Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-5180/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BF, kojeg zastupa Hrvoje Vukić, odvjetnik iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 55/91, 29/94 i 114/22, dalje: ZPPJRM) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, I. policijske postaje Rijeka klasa: 211- 07/22-5/22529, urbroj: 511-09-23-22-1 od 22. kolovoza 2022. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 13. svibnja 2026. u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, dana 18. svibnja 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik BF, sin B i Ć rođ. Č, rođ. **.**.1990. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], s boravištem [adresa], po zanimanju odvjetnik, zaposlen u odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., VSS, sa mjesečnim primanjima od cca 2.600,00 eura, izvanbračna zajednica, otac 1 mlt. djeteta, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vode drugi prekršajni ni kazneni postupci,

na temelju članka 182. st. 1. u svezi članka 24.a. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

oslobađa se optužbe

da bi

dana 21. kolovoza 2022.god. u 19:15 sati u [adresa] naraušavao javni red i mir. Do narušavanja je došlo na način da je BF upravljao svojim vozilom [adresa] iz smjera centra grada u smjeru gradske četvrti Turnić, kojom prilikom je BF u [adresa]. započeo vršiti radnju skretanja vozilom dajući desni pokazivač smjera na parking u blizini kbr.56., koji se nalazi uz autobusno stajalište, a iza BF se je sa svojim vozilom nalazio ĆF koji je počeo trubiti svojim vozilom zbog prije navedenog,pri čemu je BF zaustavivši vozilo kroz otvoreni prozor pokazao ČF srednji prst te ga počeo vrijeđati galameći riječima „Što je jebem ti mater“ pri čemu ČF zaustavlja svoje vozilo reg. oznake [registarska oznaka] marke „Audi“ model TT. srebrne boje na autobusnoj stanici i prilazi BF koji se je nalazio za upravljačem vozila,te također galameći riječima „Zašto mi jebeš mater“, BF zadaje nekoliko udaraca po lijevoj strani lica otvorenim dlanom ruke, nakon čega se udaljuje sa mjesta događaja.

dakle da je na javnom mjestu vikom i na drugi način remetio javni red i mir,

pa da je počinio prekršaj iz članka 13. ZPPJRM.

II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

1.1. Okrivljeniku je predloženo izricanje novčane kazne u iznosu od 200,00 kn.

1.2. Sud je u povodu optužnog prijedloga izdao prekršajni nalog 21. svibnja 2025. kojim je okrivljenika proglasio krivim zbog optuženog prekršaja te mu izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura i obvezao ga na plaćanje troškova postupka u iznosu od 20,00 eura.

1.3. Okrivljenik je podnio pravovremeni prigovor te je prekršajni nalog stavljen izvan snage i provedena glavna rasprava.

2. Dana 13. svibnja 2026. godine održana je glavna rasprava na kojoj je okrivljenik izjavio da se ne smatra krivim.

2.1. U svojoj obrani okrivljenik je naveo kako kako je do događaja došlo u ljeto 2022. godine kada je išao do svojeg stana u kojem su se vršili radovi. [adresa] je tada bila opterećena sa radovima i kada je došao na parking pokraj svoje zgrade čuo je da netko trubi i nešto mu ljuto dovikuje pa je spustio prozor. Svjedok ĆF mu je dobacivao neke uvrede o njegovoj vožnji, a okrivljenik mu je odgovorio da ide uparkirati auto. Svo vrijeme se nalazio u autu koji je bio službeni te se prepao da bi možda ĆF mogao i oštetiti auto jer da je vidio kako je zaustavio auto i zatrčao se prema njemu. U tom trenutku osjetio je šok i strah jer se radi o korpulentnijoj osobi sa puno tetovaža u bijesnom autu. Smatra da je do konflikta došlo kada mu je rekao da ne smije biti na mobitelu nakon što je ĆF izjavio "što bi bilo da sam bio na mobitelu", a to se odnosilo na njegovu vožnju u gužvi. Nakon toga ČF ga je dva puta udario po glavi, a okrivljenik je bio u šoku i pozvao policiju. Naveo je sudu kako inače ne psuje i ne komunicira na taj način a pogotovo ne s osobom koja mu je djelovala opasno poput ĆF. Smatra da do cijele ove situacije ne bi ni došlo da se ČF ispričao

