REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Ovr-531/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli – Pola, po sutkinji Mirjani Sinčić Kocijančić, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Maje Aflić Abbaci, u pravnoj stvari 1. predlagatelja osiguranja SĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnica zastupa Leana Modrušan, odvjetnica u Puli, protiv protivnika osiguranja 1. ŠĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, 18. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

kojom se zabranjuje protivnicima osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnina te svako raspolaganje nekretninama u vlasništvu 1. protivnika osiguranja, označenih kao: kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se predlagatelj upućuje pokrenuti u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

IV. Nalaže se protivnicama osiguranja da predlagatelju osiguranja solidarno nadoknade troškove postupka u iznosu 400,00 EUR u roku od osam dana.

V. Preostala zatražena razlika u vidu troškova postupka odbijena je kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 30. travnja 2026. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u kojem je naveo da su predlagatelj i 2. protivnica osiguranja živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je započela u studenom 1998. i trajala do 2016. Pojasnio je da je postojanje izvanbračne zajednice razvidno iz prijava njihova prebivališta, budući da su kroz dulje vremensko razdoblje bili zajedno prijavljeni na istoj adresi, a potom da su 17. ožujka 2005. predlagatelj kao najmodavac i 2. protivnica kao najmoprimac sklopili ugovor na neodređeno vrijeme o najmu kuće u [adresa], na adresi [adresa], bez obveze plaćanja najamnine, pri čemu se kao razlog tome navodi postojanje njihove izvanbračne zajednice. Naveo je da je istog dana 2. protivnica prijavila prebivalište na navedenoj adresi, gdje je stanovala zajedno s partnerom (predlagateljem) i sinom (1. protivnikom osiguranja) dugi niz godina. Istaknuo je da su tijekom trajanja izvanbračne zajednice kao izvanbračni partneri zajednički stekli dvije nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je u kupoprodajnom ugovoru kao kupac bila navedena samo 2. protivnica osiguranja, na temelju čega se i upisala u zemljišne knjige kao jedini i samostalni vlasnik. S tim u vezi, naglasio je da je odlučna činjenica da su u trenutku sklapanja ugovora predlagatelj osiguranja i 2. protivnica osiguranja živjeli u izvanbračnoj zajednici, slijedom čega se navedene nekretnine imaju smatrati izvanbračnom stečevinom. S tim u vezi, naveo je da je nakon prestanka izvanbračne zajednice, 2. protivnica osiguranja ugovorom o darovanju od 13. lipnja 2022. darovala obje navedene nekretnine sinu, 1. protivniku osiguranja, koji se na temelju tog ugovora zatim upisao u zemljišne knjige kao jedini i samostalni vlasnik, a što je sve predlagatelju bilo nepoznato te je navedene okolnosti saznao naknadno. Naveo je da je time 2. protivnica osiguranja prenijela više nego je mogla/smjela, slijedom čega 1. protivnik osiguranja ne može biti isključivi vlasnik predmetnih nekretnina, neovisno o upisanom stanju u zemljišnim knjigama, a to s obzirom da je darovni ugovor zaključen samo s 2. protivnicom osiguranja i bez suglasnosti predlagatelja. Dalje je istaknuo kako s obzirom na neusklađenost zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem postoji ozbiljna opasnost od otuđenja predmetnih nekretnina na štetu predlagatelja, koji bi time bio u potpunosti lišen svog pripadajućeg suvlasničkog udjela. Navedena opasnost dodatno je potkrijepljena činjenicom da je 1. protivnik osiguranja već poduzeo radnje radi prodaje predmetnih nekretnina, budući da su na društvenim mrežama stavljeni oglasi za njihovu prodaju. Konačno, slijedom iznijetoga, naveo je da je iz postupanja 1. protivnika osiguranja razvidno da protivnici osiguranja žele imovinu otuđiti, čime je ukazao na pretpostavku u vidu opasnosti da bi time mogli spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

2. Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan u cijelosti.

3. Odredbom članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, 06/24; dalje u tekstu: OZ), propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2 istoga članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2 i 3 primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

4. Uvidom u Ugovor o najmu od 17. ožujka 2005. (listovi 6-7 spisa) sud je utvrdio da su ugovorne strane sklopile ugovor bez obveze plaćanja najamnine, pri čemu su kao razlog navele postojanje izvanbračne zajednice između ugovornih strana.

5. Iz Ugovora o prodaji nekretnine od 16. studenog 2006. (listovi 10-11 spisa), utvrđeno je da je 2. protivnica osiguranja kupila nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] po cijeni od 31.300,00 kuna te iz Kupoprodajnog ugovora od 12. listopada 2009. (listovi 17-19 spisa), da je 2. protivnica osiguranja kupila nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] po cijeni od 10.000,00 kuna.

6. Dalje, uvidom u Ugovor o darovanju od 13. studenog 2022. (listovi 22-23 spisa) utvrđeno je da je 2. protivnica kao darovatelj 1. protivniku kao obdareniku darovala nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

7. Iz priloženih isprava s Facebook stranice (listovi 40-49 spisa) sud je utvrdio da je na Facebook mreži na stranici "Oglasnik Pula – Mali oglasi" 27. travnja 2026. nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] oglašena radi prodaje/zamjene za drugu kuću, uz nadoplatu.

