REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-1526/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ive Kancijanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupanog po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika: 1. ĆO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. PO rođ. CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. ČO rođ. CO, Marina, Jamine 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] (tuženici pod 1 do 4 kao nasljednici pok. ZO) svi zastupani po punomoćnici Vesni Marušić, odvjetnici u Splitu, 5 . FO ud. D, iz [adresa], 6. REPUBLIKE HRVATSKE, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 6. tuženice Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj: P-4171/2023-32 od 28. ožujka 2025., u sjednici vijeća 18. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba 6. tuženice Republike Hrvatske, ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-4171/2023- 26 od 28. ožujka 2025. - i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"Utvrđuje se da je tužitelj DO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) nasljedstvom iza svog oca MO stekao vlasništvo dijelova kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji su na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj po sudskom vještaku Dariu Blaževiću, dipl.ing.geod. od lipnja 2024. označeni kao:

-dio kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđen slovima A-B-G-A, površine 7 m2,

-dio kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđen slovima B-C-D-E-F-G-B, površine 3793 m2."

2. Protiv te presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi 6. tuženica Republika Hrvatska (dalje: 6. tuženica) iz svih žalbenih razloga, sa obrazloženjem, u bitnome, da je tužitelj uknjižen kao suvlasnik predmetnih nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] pa da isti nema pravni interes za podnošenje predmetne tužbe te da je tužbu prvenstveno valjalo odbaciti, a podredno odbiti , da obrazloženje suda prvog stupnja da je već ranije izvršena dioba predmetnih nekretnina te da su svi ovlaštenici prava na označenim nekretninama stupili u posjed realnih dijelova koji su im pripali prema diobama utvrđenim u sudskim postupcima nema uporište u dokazima izvedenim tijekom postupka, da to ne proizlazi ni iz pribavljenih spisa Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P -6660/2015 i poslovni broj P-422/2003, da je u oba predmeta zahtjev tužitelja odbijen, da je u tim predmetima tužitelj smatrao da ima pravo na posjed drugog dijela nekretnine čime da se dokazuje da nije ostvaren uvjet neprekinutog posjeda određene kvalitete iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), da stoga nije stečeno pravo vlasništva realnog dijela nekretnine dosjelošću, da iz dokumentacije priložene u spis predmeta ne proizlazi da je tužitelj stekao pravo vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine u odnosu na žaliteljicu.

2.1. Žalbeni je prijedlog 6. tuženice da se preinači pobijana presuda "u smislu navoda iz žalbe", odnosno podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).

4. Odgovor na tu žalbu nije dostavljen.

5. Žalba 6. tuženice je osnovana.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva na realnom dijelu nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] a koje su po mjerničkom vještaku označene kao A-B-G-A u površini od 7 m2 te B-C-D-E-G-B u površini od 3793 m2.

7. Tužbeni zahtjev zasniva se na tvrdnji tužitelja da je vlasništvo predmetnih dijelova nekretnine stečeno dosjelošću, dakle posjedovanjem predmetnih nekretnina kroz zakonom propisano vrijeme zajedno sa svojim pravnim prednicima, nasljeđivanjem i diobom.

8. Provedenim dokazima (uvidom u isprave, uviđajem i vještačenjem po vještaku mjerničke struke) utvrđeno je slijedeće činjenično stanje:

- da je u zemljišnim knjigama nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana kao suvlasništvo u 781/1563 dijela na ime AO (prednika 1. do 4. tuženika), tužitelja u 391/1563 dijela te 6. tuženice u 391/1563 dijela;

- da je nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo AO u 5565/11130 dijela, tužitelja u 5565/22260 dijela te 6. tuženice u 5565/22260 dijela;

- da je uviđajem na licu mjesta i vještačenjem po vještaku mjerničke struke utvrđeno da se radi o nekretninama koje su sa istočne i južne strane omeđene starim kamenim suhozidima a sa sjeverne i zapadne strane pravcem između pravih drvenih kolaca kojima su obilježene granice predmetn ih nekretnina dok južna međa nije fotografirana zbog nepristupačnosti na terenu ali je nedvojbeno utvrđeno da je definirana suhozidom;