2.2. U dokaznom postupku je saslušan i svjedok ĆF koji je iskazao sudu da je navedenog dana bio u koloni, a ispred njega se vozio okrivljenik čija vožnja mu je smetala tj. naglo je zakočio pa mu je lagano potrubio. Okrivljenik je stao na plato pored autobusne stanice, a svjedok na autobusnu stanicu. U retrovizoru ga je vidio kako izbacuje glavu kroz prozor i učinilo mu se da mu psuje mater. Prozori njegovog automobila su bili zatvoreni te više nije ni siguran da je to rekao, ali mu se u retrovizoru po ustima učinilo da je. Podizanje srednjeg prsta je vidio jer je ruku stavio van vozila. Nakon toga je on izašao iz automobila i prišao okrivljeniku. Reagirao je kako je reagirao i zbog toga mu je žao. U međuvremenu su se on i okrivljenik pomirili i međusobno se ispričali jedan drugome. Na upit branitelja da li je još netko mogao čuti ili vidjeti pokazivanje prsta i psovanje, svjedok je naveo sudu kako nikoga nije bilo, a gužva koja je bila na cesti je bila ispred automobila okrivljenika. Cijeli događaj je prijavio okrivljenik, a ne svjedok koji nije tom događaju pridavao veliku važnost.

2.3. Zatim su u dokaznom postupku pročitani sljedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 5-6 spisa), zapisnik o ispitivanju okrivljenika (list 7-8 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 9-11 spisa),službena zabilješka – odlomak 2 (list 12 spisa), te podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenika od 13. svibnja 2026. (list 30-31 spisa).

2.4. Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi naveo sudu da iz provedenih dokaza proizlazi kako na strani okrivljenika nisu ostvareni obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret jer nisu potvrđeni bilo kakvi navodi iz optužnog prijedloga o tome da bi okrivljenik počinio narušavanje javnog reda i mira, a s obzirom da se danas saslušani svjedok i ne sjeća tijeka događaja, ali je iskazao da istome nije nazočila niti mogla bilo šta čuti neka treća osoba a koja bi predstavljala javnost. Predlaže se donijeti oslobađajuću presudu.

2.5. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika ĆF (list 5-6 spisa), u ovom postupku svjedoka, proizlazi kako je okrivljenik vozio ispred njega i naglo zakočio jer je koristio u vožnji i mobitel. Kada mu je svjedok potrubio, okrivljenik je glamaći rekao "što je jebem ti mater" i pokazao mu srednji prst.

2.6. Iz zapisnik o ispitivanju okrivljenika BF (list 7-8 spisa) proizlazi kako mu je svjedok ĆF potrubio i nakon toga izašao iz auta, zatrčao se prema njemu i počeo ga udarati u glavu.

2.7. Iz službene zabilješka – odlomak 2 (list 12 spisa) proizlazi kako je intervenciju policije zatražio upravo okrivljenik.

2.8. Iz podataka Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenika od 13. svibnja 2026. (list 30-31 spisa) proizlazi kako je okrivljenik prekršajno kažnjavan za prekšaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

3. Člankom 24.a. PZ-a je propisano da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Također, člankom 182. točke 1. PZ određeno je da će sud presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe izreći ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

3.1. Djelo koje se okrivljeniku predmetnim optužnim prijedlogom stavlja na teret stoga nije prekršaj iz članka 13. ZPPJRM.

4. Naime, člankom 13. ZPPJRM određeno je da će se novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

4.1. Sud je utvrdio kako okrivljenik u bitnome jednako iskazuje i na policiji i na glavnoj raspravi te negira kako je vikao, psovao ili pokazivao srednji prst. S druge strane, svjedok ĆF izmijenio je svoju izjavu u dijelu koji se odnosi na vikanje i psovanje, dok je na policiji tvrdio da je okrivljenik vikao i psovao, na glavnoj raspravi je naveo da to zapravo nije čuo jer su prozori vozila okrivljenika bili zatvoreni, ali da mu se u retrovizoru učinilo da je psovao. Imajući u vidu da i sam svjedok na sudu izjavljuje kako nije ništa čuo, a okrivljenik dosljedno negira vikanje i psovanje, sud zaključuje kako na strani okrivljenika nije dokazano da bi vikao ili psovao. Suprotno tome, u pogledu pokazivanja srednjeg prsta, sud ne nalazi iskaz okrivljenika uvjerljivim. Svjedok je i na policiji i na glavnoj raspravi, dosljedno i bez kontradikcija iskazivao da mu je okrivljenik kroz otvoreni prozor vozila pokazao srednji prst te da je upravo ta radnja bila razlog zbog kojeg je zaustavio vozilo, izašao i prišao okrivljeniku. Takav iskaz sud ocjenjuje uvjerljivim, logičnim i životnim, napose jer ga odlikuje dosljednost kroz obje faze postupka, a svjedok nema razloga okrivljenika lažno teretiti za radnju koja ga samog nije posebno uznemirila budući da je, kako je i sam izjavio, događaju nije pridavao veliku važnost i nije bio taj koji je podnio prijavu. Sud stoga kao dokazano uzima da je okrivljenik pokazao srednji prst svjedoku ČF.

