Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Križevcima

O 14

48260 Križevci

Poslovni broj: Pn-19/2023-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Marijanu Vrbančić, kao sucu pojedincu, rješavajući u pravnoj stvari tužiteljice OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Mariji Petri Sokač, odvjetnici iz Križevaca, protiv tuženika RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Vukoviću, odvjetniku iz Križevaca, radi naknade šumske štete, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi dana 23. travnja 2026. godine u prisutnosti tužiteljice OT i punomoćnice Marije Petre Sokač, odvjetnice iz [adresa], te tuženika RT, uz punomoćnika Ivana Vukovića, odvjetnika iz Križevaca, a objavljenoj dana 18. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom RT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da na ime pretrpljene štete plati tužiteljici OT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos od 6.456,40 eura ( šest tisuća četiristo pedeset šest eura i četrdeset centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja presude, tj. od 18.5.2026. godine pa do isplate, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvo kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice OT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojim traži na dosuđeni iznos zakonsku zateznu kamatu od 24.02.2023. godine pa do 18.5.2026. godine.

III Tuženik je dužan tužiteljici nadoknaditi prouzročen parnični trošak u iznosu od iznosi 3.669,59 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 18.5.2026. godine pa do isplate, sukladno odredbi čl. 154. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana .

Obrazloženje

1.

Tužiteljica BT je podnijela tužbu protiv tuženika RT u kojoj navodi da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisanima u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i to čkbr. [katastarska čestica] šuma osmikač u golom vrho od 144 čhv. Tužiteljica je nekretninu naslijedila od svojeg pokojnog oca ĆT iz [adresa] s kojim je živjela u zajedničkom domaćinstvu. FT umro je 24.7.2021. godine te je njegova ostavinska imovina uručena tužitel jici temeljem pravomoćnog Rješenja poslovni broj O-1982/2021. Tuženik je vlasnik susjedno ležeće nekretnine koja se nalazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] šuma osmikač u golom vrhu površine 628 čhv, a koja je upisana u vlasništvu tuženika na temelju presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, pos. broj P- 446/2017 od 23.10.2018. godine. Nadalje navodi da je u proljeće 2021. godine nazvala nepoznata osoba oca tužiteljice te izjavila da je zainteresirana za kupnju trupaca koji su porušeni u šumi sada pok. ĆT i nalazili su se uz put šume gdje su izvezeni. Budući da on nije u šumi ništa rušio otišao je zajedno sa tužiteljicom pogledati te je ustanovio da je u njegovoj šumi porušeno 6 stabala hrasta i dva stab la bukve. Pored panjeva u šumi su ostale samo granje dok su drva izvezena. Nakon toga došao je do saznanja da je stabla porušio tuženik sa svojom obitelji koji je tvrdio da je to njegova šuma. Međutim, to nije točno jer tuženikova šuma je susjedno ležeća, dok je sječa izvršena upravo na čestiti koja je bila u posjedu ĆT i koji je predmetnu šumu kupio od GT koji je tvrdio da vlasnik „obe porcije cele“ . Kupoprodaja je izvršena dana 9.7.1975. godine i od tada je FT, a sada tužiteljica, bio u posjedu predmetne nekretnine neometan sve dok 8 stabala nije srušio tuženik. Iako u ugovoru nisu navedeni brojevi katastarskih čestica, isti su znali kao i nazočni svjedoci o kojoj šumi se radi i oko međe nije bilo sporova. Tužiteljica navodi da je pokrenula postupak za upis vlasništva te se vodi upisana kao vlasnica katastarske čestice broj [katastarska čestica] u kojoj je izvršena sječa stabala od strane tuženika bez dozvole sječe. Tuženik nije poricao da je upravo on posjekao stabla i zadržao ih za sebe ili prodao tehničko drvo već je tvrdio da je on ovlašten za to jer je to njegova šuma. Tužiteljica poriče da bi se radilo o šumi tuženika te predlaže da sud na očevidu utvrdi o kojoj i čijoj nekretnini se radi uz mjerničkog vještaka.

Tužiteljica kao nasljednica iza pok. ĆT pretrpjela je štetu bespravnom sječom stabala u gore navedenoj šumi koju je dala procijeniti od strane dr. sc. Krunoslava Indir, dipl. ing. Šum. Koji je na licu mjesta izvršio 25.5.2022. godine procjenu štete na površini koju je pokazala tužiteljica. Prema njegovoj Procjeni šumske štete na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je upisana u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima kao čk.br. 2306/3 šuma od 144 čhv u k. o. [katastarska općina] na tužiteljicu, procijenjena je u iznosu od 54.617,00 kn/7.248,92 eura. Budući da tuženi nije dobrovoljno tužiteljici nadoknadio nastalu štetu, to tužiteljica podnosi ovu tužbu i podneskom od 4.12.2025. (94-95) precizira tužbeni zahtjev, a prema izvršenoj procjeni vještakinje za šumarstvo Karmen Dragač, te potražuje naknadu parničnih troškova.

2.

U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tuženik u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja. Tuženik osporava navode tužbe da bi on vršio ikakvu sječu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu OT, te da bi neovlašteno posjekao 8 stabala u šumi tužiteljice. Ovi navodi i tvrdnje tužiteljice su potpuno neosnovane i klevetničke, i doista se tuženik opravdano pita što je to tužiteljica čeka od 2021. godine do sada da podnese tužbu, ako je njen otac saznao za sječu u proljeće 2021. godine. Ako je doista netko tužite ljici i njenom ocu 2021. godine, posjekao njihova stabla, kako to da o istome nisu obavijestili policiju, kako bi se utvrdilo tko im je to posjekao i odvezao stabla, jer ovakvo postupanje predstavlja kazneno djelo krađe, i da je doista netko tužiteljici i njenom o ocu posjekao stabla i odvezao, kako je moguće da o tome nisu obavijestili policiju?. Nadalje osporavaju se i navodi tužbe da bi tuženik priznao da je upravo on izvršio sječu stabala na nekretnini tužiteljice, i ovi navodi tužbe su izmišljeni samo za potrebe ovog postupka, jer su ovi navodi tužbe i nelogični i neživotni i predstavljaju neistinu.

Tuženik uopće nije vršio nikakvu sječu na nekretnini tužiteljice, s time da se posebno ističe kako tužiteljica tvrdi da je upravo ona vlasnica cijele kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako iz rješenja o nasljeđivanju iza njenog pokojnog oca ĆT, koji je dostavljen uz tužbu, proizlazi da je ona naslijedila samo dio navedene šume, zbog čega se stavlja prigovor nedostatka aktivne legitimacije??? Ako su tužiteljica i njen otac vidjeli, čuli ili znaju da je tuženik sjekao drva u njihovoj šumi, zanimljivo je da zbog toga nisu zvali policiju, niti prijavili nikoga za krađu, a niti je od proljeća 2021. godine, pa do dana podnošenja tužbe, poduzeta ikakvu radnju kojom bi nadležna tijela utvrdila tko je izvršio na nekretninama tužiteljice sječu i kada.

Dakle, tuženik još jednom ponavlja da on nije sjekao nikakva stabla u šumi tužiteljice, i osporava postojanje bilo kakve odgovornosti za štetu koju navodno trpi tužiteljica, a isti osporava i visinu štete, jer on nije bio prisutan prilikom vršenja očevida od strane vještaka Krunoslava Indir, i ne zna što je to njemu tužiteljica pokazivala i što je tvrdila, jer i sam vještak navodi da je izvršio procjenu štete na površini koja se prema tužiteljičinom pokazivanju nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle navedeni vještak zna samo ono što je tužiteljicu njemu rekla, i isti se ograničio u svom nalazu i mišljenju. Također se skreće pozornost sudu da je na procjenu šumske štete netko rukom dopisao jednu rečenicu kojom je izjednačio navedenu česticu sa zemljišno - knjižnom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to svakako nije rukopis vještaka Krunoslava Indir, već je netko neosnovano, i nezakonito vršio dopisivanje naveden rečenice, na tuđi nalaz i mišljenje, i time navedeni nalaz krivotvorio. Nakon provedenog dokaznog postupka, predlaže se tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti i obvezati tužiteljicu na naknadu troškova postupka tuženiku.

3.

Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana (5), posjedovni list (6-7), izvadak iz zemljišne knjige (9-10), u kupoprodajni ugovor preslika (11-12), u ostavinsko rješenje javnog bilježnika Višnje Tušek O- 1982/21, UPP-OS BJ-SS KŽ-211/2021-8 (13-15), procjenu šumske štete na čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina] po vještaku Krunoslavu Indir (16-21), u potvrdu Policijske postaje Novi Marof (30), izvršen je očevid uz mjernika vještaka Štefice Tukša (37-39), u dopunu nalaza vještaka Štefice Tukša (44-45), skicu lica mjesta (46), očitovanje vještaka Štefice Tukša (48-49), te je izvršen očevid uz vještaka mjernika Štefice Tukša, i šumarskog vještaka Karmen Dragač (66-67), te je izvršen uvidu u nalaz šumarskog vještaka Karmen Dragač (74-79), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka HT, ĐT, DT (105-106), svjedoka ZT (109), i proveden je dokaz saslušanjem stranaka tužiteljice OT (110), tuženika RT (110-111).

4.

Na održanom očevidu na licu mjesta na utuženim nekretninama uz sudjelovanje mjernika vještaka Štefice Tukša (37-39) je utvrđeno da je vještakinja na licu mjesta identificirala predmetnu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] koja je u zemljišnoj knjizi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] šuma Osmikač u Golom Vrhu sa 144 čhv. na ime tužiteljice i ista čestica u katastarskom operatu evidentirana je u k. o. [katastarska općina] unutar katastarske čk.br. 2306/3 dijelom u posjedovnom listu 968. na ime FT, R, [adresa], kao šuma sa 518 m2, zatim je dijelom upisana u pl. 1276 na ime JT, B 6, kao šuma sa 518m2 i dijelom je upisana u pl. 153 na ime OTT [adresa], kao šuma sa 1032 m2. Nadalje vještak je navela da iz predmetnog spisa šuma tuženog oznake čk.br. 2306/15 upisana je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao šuma Osmikač u Golom Vrhu sa 628 čhv., na ime tuženog dok je ista u katastarskom operatu evidentirana u k. o. [katastarska općina] pod oznakom čk.br. 2306/15 u pl. 1602 na ime tuženog kao šuma ukupne površine sa 2259m2. S obzirom na prikaz katastarskog plana u odnosu na čk.br. 2306/3 ista se nalazi sjeverno u odnosu na čk.br. 2306/3. Po nalogu suda, a prema pokazivanju i obilježavanju tužiteljice vještakinja je izradila skicu lica mjesta kojim ista obilježava njenu šumu, te na skici označava točkama A -B-C-D. Također na skici unutar obilježene šume tužiteljice ucrtala panjeve koje je označila brojevima 1-5 time da je panj oznake 5 prema pokazanom pravcu tužiteljice smješten u liniji njezine južne međe šume. Nadalje prema obilježavanju i pokazivanju tuženog na skici označila šumu tuženog i to oznakama E-F-G-H time da početna točka A predstavlja sjevernu među tužiteljice a ujedno je ista prema pokazivanju tuženog također njegova sjeverna međa, označena točkom E. Prilikom identifikacije predmetne čk.br. 2306/3 sa 144 čhv., vještakinja konstatirala da je temeljem uvida u Zbirku isprava br. Z-1337/59 i pripadajući način vršila usporedbu od strane tužiteljice na licu mjesta pokazane šume sa spomenutim pripadajućim nacrtom, a ujedno je u istom nacrtu prikazana i prije parcelacije prvotna čk.br. 2306/3 kakva je još i sada na katastarskom planu iz koje je vidljivo da se čk.br. 2306/3 sa 144. hvata, za koju tužiteljica iskazuje da je u njezinom vlasništvu nalazi se sa sjeverne strane kako je i prikazana u gruntovnom nacrtu dok se na istom prema jugu nadovezuju gruntovne čk.br. 2306/10 i 2306/11 a sve zajedno zbrojeno odgovara prema pokazivanju šume za koju tuženi iskazuje da je u cijelosti u njegovom posjedu.

