REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-1643/2022-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Novaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 25. ožujka 2026. godine u prisutnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika Hrvoja Novaka, odvjetnika, te punomoćnice tuženika Sandre Pleša, odvjetnice, dana 18. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužitelju ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

- iznos od EUR 16.044,87, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate,

- iznos od EUR 60.540,20, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate,

- iznos od EUR 18.245,22, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate,

- iznos od EUR 748,86, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate,

- iznos od EUR 7.963,37, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do 3 isplate,

- iznos od EUR 31.951,88, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate,

- iznos od EUR 16.205,16, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 07.01.2022. godine pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužitelju ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja odluke suda do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.".

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 8.750,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. svibnja 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaprimila presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. POb-584/16 od 27. studenog 2020. godine i presudu Županijskog suda u Splitu broj GžOb-10/21 od 22. rujna 2021. godine kojom se odbija žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Navodi kako je predmet navedenog postupka bilo utvrđenje izvanbračne stečevine u kojem je tužiteljica tužila svog bivšeg supruga VB, koji je njezinim novcima izvršio deset otkupa potraživanja od fizičkih osoba na ime materijalne i nematerijalne štete vezano za prometne nezgode u kojima su stradali. Radi se o plovilu, odnosno brodici reg. oznake [registarska oznaka] čija je vrijednost 1.500,00 eur, te pravo korištenja grobnice. Predmet je pravomoćno okončan u korist VB, ali da je time počinjena velika financijska šteta tužiteljici koja je svoje pravo htjela ostvarivati dalje u postupku kod Vrhovnog suda RH bez obzira na ishod. U tom postupku tužiteljicu je zastupao odvjetnik JB, koji je bio njezin punomoćnik i zaprimio obje presude, ali ih nije pravovremeno dostavio tužiteljici. Također nije u zakonskom roku od 30 dana od zaprimanja drugostupanjske presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu RH na izričito traženje i inzistiranje tužiteljice, te joj je pritom onemogućio podnošenje revizije kao izvanrednog pravnog lijeka. Kako prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen na vrijeme, a time i revizija, tužiteljica ne zna kako je mogao teći postupak, a samim time da ishod postupka ostaje upitan jer njen bivši odvjetnik nije postupio po njezinom naputku i izričitom inzistiranju da to uradi. Navodi kako odvjetnik JB ima sklopljenu policu kod tuženika te stoga tužiteljica od tuženika potražuje isplatu iznosa od 300.000,00 kn, koje se odnosi na otkupljena potraživanja u 50% iznosa, dugovanje po rješenju o ovrsi broj Ovr- 1138/12 u 50% iznosa, polovice vrijednosti plovila te pravo korištenja nad pola dijela grobnice.

2. Tužiteljica je podneskom od 25. srpnja 2025. godine uredila svoj zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, potražujući isplatu iznosa koji su pobliže navedeni u izreci.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe u cijelosti i to posebno postojanje kumulativnog ispunjenja svih pretpostavki odgovornosti za štetu i to ponajviše uzročno posljedične veze između nepodnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i uspjeha u navedenom predmetu koji je prethodio ovoj parnici, kao i postojanje i visinu navodne štete koju trpi tužiteljica. Ističe kako tužiteljica čak ne navodi koje bi to pravno pitanje bilo takve važnosti da bi Vrhovni sud RH u navedenom prijedlogu dopustio tužiteljici podnošenje revizije, a niti navodi zbog čega bi sve i da je revizija dopuštena, ista na bilo koji način promijenila pravomoćnu presudu. Također osporava da bi baš navedeni navodni propust odvjetnika doveo do štete u iznosu koji tužiteljica potražuje tužbom. Također, prigovara zatraženom tijeku kamata.

4. U tijeku postupka izvršen je uvid u presudu Županijskog suda u Splitu broj GžOb-10/21 od 22. rujna 2021. godine, presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. POb-584/16 od 27. studenog 2020. godine, obrazac zahtjeva za naknadu štete, dopis Hrvatske odvjetničke komore, Uvjete za osiguranje odgovornosti odvjetnika, dokumentaciju iz spisa POb-584/16 i to prijedlog za povrat u prijašnje stanje, rješenje Županijskog suda u Puli GžOb-41/23 od 22. ožujka 2023. godine, rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 16. svibnja 2023. godine, uvid u mail VB upućen odvjetniku, presudu Hrvatske odvjetničke komore, Disciplinski sud od 19. rujna 2022. godine, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka MB i ŠB te tužiteljice, provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Darku Prpiću za Darfin d.o.o., izvršen je uvid u rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr- 1138/12, Ovrpl-1702/13, presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pr-2215/08, dopis Ministarstva financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Ispostava Medveščak od 18. veljače 2025. godine, izvršen je uvid u očitovanje stalnog sudskog vještaka te je izvršen uvid u spis ovog suda posl.br. POb-584/16.

5. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet ovog spora je odgovornost tuženika za štetu, kao osiguratelja odvjetnika ŠB.

7. Među strankama nije sporno da je odvjetnik JB bio osiguran kod tuženika.

8. Uvidom u spis ovog suda posl.br. POb-584/16 utvrđeno je da je odvjetnik JB, koji je zastupao tužiteljicu, presudu Županijskog suda u Splitu broj Gž-Ob-10/2021 od 22. rujna 2021. godine zaprimio 07. siječnja 2022. godine. Spisu prileži podnesak tužiteljice osobno od 01. ožujka 2022. godine kojim traži informaciju o dostavi drugostupanjske odluke, na što joj je odgovoreno 07. ožujka 2022. godine. Dana 09. svibnja 2022. godine tužiteljica je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje te prijedlog za dopuštenje revizije te je rješenjem od 29. prosinca 2022. godine odbačen prijedlog za povrat u prijašnje stanje od 09. svibnja 2022. godine, koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola br. Gž-Ob-41/2023 od 22. ožujka 2023. godine. Rješenjem od 16. svibnja 2023. godine odbačen je prijedlog za dopuštenje revizije, koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu br. Gž-Ob-57/2023 od 09. studenog 2023. godine.

9. Za odštetnu odgovornost odvjetnika potrebno da određeni propust odnosno nečinjenje kod zastupanja prilikom izvršavanja ugovora o nalogu, dovede do štetne posljedice za stranku.

10. U hrvatskom pravu građanskopravna odgovornost odvjetnika nije regulirana posebnim pravilima koja bi vrijedila samo za odvjetnike i odvjetničke vježbenike na što upućuje i odredba čl. 33. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine broj 99/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/21; dalje: ZO) prema kojoj za pruženu pravnu pomoć strankama odvjetnici u odvjetničkim društvima odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti, što znači da se građanskopravna odgovornost odvjetnika za štetu određuje prema općim pravilima građanskog prava o odgovornosti za štetu, a tužitelj je dužan dokazati da su se na strani tuženika kumulativno ostvarile pretpostavke odgovornosti za štetu.

11. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO), sukladno kojem je za postojanje odštetne odgovornosti štetnika potrebno da oštećenik dokaže kumulativno postojanje pretpostavki: šteta, štetna radnja, uzročna veza između štete i štetne radnje, protupravnost u postupanju štetnika.

12. Dakle, građansko pravna odgovornost odvjetnika za štetu određuje se prema općim pravilima građanskog prava o deliktnoj odgovornosti odnosno prema pravilima ZOO-a, s time da je profesionalna odgovornost uopće pa tako i odgovornost odvjetnika uvijek subjektivna odgovornost, slijedom čega odvjetnik može odgovarati za štetu samo ako je skrivljeno povrijedio neko od pravila struke ili profesionalne etike.

13. Prema navedenom, odštetna odgovornost odvjetnika zbog navedene pogreške (propusta) u zastupanju postojala bi samo ako bi tužitelj uspio u navedenoj parnici POb-584/16, koja je vođena kod ovog suda, odnosno ukoliko bi tužbeni zahtjev tužiteljice bio usvojen, jer bi se samo u tom slučaju moglo govoriti o postojanju uzročne veze između propusta odvjetnika i štete koja je nastala kao posljedica nepravilnog zastupanja.

14. Stoga je u ovom sporu za naknadu štete nužno utvrditi bi li tužiteljica uspjela u sporu da nije bilo propusta u zastupanju na koje se poziva tužitelj, jer je za postojanje odštetne odgovornosti, uz postojanje štetne radnje ili propusta u poduzimanu dužne radnje, potrebno postojanje uzročno-posljedične veze između propusta i nastale štete.