- da je uvidom u predmete prvostupanjskog suda pod poslovnim brojevima P- 671/85, P-447/86, P-422/03 i P-6660/15 utvrđeno da je predmetni realni dio nekretnine u posjedu tužiteljevih prednika i to "preko 100 godina", da je posjednik najprije bio BO koji da je umro 1906., a da se posjed prenio na baku tužitelja KO, a potom zajedničkom podjelom između njenih nasljednika na pok. MO odnosno oca tužitelja čiji posjed da se dalje prenio na tužitelja kao njegovog nasljednika;

- da su se posjedovanjem na navedeni način ispunili zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću jer da je tužiteljev prednik BO, koji je bio težak, otkupio zemlju od više bivše biskupske menze u Trogiru 1898. , što da proizlazi iz postupka pod poslovnim brojem P-447/86 (prema spisku kupoprodajnih ugovora broj 366) i da je time stupio u zakonit, istinit i pošten posjed koji da je posjedovao sve do svoje smrti a koji posjed da se nastavio na njegove slijednike;

- da je vlasništvo stečeno dosjelošću i to tako da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (dalje: OGZ) nakon toga Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91, 9/92, 77/92 i 92/94 - dalje: ZOVO) te Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17– dalje: ZV);

- da se dioba predmetnih nekretnina više ne može provesti jer da suvlasnička zajednica "faktična ne postoji na teretu s obzirom da su svi ovlaštenici prava na označenim nekretninama stupili u posjed realnih dijelova koja su im pripadala prema diobama utvrđenim u sudskim postupcima", odnosno da su prednici tužitelja kao i prednici 1. do 4. tuženika pa i prednici 5. tuženice već ranije izvršili diobu predmetnih nekretnina.

9. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja prihvatio je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno utvrdio je da je isti stekao pravo vlasništva na realnim dijelovima predmetnih nekretnina.

10. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda 6. tuženice, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka, po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a na koju sadržajno ukazuje žaliteljica budući da odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno nema razloga o odlučnim činjenicama, a ne može se zaključiti ni na kojim materijalno pravnim odredbama sud prvog stupnja temelji svoju odluku.

11. Naime, u tužbi se navodi da se je prednik tužitelja upisao kao suvlasnik na predmetnim nekretninama temeljem presude poslovni broj P-447/86 a da se ostali tužitelji temeljem te presude nisu upisali pa da je "njihov dio još uvijek upisan kao pod Republikom Hrvatskom". Isto tako, da je u postupku koji se vodio kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-422/03 u kojem je ovdje tužitelj odbijen sa svojim zahtjevom - da je utvrđeno prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Joška Rogulja koji dio da se nalazi u posjedu prednika 1. do 4. tuženika koji dio da pripada tužitelju , a koji dio predniku 5. tuženice.

11.1. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužitelj stekao vlasništvo realnog dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 7 m2 te kč. br. [katastarska čestica] u površini od 3793 m2 sve prema skici mjernika od lipnja 2024. (stranica 119 spisa).

12. Međutim, osnovano žaliteljica navodi da prema vještačkom nalazu izrađenom u predmetu pod poslovnim brojem P-422/03, odnosno iz skice vještaka (stranica 36 do 42 spisa) ne proizlazi da se radi o posjedu realnog dijela nekretnine koji bi odgovarao upravo pokazanom posjedu po tužitelju u ovom predmetu. Prvostupanjski sud je o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučivao imajući u vidu institut dosjelosti pri tome pravilno navodeći propise koji su bili u primjeni u određenom razdoblju međutim nisu provedeni dokazi iz kojih bi proizlazilo koji je bio subjekt posjeda pa ni vrijeme koje je potrebno za posjed predmetnog dijela nekretnine.

13. Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalan posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe istu dosjelošću protekom deset godina, a ako je barem pošten protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a). Odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost kao i da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Navedeno je u bitnome istovrsno bilo uređeno i odredbama čl. 28. te čl. 30. ZOVO-a kao i pravnim pravilima OGZ-a.

14. Dakle, iako je sud prvog stupnja presuđivao osnovanost zahtjeva tužitelja na temelju odredbi kojima je propisano stjecanje prava vlasništva na temelju zakona - dosjelošću, nisu provedeni dokazi kojima bi se utvrdilo kada je tužitelj, odnosno njegovi pravni prednici počeo posjedovati predmetne dijelove nekretnina, odnosno kada je počelo dosjedanje predmetnih dijelova nekretnina. Isto tako i u kojem (realnom) dijelu tih nekretnina te kakva je bila kvaliteta njihovog posjeda jer za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je samostalan, zakonit, istinit i pošten posjed ili barem samostalan i pošten posjed.

15. Na navedene okolnosti nisu provedeni dokazi, a navedeno ne proizlazi ni iz predmeta koje sud prvog stupnja navodi u obrazloženju svoje odluke. Isto tako sud navodi da realni dio nekretnine koje potražuje tužitelj "ne zadire u vlasnička prava tuženika na novoformiranim nekretninama" misleći na nekretnine koje su utvrđene (definirane) geodetskim elaboratom (str. 84 spisa), a da to nije „iskazala“ ni 5. tuženica HO. Međutim, sud prvog stupnja pri tome zanemaruje činjenicu da je 6. tuženica upisana kao suvlasnica u zemljišnim knjigama na nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica] te kao kč. br. [katastarska čestica] u istom suvlasničkom dijelu kao i tužitelj te očito time zadire u njezina vlasnička prava. Što se tiče same diobe predmetnih nekretnina, a kako to proizlazi iz spisa vidljivo je da prema geodetskom elaboratu koji su sačinili 1. do 4. tuženici nekretnine bi se dijelila između njih i tužitelja, a u predmetnoj diobi 6. tuženica ne bi ostvarila pravo (su)vlasništva tih nekretnina.

16. Sud nadalje (odgovarajući na navod žaliteljice) navodi da se dioba (sada) ne može provesti jer da je već ranije izvršena dioba predmetnih nekretnina iz sadržaja koje proizlazi da u istoj nije sudjelovala 6. tuženica kao suvlasnica nekretnina.

17. Dakle, u postupku je potpuno izostalo obrazloženje o tome da li su, odnosno ako jesu tužitelj i njegovi pravni prednici ispunili zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kada je i koji je rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću protekao i po odredbama kojeg zakona (sud je pr i tome samo nabrojao zakonske odredbe koje su se primjenjivale) pa se presuda ne može kao što je već navedeno pravilno ispitati čime je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP - a na koju osnovano u žalbi ukazuje žaliteljica.

18. Ističe se da su u predmetnom postupku svi tuženici nužni jedinstveni suparničari jer se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na fizički realnom odvojenom dijelu predmetnih nekretnina. Stoga, a prema odredbi čl. 201. ZPP -a svi upisani suvlasnici imaju svojstvo nužnih jedinstvenih suparničara pa kao takvi, svi moraju sudjelovati u postupku. Slijedom navedenog prvostupanjska presuda je ukinuta u cijelosti, dakle i u odnosu na tuženike koji nisu podnijeli žalbu jer kao nužni suparničari imaju u procesnom smislu položaj jedinstvenih suparničara te se smatraju kao jedna parnična stranka. Dakle, učinak žalbe koju je podnijela 6. tuženica proteže se i na ostale tuženike.

19. Slijedom svega navedenog valjalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP- a.

20. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu mu bitnu povredu parničnog postupka te će nakon pravilne ocjene svih provedenih dokaza (čl. 8. ZPP - a), a cijeneći pri tome i ostale žalbene navode žaliteljice donijeti novu , pravilno obrazloženu odluku (čl. 338. st. 4. ZPP-a) te će uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Puli - Pola 18. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus