REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-1922/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivu Smrke, odvjetniku u Splitu, Riječka 18, protiv tuženika pod 1. RR pok.LR, pod 2. ERE pok.E, pod 3. GR ž. R, pod 4. SR ž.Ive, pod 5. KR ž.Ive, pod 6. ŠR ž.Marka, pod 7. BR ud.LR, i pod 8. RRE pok.LR, svi tuženici nepoznata boravišta, i svi zastupani po privremenom zastupniku Marku Višiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Višić i Višić d.o.o. iz Splita, Istarska 3, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 22.travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Iva Smrke, odvjetnika u Splitu, i zamjenika privremenog zastupnika TR, odvjetničkog vježbenika u OD Višić i Višić d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje presude 18.svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica ER, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnine koja je opisana kao č. zem. [katastarska čestica], ornica (oranica), upisano zk tijelo I. u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za cijelo, te se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude u zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Split, izvrši upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje suvlasničkih dijelova upisanih na:

pod 1. RRE pok.LR za 10/96 dijela,

pod 2. L ERE PR pok.Mate za 1/12 dijela,

pod 3. GR ž. R za 1/12 dijela,

pod 4. FR ž.Ive za 1/12 dijela,

pod 5. KR ž.Ive za 1/12 dijela,

pod 6. ŠR G za 1/12 dijela,

pod 7. BR ud.LR za 5/96 dijela,

pod 8. L MR pok.LR za 5/96 dijela.

2. Dužni su tuženici od pod 1. do 8. u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe ispustiti tužiteljici ispravu podobnu za upis njezinog prava vlasništva u zemljišne knjige, a ako to ne učine ova će presuda u cijelosti zamijeniti takvu ispravu."

II. Nalaže se tužiteljici da u roku 15 dana naknadi privremenom zastupniku tuženika pod 1. do 8. Marku Višiću, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Splitu, Istarska 3, parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR (slovima: pet stotina eura).

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 21.svibnja 2024. podnijela tužbu protiv tuženika pod 1. do 11., radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi se navodi da je tužiteljica upisana kao suvlasnica za 5/128 dijela nekretnine koja je opisana kao č. zem. [katastarska čestica], ornica (oranica), I. zk tijelo I. Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini su kao suvlasnici upisani i tuženici: pod 1. RR pok.LR za 10/96 dijela, pod 2. RR DR za 1/6 dijela, pod 3. L PR pok.E za 1/12 dijela, pod 4. GR ž. R 1/12 dijela, pod 5. FR ž.Ive za 1/12 dijela, pod 6. KR ž.Ive za 1/12 dijela, pod 7. ŠR G.Marka za 1/12 dijela, pod 8. BR ud.LR za 5/96 dijela, pod 9. L MR pok.Ante 5/96 dijela, pod 10. ČR iz [adresa], S pl.Jareb 47 za 5/96 dijela i pod 11. LR za 15/128 dijela. Upis prava vlasništva na ime tuženika pod 1. do

11. je pogrešan jer su prednici tužiteljice, odnosno tužiteljica stvarni vlasnici predmetne nekretnine za cijelo. Naime, obitelj tužiteljice je u nesmetanom posjedu nekretnine dugi niz godina te obrađuje predmetnu oranicu, a sve u skladu s dogovorom o diobi unutar obitelji. Predmetna nekretnina predstavlja oranicu koju tužiteljica i njezini prednici koriste više od pedeset godina, a nitko pa niti starosjedioci u mjestu nemaju saznanja gdje se nalaze tuženici od pod 1. do 9. Slijedom gore navedenog tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica vlasnica nekretnine č. zem. [katastarska čestica], ornica (oranica), upisane kao I. zk tijelo ZU 482, k. o. [katastarska općina] za cijelo, te se ovlašćuje da temeljem ove presude u zemljišno- knjižnom odjelu Općinskog suda u Split, izvrši upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje suvlasničkih dijelova upisanih na ime tuženika (točka I. tužbenog zahtjeva), kao i da se naloži tuženicima ispustiti ispravu podobnu za upis njezinog prava vlasništva u zemljišne knjige, a ako to ne učine da presuda u cijelosti zamijeni takvu ispravu (točka II. tužbenog zahtjeva).

2. Rješenjem od 15.studenoga 2024. sud je tuženicima pod 1., 3., 4., 5., 6., 7., 8., i 9., odsutnima i nepoznata boravišta, postavio privremenog zastupnika u osobi odvjetnika Marka Višića.

3. Tuženicima pod 2. OR, pod 10. VR i pod 11. ŽR uredno je dostavljena tužba uz poziv na podnošenje pisanog odgovora na tužbu u roku od 30 dana, uz upozorenje da ukoliko u tom roku ne podnesu odgovor na tužbu, te ako bude udovoljeno uvjetima iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, nadalje: ZPP) da će sud donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presudu zbog ogluhe).