Nakon identifikacije vještakinje punomoćnica tuženika je je stavila prigovor na nalaz vještaka i navela obzirom da isti vještak nije naveo kojim mjernim instrumentom je identificirala nekretninu tužiteljice, te koja je bila polazna točka mjerenja. Mjernički vještak se na licu mjesta očitovala navodeći da je na licu mjesta izvršila kao što je već i rekla izjavila odmjeranja mjernom vrpcom prema pokazivanju tužiteljice i tuženika, odnosno istom metodom mjerenja koja su korištena prilikom diobe iz zbirke isprave Z- 1337/59 uspoređujući upisane udaljenosti konkretno šume tužiteljice jer to jedina metoda iz razloga što na katastarskom planu nažalost spomenuta dioba iz 1959.g. nije evidentirana na katastarskom planu općine [adresa] stoga i ne postoje podaci kojima bi se GPS uređajem mogle precizno iskolčiti međe gruntovne čk.br. 2306/3, a također vještakinja je nadalje izjavila da nije zgorega spomenuti da se ovdje radi o mjerilu 1 naprama 2880 dakle stara izmjera kako bismo bili 100% sigurni gdje se vrlo precizno nalaze panjevi kao predmet postupka, a i same šume nisu predmet uređenja međe.

U dopuni nalaza i mišljenja vještakinja Štefica Tukša (44-45) navodi da je po nalogu suda dostavila skicu lica mjesta (46) a prema očevidu od dana 18. ožujka 2024.g. kojoj je oznakama A-B-C-D, te obojano narančastom bojom označila sporni dio šume prema obilježavanju tužiteljice za koji ista iskazuje da je unutar njezine šume (nesporni dio šume, prema pokazivanju tužiteljice, proteže se dalje prema istoku, a označila ga isprekidanom narančastom linijom), time da tužiteljica uz liniju sjeverne međe pokazuje zatese na drveću, koje također označava na skici. Šuma za koju tužiteljica iskazuje da je njena šuma kao i sporni posječeni panjevi, prema iskazu tužiteljice nalaze se na gruntovnoj čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina] površine od 144 čhv. Nadalje na skici lica mjesta prema obilježavanju tuženika označila je točkama E-F-G-H, te zelenom bojom dio šume za koju tuženik iskazuje da je njegova šuma, te isprekidanom zelenom bojom označava pravce šume tuženika prema njegovom pokazivanju, a koji su se na licu označeni vidljivim crvenim oznakama od puta u pravcu prema istoku sa sjeverne i južne strane. Šuma za koju tuženik iskazuje daje njegova šuma, prema njegovom iskazu nosi oznaku čk.br. 2306/15 k. o. [katastarska općina]. Nadalje vještakinja navodi da kako je već na očevidu izjavila u nalazu, na licu mjesta izvršila je detaljnu izmjeru pokazane šume od strane tužiteljice i tuženika odmjeranjima mjernom vrpcom kako su isti pokazali i obilježili na licu mjesta. Izvršila je detaljan uvid u katastarski i gruntovni plan, čiji prikazi su, kako je već i iskazala, različiti. Posebno je izvršila uvid u zbirku isprava Z-1337/1959 i pripadajući nacrt u kojem je tadašnja gruntovna čk.br. 2306/3a u k. o. [katastarska općina] cijepana na čk.br. 2306/3a (ista je kasnije promijenila podoznaku u 2306/3), zatim je cijepana i na čk.br. 2306/10 i 2306/11, time da ukupni zbroj površina ove tri gruntovne čestice odgovara površini katastarske čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina]. Također je pomnim opažanjem na terenu usporedila, od strane tuženika pokazanu njegovu južnu među šume od puta označenu na skici oznakom F, kao i pravac prema točci G, sa prikazom na katastarskom planu, te konstatira da se točka F nalazi kod sjecišta dvaju puteva, odnosno u početnoj točci linije južne katastarske međe čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina], što odgovara prikazu na katastarskom planu. Također izmjerena udaljenost od točke F (južna međa pokazana po tuženiku) do točke E (sjeverna međa pokazana po tuženiku), a koja je ujedno i sjeverna međa šume tužiteljice pokazane po tužiteljici i označena sa točkom A, iznosi 26,75 metara, slijedom svega opisanog konstatira da se sporni panjevi nalaze na katastarskoj čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina], odnosno nalaze se na gruntovnoj čk.br. 2306/3 prema stanju u zemljišnoj knjizi i pripadajućem nacrtu zbirke isprava Z-1337/1959.

