županija, pravna osoba s javnim ovlastima. Lučka uprava je osnovana radi upravljanja Lukama te između ostalog i navedenim lučkim područjima. Na temelju čl. 62. Zakona o pomorskom dobru određeno je da se naplaćuju lučke pristojbe, za područja koja su pod njihovom upravom, a u što spada i navedeno područje te između ostalog i pristojba za vez, a za što i terete tuženicu. Navedeno područje se nalazi na području Tisnog i to tamo gdje je bio vezan brod od tuženice. Postoji tabla s obavijestima da je riječ o lučkom području i ista je navedeno morala pročitati kao i ostali vlasnici broda. Što se tiče naplate priveza na privatne bove, moram istaći da privatne bove ne postoje ili su bove u sustavu luke nautičkog turizma, za koje je dobivena koncesija i onda svi koji se vezuje plaćaju vez koncesije, sve drugo je luka za javni promet, kojim upravlja Lučka uprava. Ne postoje privatne bove one su protuzakonite. Isto vrijedi i za stalni vez, u Jazinama ne postoji ni luka nautičkog turizma, niti luka otvorena za javni promet, to su luke nautičkog turizma. Ono što mi naplaćujemo kao pristojba za vez je isto kao što Gradski parking naplaćuje za parkiranje vozila, sve drugo je protuzakonito. Na poseban upit pun. tuženika da li postoji poseban dnevnik koji vodi Lučka uprava, navela je da Lučka uprava ne vodi dnevnik, prati svoje područje, imamo obavijesti, imamo svoje redare koji ostavljaju obavijesti da se jave, s obzirom da koriste lučko područje, kako su se isti oglušili izdani su računi, na koje je trebalo odmah reagirati. Na poseban upit zam. pun. tužitelja budući da je riječ o osobi s javnim ovlastima kako djelatnici provode naplatu pristojbi, ista je navela da upravlja s preko 50 lučkih područja, nemaju problema s naplatom, jer postoji svijest o tome da kad koristite lučko područje morate platiti pristojbu za vez, a to piše na obavijesti, redari redovito obilaze i ako ne zateknu nikog na plovilu ostave obavijest.

16. Sud je prihvatio iskaz zz tužitelja kao objektivan, logičan te u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka.

Iskaz tužene sud nije prihvatio jer je isti u suprotnostima s priloženim dokazim te kontradiktoran njezinim ranijim navodima. Naime ista je u prigovoru navela da je čekala da se most digne, dok je na ročištu navela da je 2018.i 2019. godine brod redovno vezan za bovu u uvali Jazine.

17. Slijedom utvrđenja iz provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tuženica znala da mora platiti pristojbu za vez, a što ista nije učinila.

18. Naime, temeljem čl. 62. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 39/09, 123/11, 56/16 i 98/19), navedeno je da se lučke tarife plaćaju u lukama otvorenim za javni promet, te da se pristojba za vez plaća za ribarski brod, jahte, ribarske, športske ili druge brodice i jahte.

18.1. Nadalje, temeljem čl. 385. Pomorskog zakonika ( Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) propisano je da za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar.

19. U odnosu na tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije sa obrazloženjem da je brodom upravljao Kornati Charter d.o.o. , pa da su zbog toga isti bili dužni platiti vez a ne tuženica potrebno je navesti da je sama tuženica navela da je vlasnica broda, a sukladno naprijed navedenom čl. 385. Pomorskog zakonika za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodara pa stoga odgovornost tuženika postoji u svakom pogledu te je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije

20. Isto tako tužena je navela da je njezin suprug imao bovu i tamo je redovno vezao brod, dakle navedena izjava je u suprotnosti s ranijim iskazom da je s predmetnim brodom bila u uvali nekoliko sati dok je čekala dizanje mosta. Naime, zakonom je propisano da vlasnik broda plača vez bez obzira koliko dugo da je brod privezan. Nadalje, Sud iz priloženih računa i naloga za izdavanje računa evidentno je da su isti izdani za razdoblje od 6 dana odnosno 19 dana, a što je u suprotnosti s izjavom tuženice da je brodom čekala da se most u [adresa] digne.

21.Priloženu dokumentaciju tužitelja sud prihvaća u potpunosti s obzirom na to da je ista međusobno sukladna i predstavlja vjerodostojnu ispravu sukladno odredbi članka 31. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu OZ).

22.Budući da tuženica nije podmirila potraživanje tužitelja po dospijeću, to ju je valjalo, u smislu odredbe članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koji propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, obvezati na isplatu predmetnog potraživanja s zateznim kamatama od dana iza dana dospijeća do isplate. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23)

23. S obzirom na to da se postupak, povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi, nastavio kao parnični postupak, to nema mjesta razdvajanju troška postupka na ovršni trošak i parnični trošak, već o trošku postupka treba odlučiti kao da se radi u cijelosti o parničnom postupku te se tako odluka o trošku postupka temelji na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a.

24.Tužitelju su na temelju citiranih odredaba ZPP-a priznati troškovi parničnog postupka i to trošak javnobilježničke nagrade 43,80 eura uvećano za PDV ukupno 54,75 eura u skladu s odredbom čl. 6. i 8. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova za rad javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj: 8/11. i 114/12.; dalje: Pravilnik). Tužitelju je priznat trošak pristupa na ročište dana 21. travnja 2026. godine po kvalificiranom punomoćniku ( v.p.s. = 1294,05 eura ) sukladno Tbr. 7.t.1. i Tbr. 9.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika( "Narodne novine" broj 138/23, dalje Tarife) u iznosu od 150,00 eura eura koji iznos je uvećan za iznos PDV-a (25%) odnosno ukupno 187,50 eura, a što predstavlja parnični trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 242,25 eura.

25. Međutim, nije osnovan paušalni trošak javnog bilježnika u iznosu od 4,98 EUR kn budući da takav trošak nije specificiran niti je priložen dokaz da bi isti uopće nastao u navedenom iznosu, kao niti predvidivi troškovi zatraženi u prijedlogu za ovrhu u visini od 4,98 EUR, a koji se odnose na predvidive troškove izdavanja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti jer rješenje o ovrsi nije postalo pravomoćno i ovršno, tj. isti nisu ni nastali.

26.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod toč. I . i II.

Šibenik, 18. svibnja 2026.

SUDAC

Vlatka Gašperov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od osam (8) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za nadležni Županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

DN-a:

-tužitelju putem punomoćnika

-tuženici putem punomoćnika

.