15. Prema stavu Vrhovnog suda izraženom u predmetu poslovni broj: Rev 1007/2020-2, u postupku radi naknade štete zbog nestručnog zastupanja odvjetnika, utvrđujući postojanje štete i uzročne veze između štetne radnje i štete, štetu je potrebno utvrđivati na način da se utvrdi bi li do umanjenja imovine ili izmakle dobiti (vrijednost koju određena stranka smatra štetom), došlo i u slučaju da je odvjetnik stručno zastupao stranku, odnosno štetu je u takvom slučaju potrebno utvrđivati na način da se rekonstruira tijek pravnog odnosa između stranaka u određenom pravnom odnosu, te da se usporedi stvarni tijek događaja koji se odnosi na zastupanje odvjetnika, s tijekom koji bi izvjesno ili najvjerojatnije uslijedio da je zastupanje eventualno oštećene stranke od strane odvjetnika bilo korektno.

16. Uvidom u presudu Hrvatske odvjetničke komore, Disciplinski sud, broj DS- 38/2022 od 19. rujna 2022. godine utvrđeno je da je JB, odvjetnik u [adresa], kriv što je u Zagrebu, kao punomoćnik tužiteljice BB iz [adresa], propustio svoju stranku obavijestiti o primitku presude Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ob-10/2021 od 22. rujna 2021. godine dana 07. siječnja 2022. godine putem e-komunikacije, već je o prispijeću iste BB saznala tek dana 25. veljače 2022. godine, nakon proteka roka za podnošenje prijedloga za dopuštenost revizije od 30 dana, čime je BB onemogućio pristup izvanrednom pravnom lijeku – reviziji, dakle, nesavjesno obavljao odvjetničke poslove, pa je time počinio težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva iz članka 96. točke 5. Statuta Hrvatske odvjetničke komore, te mu je temeljem čl. 72. st. 1. toč. 1. Zakona o odvjetništvu izrečena disciplinska mjera ukor.

17. Iz iskaza saslušane svjedokinje MB proizlazi da nije zastupala tužiteljicu, već je bila zamjena odvjetniku JB na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava u predmetu P Ob-584/16 te je tek naknadno od tužiteljice saznala da odvjetnik JB drugostupanjsku odluku nije na vrijeme preuzeo te je tužiteljici protekao rok za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije i da je tužiteljica željela iscrpiti sve pravne putove.

18. Iz iskaza svjedoka ŠB proizlazi kako je uistinu zastupao tužiteljicu na način da joj je dodijeljen kao korisnici besplatne pravne pomoći, koju je nastavio zastupati i nakon što je saznao da joj je uskraćena daljnja besplatna pravna pomoć. Iako svjedok nastoji opravdati svoje postupanje navodima o sudjelovanju odvjetnice MB koja je i pisala žalbu protiv presude, ali na njegovom memorandumu, i navodnoj izjavi tužiteljice da on ne mora na predmetu raditi, činjenica je da je njemu upućena drugostupanjska odluka i da on o njoj nije obavijestio tužiteljicu, iako joj nije otkazao zastupanje. Pri tome nije od utjecaja niti činjenica da je tužiteljica mogla putem e-predmeta sama pratiti sve radnje.

19. Iz iskaza tužiteljice proizlazi kako je za donošenje drugostupanjske odluke saznala upitom na Županijski sud u Splitu, a ne od svog odvjetnika. Da je željela protiv te odluke podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka.

20. Slijedom svega navedenog, proizlazi da je odvjetnik JB propustio tužiteljicu pravovremeno obavijestiti o donesenoj drugostupanjskoj odluci, čime ju je onemogućio o pravovremenom podnošenju prijedloga za dopuštenje revizije u postupku POb-584/16.

21. Radi utvrđivanja da li bi tužiteljica uspjela u postupku POb-584/16 i koliki je iznos u tom postupku mogla ostvariti, izvršen je uvid u spis POb-584/16, saslušani su svjedoci MB i JB te je provedeno financijsko vještačenje i saslušanje tužiteljice.