Nadalje vještak je navela da sve naprijed navedeno te uvide u spomenute nacrte i provjeru je također izvršila prilikom z.k. ispravnog postupka prije par godina pokrenutog od strane OT, tada predlagateljice, u kojem je po nalogu suda, identificirala između ostalih tada predmetnih nekretnina, i sada spornu čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina], vršila je za potrebe identifikacije potrebna mjerenja vrpcom te dodatnom provjerom tada predočene šume od strane predlagateljice GPS uređajem. Zna da je tada, a i sada na ovom očevidu, OT iskazala i predočavala joj da je njena šuma sa sjeverne strane katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što odgovara prikazu gruntovne čestice 2306/3 k. o. [katastarska općina] (uvid u Z-1337/1959) koja je u trenutku zk ispravnog postupka bila upisana na VT u tadašnjem zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za kojeg je iskazala da je njen djed, također je predočavala da do njene šume sa južne strane se nalazi šuma njene strine koja odgovara gruntovnoj čk.br. 2306/10 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na CT, za kojeg je iskazala da je prednik njene strine, a također je iskazala da se južno od šume njene strine nalazi šuma od RT, sad tuženog, a koja odgovara gruntovnoj čk.br. 2306/11 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na Sokač Rozu, za koju je OT izjavila da je prednica sada tuženog RT.

Na održanom očevidu na licu mjesta na utuženoj nekretnini dana 29. listopada 2025.g. (66-67) uz vještakinju mjernicu Šteficu Tukša, sudjelovala je i vještakinja šumarske struke Karmen Dragač, tada je vještakinja Štefica Tukša pokazala nekretninu kao prošlom očevidu, položaj, te panjeve koji se nalaze na gruntovnoj čk.br. 2306/3 k. o. [katastarska općina], te je iste predočila prisutnoj vještakinji šumarske struke. Vještakinja šumarske struke Karmen Dragač na istom očevidu izmjerila je 5 panjeva hrasta. Nadalje je izjavila da su panjevi već dosta truli, a procjenu štete će dati u nalazu i mišljenju.

5. U svom pismenom nalazu i mišljenju, procijeni vrijednosti štete počinjene sječom stabala na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (74-79) zaključno vještakinja Karmen Dragač je navela da ukupna vrijednost prosječne drvne mase po važećem cjeniku – cijena na panju iznosi 1.291,28 eura. Nadalje vještakinja je zaključno navela da prema članku 4. Šumsko – odštetnog cjenika, iznos naknade za štetu u šumi i na šumskom zemljištu utvrđuje se na nač in da se prodajna cijena pojedinog proizvoda pomnoži sa faktorom, a prema članku 11. točki 2. navedenog cjenika faktor za naknadu štete za šumu posebne namjene stariju od 2/3 ophodnje te podignutu na prirodan način iznosi 5. Vrijednost posječene drvne mase 1.291,28 eura x faktor 5 = 6.456,40 eura, dakle ukupna vrijednost naknade iznosi 6.456,40 eura.

6. Nadalje tijekom postupka na raspravi dana 3. ožujka 2026. godine proveden je dokaz i preslušanjem svjedoka HT, svjedoka ĐT i svjedoka (105-106).

