REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-1048/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NANOTEK.EUOOD, Sinchets 10, Sofija, Bugarska, OIB: 43763771982, zastupano punomoćniku Filipu Liscu, odvjetniku u Opatiji, protiv ovršenika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupano po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri u Zagrebu, Marulićev trg 2, radi ovrhe, dana 18. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika HOK- OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-1957/20 od 9. svibnja 2025. preinačene presudom Viskog trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Pž-3676/25 od 11. studenog 2025. do okončanja postupka povodom revizije.

II. Odluka o naknadi troška će se donijeti nakon okončanja postupka povodom revizije.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove - presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-1957/20 od 9. svibnja 2025. preinačene presudom Viskog trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Pž-3676/25 od 11. studenog 2025., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je prvotni vjerovnik tražbine Nfass d.o.o. ustupio predmetnu tražbinu ovrhovoditelju, pri čemu javni bilježnik nije valjano utvrdio ovlaštenje pravnog zastupnika ovrhovoditelja za zastupanje ovrhovoditelja. Ovršenik ističe kako prijašnji vjerovnik i ovrhovoditelj pripadaju „istom skupu osoba povezanih obiteljskim vezama“, a sadašnji direktor ovrhovoditelja (ZB) je prethodno bio direktor prijašnjeg ovrhovoditelja. Ovršenik navodi da je protiv presude Viskog trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Pž-3676/25 od 11. studenog 2025. podnio prijedlog za dopuštenje revizije, iznosi razloge zbog kojih je prijašnji vjerovnik nije likvidan, dok u odnosu na ovrhovoditelja ističe da njegov temeljni kapital iznosi 51,13 eura, što je 2703 puta manje od iznosa novčane tražbine u ovom postupku.

4. U podnesku od 24. travnja 2026., ovrhovoditelj osporio navode ovršenika.

5. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

6. Člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

9. Ovršenik je dokazao ispunjenje prve pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije.

10. Nisu osnovani navodi ovrhovoditelja kojima isti osporava postojanje pretpostavke iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a iz razloga što je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije, a ne revizija.

11. Naime, postupak povodom revizije se pokreće podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije, a nastavlja podnošenjem revizije ako prijedlog za dopuštenje bude prihvaćen. Slijedom navedenog, podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije je dostatno da bi se smatralo da je ispunjen uvjet iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a.

12. U suprotnom slučaju, ovršenici bi bili onemogućeni podnijeti prijedlog za odgodu prijenosa jer bi podnošenje navedenog prijedloga ovisilo o tome je li Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučio o njihovom prijedlogu za dopuštenje revizije, pri čemu je izvjesno da bi odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske bila donesnena nakon isteka roka iz članka 209. stavak 7. OZ-a (60 dana od pokretanja postupka izravne naplate), nakon čega institut odgode prijenosa više ne može zaštiti pravo ovršenika jer su novčana sredstva već prenesena.

13. Osim toga, takvo tumačenje je pretjerano formalističko i suprotno smislu članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a budući je smisao navedene odredbe odgoditi prijenos ako je podnesen izvanredni pravni lijek, a podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije se pokreće postupak povodom izvanrednog pravnog lijeka.

14. Ovršenik je dokazao i postojanje druge pretpostavke odnosno vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

15. Naime, ovršenik je dokazao slijedeće odlučne činjenice:

- prijenos tražbine s prvotnog vjerovnika Nfass d.o.o. na ovrhovoditelja,

- nelikvidnost prvog vjerovnika (podaci Company Wall d.o.o. iz kojih proizlazi postojanje nelikvidnosti ovrhovoditelja te visoki rizik otvaranja stečajnog postupka kao i ispis s web stranice Republike Srpske iz kojeg proizlazi postojanje duga po osnovi poreza na dan 1. rujna 2023. u iznosu 161.156,51 KM),

- vjerojatnu istovjetnost bivšeg direktora Nfass d.o.o. i direktora ovrhovoditelja (ZB, što proizlazi iz Ugovora o poslovnoj suradnji sklopljenog s ovršenikom i Ugovora o cesiji sklopljenog s prijašnjim vjerovnikom),

- iznos temeljnog kapitala ovrhovoditelja od 51,13 eura,

- sjedište ovrhovoditelja u Republici Bugarskoj.

16. Sud ističe da se vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete utvrđuje na temelju vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je nešto objektivno moguće, realno, razumno očekivano.