22. Iz iskaza saslušanih svjedoka MB i JB te same tužiteljice, ne proizlaze okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da bi tužiteljica uspjela sa prijedlogom za dopuštenje revizije, a kasnije i revizijom, odnosno da bi u konačnom uspjela sa svojim zahtjevom koji joj je u postupku POb-584/16 pravomoćno odbijen nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka te konačno i žalbenog postupka koji je okončan odlukom Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ob-10/2021 od 22. rujna 2021. godine.

23. Činjenica da je tužiteljici bilo bitno da "iscrpi sve pravne putove" te je bila nezadovoljna donesenim odlukama ne ukazuje da bi sa prijedlogom za dopuštenje revizije uspjela.

24. Uz to valja navesti kako tužiteljica u svom iskazu ne navodi koje bi to bilo pravno pitanje koje odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili se radi o nejedinstvenoj praksi sudova, već zapravo izražava nezadovoljstvo načinom na koji je odvjetnik postavljao pitanja svjedocima iako je i sama imala tu mogućnost.

25. Smatranje tužiteljice kako su obrazloženja presuda bila neprihvatljiva ni na koji način ne upućuje na vjerojatnost dopuštenja revizije.

26. Prema odredbi čl. 385.a. ZPP-a, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

– ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

– ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu.

27. Pri tome prema čl. 387. st. 2. ZPP-a prijedlog za dopuštenje revizije posebno treba sadržavati:

1) oznaku presude protiv koje se podnosi,

2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put,

3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.

28. Sud je uvidom u spis ovog suda posl.br. POb-584/16 utvrdio da istom prileži prijedlog za dopuštenje revizije koji je odbačen kao nepravovremen, a u kojem se predlaže dopuštenje revizije zbog slijedećih pitanja:

1. Kada bračni drugovi nakon razvoda braka bez prekida nastave živjeti u izvanbračnoj zajednici koji je to trenutak kada se smatra da je prestala egzistirati izvanbračna zajednica?

2. Na kome je teret dokazivanja da je izvanbračna zajednica prestala u situaciji kada se po razvodu braka nastavi bez prekida egzistirati izvanbračna zajednica između ranijih bračnih drugova?

3. Je li ispravan put zaključivanja da izvanbračna zajednica prestaje sklapanjem Bračnog ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova kada ga sklapanju bivši bračni drugovi koji su po razvodu braka nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici i koji su u trenutku sklapanja Bračnog ugovora bili u izvanbračnoj zajednici?

29. Navedena pitanja su prvenstveno činjenične naravi te ista osporavaju utvrđeni trenutak prestanka izvanbračne zajednice.

30. Naime, pitanja su o tome kakva bi odluka bila donesena u slučaju da je bilo utvrđeno da je izvanbračna zajednica i nadalje trajala, iako je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku pitanje postojanja izvanbračne zajednice u spornom razdoblju nakon razvoda braka raspravljeno i pravomoćno je utvrđeno njezino nepostojanje.

31. Stoga se ne radi o takvim pravnim pitanjima zbog kojih bi bila dopuštena revizija u smislu odredbe čl. 385.a. ZPP-a niti prijedlog sadrži određeno pozivanje na relevantne propise ili dijelove sudskih odluka iz kojih bi se to moglo zaključiti.

32. Slijedom navedenog, a kako tužiteljica nije dokazala da bi joj zbog propusta odvjetnika ŠB nastala šteta, odnosno da bi po njezinu prijedlogu za dopuštenje revizije revizija bila dopuštena i da bi u tom postupku za nju bila donesena povoljnija odluka, to je valjalo tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

33. Obzirom na navedeno, sud nije posebno cijenio ni analizirao nalaz i mišljenje financijskog vještaka koje je provedeno radi utvrđivanja visine zahtjeva, te dokumentaciju koja je radi navedenog priložena u spis.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav podnesaka od 01.07.2022.g., 22.02.2024.g., 24.01.2025.g. i 04.03.2025.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 1.000,00 eur, te za zastupanje na ročištima 04.03.2024.g., 11.09.2024.g. i 25.03.2026.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 1.000,00 eur, što ukupno iznosi 7.000,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 1.750,00 eur ukupno iznosi 8.750,00 eur.

35. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

U Zagrebu, 18. svibnja 2026. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.