8. Slijedom navedenih utvrđenja, sud je ocijenio da je ispunjen prvi uvjet, odnosno vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja. Naime, nesporna je okolnost postojanja izvanbračne zajednice, što iz Ugovora o najmu s listova 6-7 spisa, što s obzirom na činjenicu da predlagatelj i 2. protivnica osiguranja imaju zajedničko dijete (1. protivnika osiguranja), a što je sud utvrdio uvidom u jedinstveni registar osoba MUP RH iz čega proizlazi da su 1. protivniku osiguranja roditelji predlagatelj i 2. protivnica osiguranja te da je rođen **.**.1998., slijedom čega se prema odredbama Obiteljskog zakona imaju smatrati izvanbračnim partnerima i to najkasnije od 18. svibnja 1998. S obzirom na navedeno, sud je iz kupoprodajnih ugovora utvrdio da su predlagatelj i 2. protivnica osiguranja za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stekli dvije nekretnine, označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], unatoč okolnosti da je kao kupac u predmetnim ugovorima bila navedena samo 2. protivnica osiguranja, kao i da su predmetne nekretnine na temelju Ugovora o darovanju od 13. studenog 2022. (listovi 22-23 spisa) prenesene na 1. protivnika osiguranja. Stoga je sud utvrdio vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja i to kao nužnim i jedinstvenim suparničarima, budući da predlagatelj očito namjerava pokrenuti višestruke postupke, odnosno postupak radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, kao i postupak radi utvrđivanja izvanbračne stečevine.

9. Iz navedenih utvrđenja, sud je ocijenio da je predlagatelj učinio vjerojatnim i drugu pretpostavku, odnosno opasnost da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, a što je proizlazi iz činjenice da se upravo predmetna nekretnina u Vodnjanu oglašava radi prodaje/zamjene, čime bi se svakako promijenilo postojeće stanje stvari, odnosno ukoliko bi se ista prodala, vlasničkopravno stanje bilo bi izmijenjeno. Sud pritom uvažava činjenicu na koju predlagatelj upire, odnosno da povećana opasnost postoji budući da upisano zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. Naime, sud je stava da su predmetne nekretnine u kojima je 1. protivnik osiguranja upisan kao vlasnik 1/1, a što i sam naglašava u oglasima s Facebook stranice, u povoljnijem izgledu, odnosno da su životno lakše prenosive u vlasništvo trećima, a to s obzirom na stav ovoga suda da je životno i logično za očekivati da bi treći zainteresirani kupci takve nekretnine kupili prije onih koje bi imale kompleksnije zemljišnoknjižno stanje (pritom misleći na situacije u kojima bi recimo nekretnina bila u suvlasničkim udjelima), kao i činjenice da bi treći opravdano postupali s predmnijevom povjerenja u istinitost i potpunost onoga što je u zemljišnim knjigama prikazano.

10. S obzirom na navedeno, sud nalazi da postoji osnovana opasnost da bi protivnici osiguranja po jednakom modelu mogli raspolagati i s drugom nekretninom koja se nalazi u [adresa], zbog čega je ocijenio da je u potpunosti ispunjena i druga pretpostavka propisana člankom 346. OZ-a, i to u odnosu na obje predmetne nekretnine.

11. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja, zbog čega je pozivom na odredbe članka 346. stavka 2 odlučeno kao u točkama I. i II. izreke.

12. Odluka iz točke II. izreke temelji se na odredbi članka 351. OZ-a.

13. Primjenom odredbe članka 352. stavka 3 OZ-a odlučeno je kao u točki III. izreke.

14. Odluka o trošku temelji se na članku 14. stavku 4 OZ-a. Sud je kao vrijednost predmeta spora uzeo iznos od 5.481,44 EUR, a to izračunom vrijednosti predmetnih nekretnina na temelju njihovih kupoprodajnih cijena. Stoga je predlagatelju priznat trošak sastava prijedloga za osiguranje u vrijednosti od 100 bodova sukladno T.br.

11.1. u vezi sa T.br. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023; dalje u tekstu: Tarifa), a što iznosi 200,00 EUR te trošak na ime sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 100,00 EUR, pozivom na Tbr.1.2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023) te 100,00 EUR na ime pristojbe za rješenje o osiguranju, poz ivom na Tbr.2.2. Uredbe. Dakle, predlagatelju je priznat trošak postupka osiguranja u ukupnom iznosu od 400,00 EUR, dok je preostala zatražena razlika odbijena kao neosnovana, zbog čega je odlučeno kao u točkama IV. i V. izreke.

U Puli 18. svibnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Sinčić Kocijančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi pisano u tri primjerka putem ovoga suda .

O žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

Dna:

1. predlagatelju osiguranja po pun.

2. protivnicama osiguranja

nacrt rješenja izradila

Viša sudska savjetnica

Maja Aflić Abbaci