Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Kapucinski trg 5
Poslovni broj: Pp-1015/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice-specijalistice Ide Labaš, uz sudjelovanje Mire Zagorec kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽB iz [adresa], zbog povrede odredbe iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj: 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), povodom podnijetog optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, Klasa: 211-07/24-5/3697, Urbroj: 511-14-05-24-1 od 28. travnja 2025., u redovnom postupku, nakon održane glavne rasprave 15. svibnja 2026. u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 179. stavak 1., 2. i 3. i članka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), 18. svibnja 2026. javno objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1957. u [adresa], od oca Ž i majke Ć, djev. I, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, završena gimnazija, nezaposlen, prima nacionalnu naknadu u iznosu od 160,00 eura, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
I. što je 8. veljače 2024. u 12:20 sati u Ulici braće Radić 2 u Varaždinu, na javnom mjestu, na ulici, ispred zgrade Županijskog suda u Varaždinu, omalovažavao i vrijeđao predsjednika Županijskog suda Zdravka Pintarića, tj. službenu osobu prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe na način što je došao ispred zgrade suda i na travnatu površinu postavio dva bijela platnena transparenta veličine 200x220 cm na kojima su bili natpisi: "Laže Turudić laže Pintarić" i "Kasniš Turudiću Pintarić je to počeo već 2006.",
II. čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, radi čega mu se na temelju citiranog propisa i članka
III.
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Okrivljenik se upozorava sukladno čl. . 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljenik u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.
IV. Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova ovog postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Na glavnoj raspravi ispitan je okrivljeni ŽB te je isti naveo kako je Visoki prekršajni sud zauzeo stav da je postavljanje pitanja o radu suca narušavanje javnog reda i mira. Ima već nekoliko pravomoćnih presuda, možda nekih 10-tak, s tim da je po svima Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnio ustavne tužbe, međutim do danas o niti jednoj još nije odlučeno, a prošle su već 4 godine od prve ustavne tužbe. Vrhunski odvjetnici koji se bave pitanjima ljudskih prava rekli su mu da su šanse na Ustavnom sudu 50:50, dok na sudu za ljudska prava to sigurno prolazi jer su oni zainteresirani baš za takve predmete koji se odnose na kršenje ljudskih prava. Sudac Pintarić kojemu on postavlja pitanja zašto je napravio to što je napravio, što je njegovo zakonsko i legitimno pravo, je napravio to što u hrvatskom pravosuđu nitko nije napravio, te garantirano to neće napraviti što je on napravio. Nema drugog razloga osim da zaštiti najvećeg kriminalca na ovim prostorima, sad već pokojnog ĆB, kamatara, prevaranta, ucjenjivača, silovatelja… ĆB mu se hvalio da sa svojim školskim prijateljem bivšim predsjednikom Županijskog suda Ivanom Mastenom, dogovaraju presude kako im paše. Sa V je dilao zemljište na način da je ĆB kupovao za 5 eura, a Grad Varaždin je kupovao po 150 eura. Svi koji su nešto značili u životu Varaždina i županije, znači privrednici, financijaši, čak i neke strukture iz državne vlasti, su preko ĆB kamatarili. On je javno priznao da je 550 puta, što ima novinski članak, kamatario. Pintarić je takvu osobu abolirao na jedan jedinstveni najsramotniji način što se može zamisliti i u ljudskoj i u profesionalnoj sferi. Naime, bila je otvorena istraga od strane istražnog suca Županijskog suda za prijevaru na njegovu štetu. Pintarić