REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br: P-2910/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Romani Hukelj, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB 84397956623), Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika GRAWE Hrvatska d.d. (OIB 28406115764), Zagreb, ulica grada Vukovara 5, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Golojuh, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. svibnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 18. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o j e:

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Dužan je tuženik naknaditi tužitelju u korist računa Državnog proračuna RH, IBAN [broj bankovnog računa], model: HR26, poziv na broj odobrenja: 5908-19-19- 03313833982, štetu u iznosu od 1.572,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos, i to počevši od dana 19.4.2024. pa do isplate, po stopi određenoj prema čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.400,00 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Nije među strankama sporno:

-da se dana 30.8.2007. godine desila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao CN, koji je upravljalo vozilom reg. oznake [registarska oznaka], na dan tog događaja osiguranog kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti;

-da je u događaju smrtno stradala ĆN, koja je doprinijela nastanku štetnog događaja u omjeru od 25%, dok je ostatak odgovornosti na tuženiku, kao osiguravatelju;

-da je tužitelj uzrok smrti svoje osiguranice, ŽN, utvrdio ozljedom izvan rada u prometu;

-da je tužitelj priznao i plaćao obiteljsku mirovinu djeci pokojne ZN;

-da je tužitelj u razdoblju od 1.7.2021. do 30.6.2022. godine na ime obiteljske mirovine platio 2.099,66 eura;

-da plaćeni iznos obiteljske mirovine umanjen za 25% doprinosa osiguranice tužitelja, ŽN; iznosi 1.572,50 eura;

-da je tužitelj tuženika pozvao na plaćanje dana 2.4.2024. godine i ostavio mu rok od 15 dana za plaćanje.

2. Tužitelj potražuje iznos od 1.572,50 eura sa kamatom od 19.4.2024. godine i tvrdi da je tuženik odgovoran za plaćanje obiteljske mirovine, jer je njegov osiguranik skrivio prometnu nezgodu.

3. Tuženik osporava primjena materijalnog prava i tvrdi da se na odnos stranaka imaju primijeniti odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05 - u daljnjem tekstu ZOOP). Temeljem tog propisa tuženik tvrdi da nije u obvezi platiti utuženi iznos, jer bi njegova obveza postojala samo da tužitelj na ime obiteljske mirovine plaća više nego što bi platio da je razlog umirovljenja bila ozljeda na radu osiguranice tužitelja. Tuženik tvrdi da tužitelj plaća manje, pa predlaže zahtjev odbiti u cijelosti i potražuje naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze te je, a cijeneći činjenice nesporne među strankama (1.) proveo samo dokaz financijskim vještačenjem za potrebe kojeg je pribavljen spis tužitelja broj 74780.

4.1. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Iz nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković utvrđeno je da kod izračuna razlike isplaćene obiteljske i invalidske mirovine u slučaju da je osiguranik tužitelja upućen u mirovinu zbog ozljede na radu, kao i kod izračuna tj. varijante izračuna razlike isplaćene obiteljske mirovine i obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena da je kod osiguranika tužitelja došlo do povrede na radu, dakle, u obje varijante, tužitelj plaća na ime obiteljske mirovine manje nego u slučaju da je razlog isplate bila ozljeda na radu osiguranice tužitelja, ŽN.

5.1. Tuženik na nalaz i mišljenje nije imao primjedbi, a tužitelj na izračun, matematički obračun nije prigovara, već su njegovi prigovori bili pravne prirode.

5.2. Sud je nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti, dokaz usmenim saslušanjem vještaka sud nije proveo, jer su prigovori tužitelja pravne prirode na koje sud nije dužan saslušavati vještaka, jer o primjeni prava odlučuje sud. Osim toga, sud nije dao u zadatak vještaku da iznosi svoje pravna shvaćanja niti je to zadatak vještaka. O prigovorima pravne prirode u nastavku presude odlučit će ovaj sud.

6. Naime, cijeneći očitovanja stranaka tijekom postupka jasno je da se radi o sporu oko primjene materijalnog propisa. Tako tužitelj upire na čl. 161 st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13 - u daljnjem tekstu Zakon), a prema kojem tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja, a sukladno st. 2 toč. 1 istog članka, naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovog Zakona obuhvaća novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu.

6.1. Tužitelj upire i na čl. 164. st. 1. Zakona prema kojem ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz članka 161. ovoga Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete).

6.2. Tuženik upire na odredbu čl. 27 ZOOP-a i smatra da se na odnos stranka a u ovom predmetu ima primijeniti navedeni propis.

7. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. godine, za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama toga Suda (Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., Rev 206/2022- 2 od 23. ožujka 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev-552/2022 od 17. svibnja 2022., Rev-678/2022 od 3. studenog 2022 Rev 264/2022-2). S obzirom na to da je to pravno shvaćanje doneseno u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, primjenjivo je i u ovom predmetu.

7.1. Prema ocjeni ovog suda, a u skladu s jasnim izričajem odredbe članka 27. stavka 1. ZOOP-a, društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika). Pritom se tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je ZOOP-om na temelju kojega Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti pa tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza. Osiguravajuća društva nisu štetnici, nego na temelju zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju koji je uređen ZOOP-om kao posebnim zakonom.

7.2. Zbog svega navedenog o predmetu ovog spora valja odlučiti primjenom odredbi ZOOP-a i to članka 27. toga Zakona koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja.

7.3. Prema članku 27. ZOOP-a obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda kada bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja bi se isplaćivao zbog umirovljenja zbog povrede na radu.

8. Kako je financijskim vještačenjem utvrđeno da tužitelj plaća na ime obiteljske mirovine manje nego u slučaju da je razlog isplate bila ozljeda na radu osiguranice tužitelja, ŽN, to je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

9. Sud primjećuje da tužitelj u ovom sporu ne prihvaća pravna shvaćanja koja su izražena u brojnim odlukama (7.) i tvrdi da je mjerodavno pravo za rješenje ovog spora Zakon o mirovinskom osiguranju, a ne ZOOP.

9.1. Nadalje, tužitelj dokazuje da je VS RH u brojnim, usporedivim predmetima tužitelju dopustio podnošenje revizije.

10. Međutim, u trenutku donošenja ove presude, sudska praksa VS RH je jasno i kontinuirana te izražena u brojnim odlukama (7.) i pravna sigurnost nalaže i ovom sudu da slijedi sudsku praksu VS RH.

10.1. Činjenica da je tužitelju dopušteno podnošenje revizije, ne mora nužnost značiti da će se pravno shvaćanje mijenjati.

11. Odluka o naknadi troškova postupka tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (NN 148/11, 2513, 70/19, 80/22 – u daljnjem tekstu ZPP), a trošak se odnosi na troškove zastupanja tuženika putem odvjetnika.

11.1. Sud je tuženiku kao nužan i potreban za vođenje ovog spora priznao trošak sastava odgovora na tužbu, pristupa na dva ročišta i sastav podneska od 20.3.2026. po 200,00 eura ili ukupno 800,00 eura što je uvećano za 200,00 eura PDV- a i 400,00 eura troškova financijskog vještačenja.

11.2. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 22.8.2025. jer u tom podnesku tuženik ponavlja svoja pravna shvaćana, što čini i u podnesku od 18.4.2026. godine. Iako se unutar tog podnesak nalazi i zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, tuženik je isti trošak mogao staviti postaviti i na raspravni zapisnik kada je zaključena glavna rasprave pa mu nije priznat ni sastav tog podneska.

11.3. Ukupan troška iznosi 1.400,00 eura.

U Zagrebu, 18. svibnja 2026. godine

Sutkinja:

Romana Hukelj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda Županijskom sudu.