Svjedok LT u svom iskazu navodi da on zna o kojoj šumi je riječ, jer je tamo dolazio. Po sastavu je to mješovita šuma, gore na početku je hrast, dolje je bukva i jedan dio je javor. U toj maminoj šumi nešto smo sjekli rušili možda pred 20-tak godina. On nije niti znao da NT, ovdje tuženik, ima kakvu šumu tamo. On i mama su primijetili da je u njihovoj šumi rušeno pred nekih 3 godine porušeno je drvo hrast prosječne debljine možda 30-40 cm, ne može to precizno reći. Tko je rušio nije vidio. Mama je saznala tko je rušio, to je tuženik bio. Kada su ga pitali on je rekao da je to njegova šuma. Međa između naše šume i susjednih šuma bila je označena zatesinama i sprejem bojom. Koliko on zna međaš s njima je bila strina sada pok. AT, a ne NT, a s druge strane je bila šuma od ŽT. To su čuli kasnije da je to tuženik prenio na sebe. ŽT je pokojna. Nasljednik iza ŽT je ČT i Ć JT čini mi se. Nadalje navodi da su on i njegova mama su živjeli s djedom i bakom. To je bila šuma od djeda i djeda je naslijedila mama. Prije toga on nije čuo da bi u tu šumu netko zalazio i svojatao je. Njegova mama je obavijestila policiju da je šuma sječena. Ne zna točno koje godine, to je bilo pred 3,4 godine.

Svjedok UT u svom iskazu navodi da on zna o kojim se šumama radi. On zna da je šuma od tužiteljice s desne strane gledajući od puta prema dolje, a šuma od njegovog oca je s lijeve strane gledajući od puta prema dolje. Šuma od tužiteljice je većinom bukva i grab, možda ima i hrasta, ali on nije svaki dan u šumi pa ne zna, dok je šuma od oca po sastavu grab, bukva tri deblje i par tanjih. On zna da je u šumi od oca posječeno 10 hrastova. Prije nego je išao šumu rezati pozvao je mjernika pa zna da je to njegova šuma, jer sam mu to i rekao da mora mjernika pozvati. Ne zna da li je tužiteljica bila o toj sječi obaviještena. Tu gdje je bila sječa i OT je međaš sa svojom šumom. Dok se rušilo on nije bio gore. Iza toga tužiteljica njega nije kontaktirala. Kad je bio vani sud on nije bio na očevidu.

Svjedok KT u svom iskazu navodi da on samo zna da tužiteljica i tuženi vode spor oko neke šume, no on ne zna niti gdje je ta šuma niti gdje su međe. On je prolazio pored tih šuma jer ima tamo kilometar dalje svoju šumu. On ne zna da li su te njihove šume uopće međašne šume. On samo zna da se gore stalno pili i šume ruše, ali šta je čije i tko je to radio nema pojma.

7.

Na održanoj raspravi dana 23. travnja 2026. godine (109-112) proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZT, te stranaka tužiteljice i tuženika. Svjedok MT u svom iskazu navodi da on zna otprilike gdje su šume stranaka, čini mi se da su oni međaši. Zna da je u šumi izvršena sječa. On ne može sad reći u čijoj šumi je izvršena sječa, ne može znati gdje su međe. On je prolazio pored njihovih šuma. Sa sigurnošću on danas ne može tvrditi koja je šuma od tužiteljice. Naime, on ima šumu na tom području i pored njihovih šuma prolazi kad ide u svoju šumu. Po sastavu su to mješovite šume, to zna. On je vidio tuženika da je tu sjekao drvo, ali ne zna u čijoj šumi, ali mu je tužiteljica poslije rekla da je posječeno u njezinoj šumi. No, čija je šuma, a u kojoj je ČT sjekao on stvarno ne može potvrditi. Preslušana je i tužiteljica OT kao stranka koja u svom iskazu navodi da šumu o kojoj je riječ ona je naslijedila od oca ĆT, a on od svojeg oca PT. Ona može predočiti prijepis posjedovnog lista u kojem su navedeni podaci o posjednicima. Njoj je MT, preslušani svjedok, rekao da je u njezinoj šumi tuženik sjekao stabla. Posječeno je 6 stabala, a to je bilo još negdje 2019. Ona je s RT iks puta razgovarala o tome, vodila ga je i gore gdje je to posječeno, on je to sve poricao. On je tvrdio na te njezine primjedbe da je to njegova šuma, čak je i ogradu stavljao, stabla popisivao brojeve, čak je razbio i međašni kamen koji je bio kamen međaš pa nije cijeli razbio jer je duboko u zemlji ukopan. Kad ga je pitala za ogradu on je njoj prijetio policijom. Štetu je dala procijeniti, a to je bio vještak iz Koprivnice Krunoslav Indir. Čini joj se da je ta procjena negdje približna kao i procjena izvršena u ovom postupku. Nadalje navodi da ta šuma nije glasila na njezinog oca, već na djeda, a ona si je sređivala upis vlasništva pred par godina iza očeve smrti. Ona je bila na policiji i u [adresa] i [adresa]. Nitko nije htio izlaziti van jer su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti. Njezin tata je umro 2021. i dok je ta šuma sječena on je još bio živ. Prije toga oni problema nisu imali s međašima. S desne strane joj je međaš AT, a s lijeve NT.