je donio rješenje o zabrani istrage, bilo je vijeće, no on je bio sudac izvjestitelj i kako on kaže, tako se i napravilo. Kao posljedica te zabrane istrage je to što nikakav pravni lijek više ne postoji, nema žalbe Županijskom sudu, Ustavnom sudu, međunarodnom sudu, nema obnove postupka, time da je zatražio obnovu postupka, na što mu je Vrhovni sud odgovorio da to jesu elementi i novi dokazi za obnovu postupka, ali poslije ovakvog čina zakon ne dozvoljava obnovu postupka. Zato on to zove pravomoćna sudska presuda, bez mogućnosti žalbe. Sudac Pintarić je napisao 15 stranica gusto tiskanim slovima obrazloženja zbog čega obustavlja istragu, odnosno ne dozvoljava njezino provođenje, a tih 15 stranica gusto pisanog teksta je zapravo prepisana žalba okrivljenih i to ĆB i IB. Sve do njegovog slučaja sva rješenja po žalbama, a vezano za provođenje istrage, bila su potvrđivana, odnosno provodile su se istrage jer su se žalbe odbijale s tri rečenice obrazloženja, odnosno da se dopušta provođenje istrage tijekom koje će se vidjeti da li postoje elementi kaznenog djela. Sudac Pintarić nije ništa utvrdio jer on o ničemu nije imao nikakva saznanja jer niti nije mogao imati, već je jednostavno prepisao navode iz žalbe ĆB i IB. Rješenje svog kolege suca istrage Županijskog suda je popljuvao. Tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin mu je odgovorio da oni ne mogu mijenjati pravomoćne presude suda. To je jedinstveni slučaj i to nitko ne može shvatiti. Vjerojatno ima nekog utjecaja i vrijednost imovine koja mu je na taj način oteta jer je kratko vrijeme nakon te otimačine upisana hipoteka na 35.000.000 eura i to na imovinu na otoku Šipanu – zemljište od 432.000 m2 sa starim građevinama. S pravom sumnja da to nisu bila zakonita posla. VB mu je rekao da je on to zemljište morao izgubiti jer je ušao u taj krug i da je moralo biti doneseno rješenje o obustavi istrage jer taj predmet nije smio otići iz Varaždina. Još mu je rekao da nikakvih pravnih zapreka nije bilo da se istraga ne provede. Jedina zapreka su bili interesi da mu se to zemljište otme. Tako je on zbog ĆB i ove ekipe ostao bez imovine. Živi od 160 eura pomoći te ima nešto poljoprivrede da nisu gladni, dakle ostao je bez svega zbog njihovih postupaka prema njemu i sad on ne bi smio pitati zašto je to napravljeno. Njegov sin je zbog cijele te situacije morao emigrirati u Kanadu jer su u jednom danu ostali zbog te presude bez svega. Svojim prosvjedom želio je iskazati nezadovoljstvo u postupanju predmetnog suca te potaknuti javnu raspravu o profesionalnom i stručnom radu istog suca i načinu na koji obnaša svoju sudačku dužnosti, a sve u skladu sa svojim temeljnim pravom i slobodom izražavanja. Obzirom da se radi o osobi koja obnaša važnu javnu dužnost, te sukladno tome treba biti spreman prihvatiti kritiku od strane običnih građana. Naime, pravo na slobodu izražavanja koje je povezano s pravom okupljanja i prosvjeda, predstavlja ustavno i konvencijsko pravo, te uključuje pravo na izražavanje nezadovoljstva funkcioniranjem sudbene vlasti. Pošto se s tim postupanjem nisu uznemiravali drugi građani, niti ometao rad suda, a niti rad dotičnog suca, to predstavlja nerazmjerno miješanje u njegova prava, te ograničenje njegovog prava na slobodu okupljanja i izražavanja. S tim u vezi ukazuje na praksu Europskog suda za ljudska prava na ovom području koji je u više navrata istaknuo da je sloboda izražavanja zajamčena člankom 10. Europske konvencije predstavlja jedan od glavnih temelja demokratskog društva i osnovni uvjet za njegov napredak kao i za samoispunjenje svakog pojedinca pri čemu se članak 10. Europske konvencije ne odnosi samo na informacije ili "ideje" koje su dobronamjerne ili se smatraju neuvredljivima, nego i one koje vrijeđaju, zaprepašćuju ili uznemiruju, što je u skladu sa zahtjevima