4.2. Pokazivanje srednjeg prsta jest uvredljiva konkludentna radnja koja prema uvriježenim moralnim shvaćanjima aktualne sredine ima seksističke konotacije i kao takva formalno ulazi u opseg ponašanja koje može biti predmetom prekršajnog progona. Međutim, da bi se radilo o prekršaju iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, opisana radnja mora biti takva da ostvaruje zakonsko obilježje uznemiravanje i ometanje mira građana dakle, mora imati onaj intenzitet i doseg koji pogađa širi, neodređeni krug osoba na javnom mjestu, a ne tek jednog određenog sudionika u konkretnom spornom kontaktu. U ovom predmetu, okrivljenik i svjedok nalazili su se svaki u svojem vozilu na javnoj prometnici. Prema iskazima obojice, u trenutku prikazivanja prsta na tom dijelu ceste nije bilo drugih prisutnih građana koji bi mogli biti uznemireni, a upravo je svjedok bio taj koji je izašao iz svog vozila i prišao vozilu okrivljenika. Opisana radnja prema tome nije imala onaj javni doseg koji bi je učinio radnjom takvog značaja i težine da bi ostvarila zakonsko obilježje iz čl. 13. ZPPJRM-a u smislu ometanja mira neodređenog kruga građana. Bez obzira na navedeno, sud nastavno procjenjuje je li u konkretnom slučaju uz pretpostavku da su formalna obilježja prekršaja ipak ostvarena, ispunjen uvjet beznačajnosti propisan čl. 24.a Prekršajnog zakona.

4.3. Prema odredbi čl. 24.a Prekršajnog zakona, nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Primjena ovog instituta pretpostavlja kumulativno ispunjenje dvaju elementa, i to objektivnog i subjektivnog, a sud ih u konkretnom predmetu ocjenjuje na sljedeći način.

4.4. Objektivni element predstavlja neznatnost stupnja ugrožavanja: ovosudni predmetni prekršaj svodi se na jednokratnu, izoliranu gestu pokazivanja prsta prema jednom sudioniku u prometu, koja se odvila unutar kratke i prolazne nesuglasice, u vozilima na prometnici. Gesta nije bila praćena vikom, prijetnjama ni fizičkim kontaktom. Nije uznemirila niti jednu treću osobu jer prema iskazima i okrivljenika i svjedoka, na licu mjesta u trenutku događaja nije bila prisutna nijedna druga osoba. Sam svjedok ĆF je izjavio na sudu da tom događaju nije pridavao veliku važnost te da prijavu nije podnio on, nego upravo okrivljenik. Okrivljenik i svjedok su se naknadno pomirili i međusobno ispričali. Ocjenom svih tih okolnosti, sud zaključuje da je stupanj ugrožavanja javnog poretka, društvene discipline i zaštićenih vrijednosti u konkretnom slučaju bio neznatan.

4.5. Subjektivni element jest odsustvo potrebe za kažnjavanjem. Okrivljenik BF, odvjetnik zaposlen u odvjetničkom društvu, prekršajno je osuđivan, ali samo za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Priroda ovog konkretnog prekršajnog ponašanja je jednokratna, kratkotrajna i izolirana gesta u prometnoj situaciji, a u ukupnosti okolnosti slučaja, vodeći računa o pobudi koja je bila prolazna netrpeljivost u prometu te da je došlo do pomirenja sa svjedokom, sud zaključuje da ne postoji potreba za kažnjavanjem u ovom konkretnom slučaju. Uzevši u obzir navedene okolnosti u njihovoj ukupnosti, neznatnost stupnja ugrožavanja javnog poretka i odsustvo potrebe za kažnjavanjem, sud zaključuje da se u ovom predmetu radi o beznačajnom prekršaju u smislu čl. 24.a Prekršajnog zakona.

5. Stoga je, na temelju čl. 182. t. 1. u vezi s čl. 24.a Prekršajnog zakona, okrivljenika ŽF valjalo osloboditi od optužbe da je počinio optuženi prekršaj.

6. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 18. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljenik BF,

3. branitelj

4. u spis