Tuženik NT također je preslušan kao stranka u ovom postupku te je u svom iskazu naveo da je on sjekao drva, ali u svojoj šumi. Tu šumu uživa preko 65 godina. Stabla nije posjekao on nego drugi čovjek koje je to dao rušiti. On je posjekao 10 komada hrasta. Ne zna koje debljine je taj hrast bio. Kad se počelo sječi on nije morao nikog zvati, jer ja on sjekao maminu šumu. Broj moje čestice je 2306/15. Njemu je međaš tužiteljica s desne strane od juga, a od sjevera je Šumarija, Hrvatske šume. Širina njegove šume je 24 m kod onog puta gdje smo bili, a dolje dok se spusti na kraju je širina 31 m. Stoga nije imao potrebe nekoga zvati što će on raditi u svojoj šumi. Njemu je bio PT Martin međaš na desnoj strani. Njega je naslijedio njegov sin i kćer svaki u polovici. Šuma od tužiteljice je na drugom mjestu. On tu šumu uživa 65 godina i zna gdje je šuma, šuma je od njegove moje majke. Nadalje navodi da broj njegove šume je 2306/15. On zna da je šuma od tužiteljice 2306/3. Ono što je mjernica pokazala na licu mjesta zadnji put to ne dolazi u obzir, to nije ta šuma. Njegov otac je umro 1967. On tu šumu uživa kako prije tako i sad i druge međe nema, ona se mijenjala nije. Otac je put napravio dok je bio živ koji je išao od glavnog puta prema dolje. Taj put ide uz sjevernu među.

8.

Ocjenjujući sve provedene dokaze, a posebno nalaz i mišljenje vještaka izrađen na očevidu na licu mjesta i kasnije dopunjen, te iskaze svjedoka utvrđeno je da je tuženik stvarno sjekao u šumi tužiteljice stabla koja je šumarski vještak Karmen Dragač evidentirala na temelju ostatka panjeva posjećenih stabala, te dala procjenu o visini štete. Svjedoci koji su u srodstvu sa parničnim strankama nastojali su ali su svoje iskaze prilagodili tvrdnjama stranaka, no nitko od svjedoka nije mogao izričito se izjasniti da li je tuženik sjekao u svojoj šumi, već proizlazi da je sjekao u šumi tužiteljice što je na licu mjesta predočila mjernički vještak Štefica Tukša, te opažanja posječenih panjeva evidentirala šumarski vještak Karmen Dragač.

9.

Nalaz i mišljenje vještaka ovaj sud ocjenjuje kao objektivan i stručan, a izrađen je i na temelju neposrednog opažanja na licu mjesta 29.10.2025.g. U nalazu je prikazala utvrđeno stanje vrijednost posječenih stabala, i na kraju dala zaključno mišljenje (75-79). Tako je utvrdila da je ukupna vrijednost nastale štete 6.456,40 eura, a koji iznos sada potražuje tužiteljica preciziranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 4.12.2025.g. punomoćnica tužiteljice.

10.

Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio uzročnu vezu između sječe koju je izvršio tuženik, te nastale štete u šumi tužiteljice. Radi se o imovinskoj šteti čija visina je utvrđena u novčanim iznosima u tijeku ovog postupka. Osnovni princip je naveden u Zakonu o obveznim odnosima u čl. 1045. da onaj tko prouzroči štetu drugom istu je dužan nadoknaditi. Ovdje se radi o imovinskoj šteti koja je izražena u novčanim iznosima a visina štete u novčanim iznosima utvrđena je u tijeku ovog postupka, tako da je polazeći od odredbe čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima koja propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, tužiteljici u skladu sa stajalištem sudske prakse izraženim i u odlukama Vrhovnog suda RH (Rev-1193/10 od 18.1.2012.g. i Rev-1963/13 od 20.1.2016.g., tako da pripada pravo na zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude, odnosno od 18.5.2026. godine pa do plaćanja.

Iz navedenog razloga sud je odbio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim traži isplatu zatezne kamate od dana podnošenja tužbe tj. od 24.2.2023.g. jer je očito ovdje slučaj da se radi o imovinskoj šteti izraženoj u novčanim iznosima a visina ove štete utvrđena je u tijeku ovog postupka, tako da kamata teče od dana presuđenja.

11.

Tuženik ničim nije osporio da bi nastala šteta koju je on prouzročio sječom, nastala u šumi tužiteljice. Tuženik je samo u toku svojeg iskaza izjavio da on zna da je šuma od tužiteljice čk.br. 2306/3, ali što je u kontradiktornosti tvrdi da to što je mjernica pokazala na licu mjesta ne dolazi u obzir jer to nije ta šuma. Iskaz tuženika je sam po sebi kontradiktoran, a posebno je u kontradikciji sa tvrdnja tužiteljice i nalazima mjerničkog vještaka. Mjernički vještak Štefica Tukša je pokazala identificiranu česticu vještakinji šumarske struke koja je evidentirala panjeve posječenih stabala, te je izmjerom utvrđen promjer svih 5 posječenih stabala, a u zaključnom mišljenju svojeg nalaza utvrdila je da je vrijednost posječene drvne mase 6.456,40 eura, odnosno ukupna vrijednost naknade iznosi 6.456,40 eura. Tuženik je svojim podneskom od 27.1.2026.g. naveo da osporava nalaz i mišljenje sudskog vještaka i to u smislu da je sječa vršena u šumi koja bi bila u vlasništvu tužiteljice. Ovakva primjedba na nalaz vještaka nije konkretizirana, jer ne osporava sam izračun koji je vještakinja dala u svome nalazu, a o čijoj šumi su stabla posječena utvrđeno je na temelju svih provedenih ostalih dokaza, tako da nije bilo potrebe pozivati vještakinju da se očituje na ovakve primjedbe, a koje nisu ni primjedbe na nalaz vještaka u smislu izračuna visine nastale štete. Tako je sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev od 4.12.2025.

12.

Tužiteljica je u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom pa ima pravo na naknadnu parničnih troškova temeljem 154. st. 3. ZPP-a, a isti se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku, i to troškova za sastav tužbe 100 bodova iznos od 200,00 eura, za zastupanje na ročištu 26.10.2023.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, zastupanje na ročištu 6.12.2023.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, za ročište 18.3.2024.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, za ročište 6.5.2025.g. iznos od 100 bodova iznos od 200,00 eura, za očevid 29.10.2025. 100 bodova iznos od 200,00 eura, za sastav podneska očitovanja i usklađenja 4.12.2025. 100 bodova iznos od 200,00 eura, podnesak očitovanja na odgovor na tužbu 19.9.2023.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, za zastupanje na ročištu 28.1.2026.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, ročište 3.3.2026. 100 bodova iznos od 200,00 eura, ročište 23.4.2026.g. 100 bodova iznos od 200,00 eura, pristup za ročište za objavu odluke 50 bodova iznos od 100,00 eura, uvećano za PDV od 25% iznos od 525,00 eura.

Nadalje tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 59,47 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 118,94 eura, zatim trošak predujma za očevid 30.10.2023.g. iznos od 400,00 eura, te trošak predujma za očevid 22.5.2025.g. iznos od 300,00 eura, te trošak razlike predujma 28.11.2025.g. iznosi od 166,18 eura, dakle sveukupni trošak tužiteljice iznosi 3.669,59 eura.

13.

Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

Križevci, 18. svibnja 2026.

Sudac: Marijan Vrbančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana računajući od dana dostave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).