17. Iako se gore navedene činjenice o nelikvidnosti odnose na prijašnjeg vjerovnika (Nfass d.o.o.), a ne na ovrhovoditelja u ovom postupku, za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete potrebno je ocijeniti i činjenicu da je prijašnji ovrhovoditelj prenio tražbinu na drugo trgovačko društvo (ovrhovoditelja) i to trgovačko društvo koje ima sjedište u drugoj državi (Republika Bugarska), a sadašnji direktor ovrhovoditelja je bio i direktor prijašnjeg vjerovnika, dok sadašnja direktorica prijašnjeg vjerovnika ima isto prezime kao i direktor ovrhovoditelja/prijašnjeg vjerovnika, što ukazuje na obiteljsku povezanost navedenih osoba.

18. Naime, pravni subjekti imaju pravo raspolagati svojim tražbinama prema svojoj volji, ali nemaju pravo zlorabiti pravo raspolaganja svojim tražbinama, a raspolaganje tražbinom s ciljem onemogućavanja namirenja tražbina vlastitih vjerovnika svakako predstavlja zlouporabu prava.

19. U tom smislu, a obzirom na dugove prijašnjeg vjerovnika, sud smatra izvjesnim da je isti prenio predmetnu tražbinu na ovrhovoditelja čiji temeljni kapital iznosi samo 51,31 euro s ciljem sprječavanja korištenja navedenih novčanih sredstava za namirenje svojih vjerovnika.

20. Iako je u ovom postupku ovršenik u odnosu dužnika prema ovrhovoditelju, navedena okolnost je odlučna i u ovom postupku jer opisano postupanje čini vjerojatnim da će ovrhvoditelj na isti ili sličan način postupiti i u odnosu na ovršenika ako ovršenikova revizija bude prihvaćena te bude utvrđeno da ima pravo na povrat novčanih sredstava koja će u ovom postupku biti prenesena ovrhovoditelju.

21. Naime, sud smatra izvjesnim da je razlog prijenosa tražbine na ovrhovoditelja onemogućavanje namirenja vjerovnika prijašnjeg vjerovnika (Nfass d.o.o.), pri čemu su bivši direktor prijašnjeg vjerovnika i sadašnji direktor ovrhovoditelja ista osoba, dok sadašnja direktorica prijašnjeg vjerovnika ima isto prezime kao i direktor ovrhovoditelja (Filipin), a što sve ukazuje na sadržajnu i interesnu povezanost oba trgovačka društva preko njihovih odgovornih osoba, moguće i osnivača.

22. Zbog navedenog, način postupanja prijašnjeg vjerovnika (poduzimanje radnji u svrhu izbjegavanja namirenja tražbina vjerovnika) ukazuje na obrazac postupanja te vjerojatnost da će na isti način postupiti i ovrhovoditelj (sadašnji vjerovnik) kojim upravlja bivši direktor prijašnjeg vjerovnika te koji je s prijašnjim vjerovnikom interesno povezan.

23. Drugim riječima, sud smatra vjerojatnim da je razlog prijenosa tražbine bio zadržati novčana sredstva koja će biti po osnovi iste isplaćena, što jasno ukazuje na postojanje opasnosti da će novi vjerovnik (ovrhovoditelj) biti voljan ponovno poduzeti radnje usmjerene prema zadržavanju tih novčanih sredstava kako bi u budućnosti spriječio namirenje svojih vjerovnika, a što onda znači da postoji vjerojatnost da će ovrhvoditelj te radnje poduzeti i ako ovršenikova revizija bude prihvaćena te nastane obveza ovrhovoditelja na povrat novčanih sredstava koja će mu u ovom postupku biti prenesena.

24. Sud smatra da je takvo postupanje ovrhovoditelja izvjesno, a izvjesnost takvog postupanja ovrhovoditelja je dostatna za utvrđenje postojanja vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

25. U konačnici, sud ističe da bi ignoriranje stvarnih motiva gore opisanog postupanja prijašnjeg vjerovnika i ovrhovoditelja (samo zato jer je isto formalno dopušteno) bilo pretjerano formalistički te bi onemogućilo ostvarenje smisla instituta odgode prijenosa odnosno pravnu zaštitu iako su ispunjene pretpostavke za primjenu istog.

26. Stoga, budući su ispunjene kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

27. Odluka o naknadi troška će biti donesena nakon donošenje odluke povodom revizije, (članak 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a). Naime, iako je prijedlog za odgodu prijenosa prihvaćen, ovršenik će imati pravo na naknadu troška samo ako u konačnici bude utvrđeno da ovrhovoditeljeva tražbina nije bila osnovana jer će se samo u tom slučaju njegov prijedlog za odgodu moći smatrati opravdanim troškom u smislu članka 14. stavak 5. OZ-a. Isto tako, ovisno o tome će se moći utvrditi i osnovanost ovrhovoditeljevog zahtjeva za naknadu troška, a u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a.

28. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 18. svibnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. FINA- odmah