pluralizma, tolerancije i širokoumlja, bez kojih nema demokratskog društva. Europski sud je u više navrata izrazio stajalište da kažnjavanje pojedinaca i skupina zbog izražavanja mišljenja ili prenošenja informacija i ideja može ozbiljno ugroziti doprinos u raspravama od javnog interesa te za članak 10. Europske konvencije ne pruža samo zaštitu prava na iznošenje ideja i informacija, već i forme, odnosno način na koji se one iznose pri čemu je dopušten određeni stupanj pretjerivanja. Dakle, granice u kojima se ostvaruje pravo na slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike, moraju biti šire u odnosu na političare i druge javne osobe – državne dužnosnike, službenike i namještenike. Sukladno tome smatra da javne i političke osobe, uključivo i suce, moraju biti spremne na kritiku, ako je kritika povezana uz njihovu javnu funkciju i dužnost upravo zbog većeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti. Okolnost što se njegov nastup i način prezentiranja i izražavanja kritike moguće i može smatrati kontraverznim, ne znači da se zbog toga automatski može okvalificirati kao vrijeđanje i omalovažavanje, te da bi zbog toga predstavljalo prekršaj protiv javnog reda i mira. On u riječima za koje ga se tereti ne vidi ništa čime bi se vrijeđalo ili omalovažavalo suca Pintarića. Predmetne riječi bile su njegova reakcija na izjavu predsjednika D kad je trebao biti izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika u kojoj izjavi je predsjednik rekao da Turudić laže npr. u vezi zajedničke vožnje sa DB slijedom čega se on referirao na suca Pintarića jer ili si nesposoban ili si pristran. Nažalost ne postoji nikakav način da poslije takvog čina, misli pritom na odluku suca Pintarića, nema načina da to promijeniš, da naprosto dokažeš svoje tvrdnje. Vezano za navod da laže želi reći da u tih 15 strana odluke suca Pintarića su zapravo laži, njegove projekcije paralelne stvarnosti, a njemu nije bilo omogućeno da dokaže suprotno. Jedino da me tužio, tada bi imao pravo izvođenja dokaza i zato ga nikada niti nije tužio. Sudac Pintarić da se osjećao uvrijeđeno ili ugroženo, on je njega godinama prije već mogao tužiti za klevetu ili uvredu, međutim nikada to nije napravio.
3. U tijeku dokaznog postupka pročitano je: obavijest od 8. veljače 2024., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od 8. veljače 2024. te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljenika od 27. studenog 2025.
4. Na temelju provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući obranu okrivljenika, te uvidom i čitanjem podnijetih u spis materijalnih dokaza, pojedinačno i u međusobnoj vezi, nedvojbeno proizlazi zaključak da je predmetne zgode inkriminirano djelo svojim ponašanjem počinio okrivljenik.
5. Nesporno je tijekom postupka utvrđeno da se predmetni događaj desio u predmetno vrijeme i na predmetnom mjestu, u vezi čega su i intervenirali policijski službenici te je nesporno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji ga se tereti.
6. Odlučna činjenica za koju se okrivljenik tereti nalazi se dokazana na temelju izričitog i jasnog iskaza okrivljenika u kojem isti zapravo ne osporava postavljanje dva bijela transparenta s predmetnim natpisima, međutim navodi da se njegov nastup i način prezentiranja i izražavanja kritike moguće i može smatrati kontraverznim, ali to ne znači da se zbog toga automatski može okvalificirati kao vrijeđanje i omalovažavanje pa da bi zbog toga predstavljalo prekršaj protiv javnog reda i mira, te da on u riječima za koje ga se tereti ne vidi ništa čime bi se vrijeđalo ili omalovažavalo suca Pintarića, te smatra da javne i političke osobe, uključivo i suce, moraju biti spremne na kritiku, ako je kritika povezana uz njihovu javnu funkciju i dužnost upravo zbog većeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti.
7. Okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani ne mogu ga ekskulpirati za učinjeni prekršaj i to zato jer je u tijeku postupka utvrđeno da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer se na predmetnom mjestu protupravno ponašao na način opisan u izreci te je time remetio javni red i mir. Stoga, nije od odlučujućeg značaja za samo isključenje prekršajne odgovornosti iskaz okrivljenika u dijelu u kojem navodi okolnosti koje su prethodile samom predmetnom događaju jer navedene okolnosti ne daju za pravo okrivljeniku da se protupravno ponaša na način opisan u izreci na predmetnom mjestu. Nesporno je da je sudac Zdravko Pintarić službena osoba, da je okrivljenik stavio predmetni transparent ispred zgrade suda u kojoj radi sudac Zdravko Pintarić, kao i da je okrivljenik imao namjeru, isticanjem riječi na transparentu, suca Zdravka Pintarića uvrijediti i omalovažavati. Naime, sudac Zdravko Pintarić je službena osoba koja donosi razne vrste odluka u skladu sa zakonom, no neke donesene odluke nisu uvijek onakve kakve očekuju stranke u postupku, a što se dogodilo i u konkretnom slučaju, obzirom da odluka koju je donio sudac Zdravko Pintarić nije bila u skladu s očekivanjima okrivljenika i ista ima utjecaj na njegov život. No, unatoč tome, takova odluka ne daje okrivljeniku pravo da vrijeđa i omalovažava suca koji je donio tu odluku u vezi s vršenjem svoje službe na način na koji je okrivljenik izražavao svoj stav prema radu suca Zdravka Pintarića, a koji način je neprihvatljiv i nedopustiv. Odluke sudaca mogu se propitivati, no pri tome ne smije doći do omalovažavanja ili vrijeđanja sudaca u vezi s vršenjem službe, a do čega je u konkretnom slučaju došlo.
8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno je da je okrivljenik ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer je vrijeđao službenu osobu u vezi s vršenjem službe. Vrijeđanje i omalovažavanje se očitovalo u aktivnoj radnji – činjenjem i to postavljanjem dva bijela platnena transparenta na kojima su bili natpisi: "Laže Turudić laže Pintarić" i "Kasniš Turudiću Pintarić je to počeo već 2006.", a takav čin nedvojbeno predstavlja vrijeđanje i omalovažavanje službene osobe – predsjednika Županijskog suda i to u vezi s vršenjem službe.
9. Okrivljenik se za počinjeni prekršaj kažnjava minimalnom novčanom kaznom propisanom za tu vrstu prekršaja, imajući u vidu u skladu s čl. . 2. Prekršajnog zakona sve olakotne i otegotne okolnosti, kao i uzimajući u obzir imovinsko stanje, a što je sve imalo utjecaja na visinu izrečene novčane kazne.
10. Kao olakotna okolnost kod okrivljenika uzele su se u obzir njegove obiteljske prilike te okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, dok se za otegotnu okolnost uzela u obzir težina prekršaja, činjenica što je okrivljenik već pravomoćno prekršajno kažnjavan za isti prekršaj i njegove posljedice te stupanj odgovornosti.
11. Kazna je individualizirana, primjerena je djelu i počinitelju imajući u vidu objektivne i subjektivne okolnosti slučaja, stoga se smatra da će ista postići svrhu kažnjavanja, te da će ista utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini prekršaj.
12. Paušalni trošak postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog suda budući da je okrivljenik nezaposlen i prima nacionalnu naknadu u iznosu od 160,00 eura pa bi plaćanjem tog troška bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
U Varaždinu 18. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mira Zagorec, v.r.
Nada Šumiga, v.r.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica
Ida Labaš
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda i ne podliježe pristojbi.
Presudu dostaviti:
1. okrivljeniku: ŽB, [adresa]
2. tužitelju: PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, Augusta Cesarca 18
3. za spis
Nakon pravomoćnosti:
1. PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, Augusta Cesarca 18 - PE