4. U ostavljenom roku tuženici pod 10. VR i pod 11. ŽR, nisu podnijeli odgovor na tužbu, pa kako je udovoljeno uvjetima iz čl. 331.b st.1. toč.1. do 4. ZPP-a, sud je u odnosu na imenovane tuženike djelomičnom presudom zbog ogluhe od 26.ožujka 2025. prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. Podneskom od 17.siječnja 2025. tuženik pod 2. OR izjavio je da priznaje tužbeni zahtjev, pa je sud u odnosu na imenovanog tuženika djelomičnom presudom na temelju priznanja od 26.ožujka 2025. prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

6. Tuženicima pod 1., 3., 4., 5., 6., 7., 8. tužba uz poziv na podnošenje pisanog odgovora na tužbu u roku od 30 dana dostavljena je putem privremenog zastupnika Marka Višića, odvjetnika u Splitu, koji je 24.prosinca 2024. podnio odgovor na tužbu, u kojem opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev.

7. Nakon što je djelomična presuda zbog ogluhe i na temelju priznanja od 26.ožujka 2025. postala pravomoćna, postupak je nastavljen u odnosu na tuženike nepoznata boravišta, sada označenih rednim brojem od 1. do 8.

8. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za ZU 482 K. O. [katastarska općina] od 21.svibnja 2024., saslušanjem tužiteljice i svjedoka ZR.

9. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je dosjelošću osobno i putem prednika stekla vlasništvo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 482 K. O. [katastarska općina] za cijelo.

11. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisano je odredbama čl.159. -160. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, nadalje:ZV). Odredbom čl.159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2. istog članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost).

12. Odredbom čl.159. st.3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost), dok je stavkom 4. istog članka propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dakle za stjecanje tih nekretnina redovnom dosjelošću potrebno je 20 godina, a izvanrednom dosjelošću 40 godina posjedovanja.

13. Odredba čl.160. ZV-a propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (st.1.), da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (st.2.), kao i da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

14. Odredbom čl.28.st.4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ, br.6/1980, 36/1990, Narodne novine 53/1991, 91/1996, nadalje:ZOVO), propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

15. Dosjelost je jedan od načina stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, za čije je stjecanje u uvjetima redovne dosjelosti, potrebno da stjecatelj ostvaruje kvalificirani posjed odnosno, posjed koji je zakonit, istinit i pošten. Izvanredna dosjelost zadovoljena je ako je ispunjena pretpostavka samostalnog i poštenog posjeda, time da se i jedno i drugo pretpostavlja, pa suprotno treba dokazati onaj tko tvrdi da je nečiji posjed nesamostalan i nepošten. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure odmah po ispunjenju zakonskih pretpostavki.

16. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je predmetna nekretnina u posjedu je tužiteljice i njenih prednika najmanje 100-ak godina. Navedenu nekretninu posjedovao je i imao u vlasništvu njen djed LR, koji je preminuo početkom 1930-ih. Nakon njegove smrti navedenu nekretninu nasljedstvom je stekao tužiteljičin otac AR, rođen 1924., koji je imao samo 9 godina kada je preminuo njegov otac LR (djed tužiteljice). Misli da je navedena nekretnina možda nasljedstvom jedno vrijeme bila upisana na ime njene bake HR, budući da je njen otac u vrijeme smrti djeda LR imao svega 9 godina. Otac tužiteljice imao je četvoro djece, tužiteljicu, dvije kćeri i sina ŽR, koji je u ovom postupku bio označen kao tuženik. Otac tužiteljice preminuo je 2013. i u ostavinskom postupku iza njegove smrti nasljednici su se sporazumjeli oko diobe dijela imovine, i to na način da su dvije sestre tužiteljice na ime svog nasljednog dijela dobile određene nekretnine, dok su tužiteljica i brat zajedno dobili u nasljedstvo preostali dio nekretnina. Usmenim dogovorom sa bratom ŽR tužiteljici je pripala u isključivo vlasništvo i posjed predmetna nekretnina, uz dogovor da ću se ona odreći vlasništva i nekretnina u preostalom dijelu naslijeđene imovine. Predmeta nekretnina predstavlja zemljište na kojem su zasađene masline, zasadio ih je njen otac i iste održavao za života, a nakon njegove smrti navedene masline održava tužiteljica. Nikada nitko nije tužiteljičinoj obitelji, a danas tužiteljici, osporavao posjed i vlasništvo navedene nekretnine.

17. Svjedok ZR u svom iskazu navodi da cijeli život živi u [adresa] i da mu je poznat predmet spora, da se radi o maloj parceli, koja se nalazi u drugom redu poviše puta. Poznato mu je da je navedenu nekretninu 50-ak godina obrađivao otac tužiteljice AR, na toj nekretnini bio je najprije vinograd, a kasnije masline koje je upravo AR održavao. Nije mu poznato tko bi to obrađivao prije tužiteljičinog oca AR, koji je preminuo prije otprilike 15-ak godina. Tužiteljica ima brata LR, te sestre K i Š, a kako je s istima u kumskim odnosima, ima saznanja da je diobom s braćom i sestrama tužiteljici pripala upravo ova nekretnina, i to još za života njihovog oca AR. Nakon njegove smrti držali su se navede diobe u pogledu nekretnine koja je predmet ovog spora. Zna da se otac pok. AR zvao LR, ali se istog ne sjeća. Od kad zna za sebe nitko obitelji tužiteljice nije osporavao pravo na predmetnu nekretninu, što mu je dobro poznato jer su jedni drugima pomagali prilikom rada na nekretninama, branju maslina i slično.

18. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka (list 3 spisa), utvrđeno je da su kao suvlasnici predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ornica, bez upisane površine, zk uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], upisani, između ostalih, tuženici pod 1. do 8. i to kako slijedi: pod 1. RR pok.LR za 10/96 dijela, pod 2. PR ERE pok.E za 1/12 dijela, pod 3. GR ž. R za 1/12 dijela, pod 4. SR ž.Ive za 1/12 dijela, pod 5. KR ž.Ive za 1/12 dijela, pod 6. ŠR ž.Marka za 1/12 dijela, pod 7. BR ud.LR za 5/96 dijela, i pod 8. RRE pok.LR za 5/96 dijela. Tužiteljica je upisana kao suvlasnica nekretnine za 5/128 dijela.

19. Analizom svih izvedenih dokaza, a posebno iskaza tužiteljice i saslušanog svjedoka ZR, čije iskaze sud u cijelosti prihvaća kao istinite i sukladne priloženoj pisanoj dokumentaciji, nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica ušla u posjed utužene nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na temelju nasljeđivanja iza smrti svog oca AR i sporazuma o diobi ostavinske imovine između njegovih nasljednika. Budući da je otac tužiteljice preminuo 2013., ima se smatrati da je tužiteljica tada stupila u samostalan posjed utužene nekretnine. Prethodno je navedenu nekretninu samostalno posjedovao i obrađivao otac tužiteljice, a koju nekretninu je naslijedio od svog oca LR, nakon što je isti preminuo 1930.-ih.

20. Iz navedenoga proizlazi da su konkretnom slučaju ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje dosjelošću iz čl. 28.ZOVO-a i čl.159.ZV-a, jer je prednik tužiteljice AR bio u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine najmanje zadnjih 50 godina prema saznanju saslušanog svjedoka ZR, odnosno najmanje od 1976., dok je tužiteljica u samostalnom i poštenom posjedu nekretnine od 2013., kada je preminuo njen otac AR. Računajući najkasnije od kraja 1976. (prema dokazima u spisu) do 01.siječnja 1997. istekao je rok od 20 godina potreban za stjecanje vlasništva izvanrednom dosjelošću. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed, a poštenje posjeda se pretpostavlja, dok nije nužno da posjed bude i zakonit.

21. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je prednik i otac tužiteljice AR bio u poštenom posjedu sporne nekretnine na temelju nasljeđivanja od svog oca ŽR, i da je tužiteljica na temelju nasljeđivanja i diobe ušla u samostalan posjed predmetne nekretnine tijekom 2013., pretpostavke za stjecanje prava vlasništva ispunile su se najkasnije 1.siječnja 1997., pa je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

22. Stoga su se na strani tužiteljice ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću sukladno odredbi čl. 159. i 160. ZV-a, te čl.28. ZOVO-a. Kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom, upis u zemljišnu knjigu je deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Slijedom navedenog, prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I./1. i 2.

23. Prije zaključenja glavne rasprave privremeni zastupnik tuženika pod 1. do 8. podnio je zahtjev za naknadom parničnog troška.

24. Prema odredbi čl. 85. st. 3. ZPP-a propisano je da sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika mora predujmiti tužiteljica, na temelju rješenja suda protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba, jer će sud u protivnom tužbu odbaciti. Međutim, taj propust nije od utjecaja na okolnost da je tužiteljica obvezna isplatiti trošak privremenom zastupniku tuženika pod 1. do 8., neovisno o uspjehu stranaka koje je zastupao, budući da bi tužiteljici u svakom slučaju nastao taj trošak. Tužiteljica je ovlaštena taj trošak potraživati od tuženika pod 1. do 8. kao dio parničnog troška, a što je propustila učiniti, dok sud odlučuje u granicama zahtjeva postavljenih u postupku.

25. Odluka o parničnom trošku privremenom zastupniku tuženika pod 1. do 8. temelji se na odredbi čl.85.st.3. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023, 107/2025, nadalje: Tarifa), popisanom trošku i vrijednosti predmeta spora od 3.000,00 EUR. Privremenom zastupniku tuženika priznat je trošak za sastav odgovora na tužbu-100 bodova i za zastupanje na ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari održanom 22.travnja 2026. -100 bodova, odnosno ukupno zbrojeno 200 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 400,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a iznosi 500,00 EUR. Radi navedenoga odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

Split, 18.svibnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici putem punomoćnika,

-tuženicima pod 1. do 8. putem privremenog zastupnika,

-u spis.