Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-220/2023-45

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Arnoldu Čadi, odvjetnik u Dugom Selu, protiv tuženika TG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćnici Vlatki Cvok, odvjetnici u [adresa], uz sudjelovanje maloljetnog djeteta ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2020. u Zagrebu, zastupane po posebnoj skrbnici ŽGP iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb i sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Područni ured Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i povećanju iznosa uzdržavanja, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 12. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika te predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice, 18. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mijenja se točka I. i II. izreke Rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl.br. R1 Ob-306/2021-3 od 1. listopada 2021. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 19. srpnja 2021. u dijelu u kojem je u dijelu u kojem je određeno mjesto stanovanja maloljetnog djeteta na načina kako slijedi:

    Maloljetna ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2020. u Zagrebu, stanovat će s majkom, ovdje tužiteljicom ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].

    II. Mijenja se točka I. i II. izreke Rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl.br. R1 Ob-306/2021-3 od 1. listopada 2021. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 19. srpnja 2021. u dijelu kojim je određen način ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje, na sljedeći način:

    Osobni odnosi maloljetne ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj] s ocem, ovdje tuženikom TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se ostvarivat će se prvenstveno u skladu sa dogovorom roditelja, uvažavajući njihove obveze i mogućnosti maloljetnog djeteta, a u slučaju izostanka dogovora, osobni odnosi ostvarivat će se na sljedeći način:

    - svaki drugi vikend od petka nakon vrtića do ponedjeljka do najkasnije 8:00 sati, kada se tata obvezuje dijete odvesti u vrtić, a u slučaju da je dijete bolesno ili ne ide u vrtić, dijete će biti kod oca do najkasnije 10:00 sati do ponedjeljka kada se majka obvezuje preuzeti dijete kod oca pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta, sve počevši od 15. svibnja 2026.

    - u tjednu kada dijete ne provodi vikend s ocem, dijete će provesti s ocem utorak nakon vrtića kada će otac preuzeti dijete, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić tada će otac preuzeti dijete na adresi majke do najkasnije 18:00 sati, kada će dijete boraviti kod oca do četvrtka kada će otac odvesti dijete u vrtić, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić, tada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca do najkasnije 10:00 sati u četvrtak, pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta,

    - u tjednu kada dijete provodi vikend s ocem, dijete će provesti vrijeme s ocem u utorak nakon vrtića, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić tada će otac preuzeti dijete na adresi majke do najkasnije 18:00 sati, kada će dijete boraviti kod oca do srijede kada će otac odvesti dijete u vrtić, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić, tada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca do najkasnije 10:00 sati u srijedu, pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta,

    - svaki drugi državni praznik i vjerski blagdani, koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj počevši od 10:00 sati do 20:00 sati na način da majka dovesti dijete kod oca, a otac će po završetku osobnih odnosa vratiti dijete majci na adresu stanovanja majke, pri čemu kod ostvarivanja osobnih odnosa prednost ispred vjerskih blagdana i državnih praznika imaju osobni odnosi koji se ostvaruju vikendom,

    - polovica zimskih, ljetnih i proljetnih praznika, pri čemu će u parnim godinama prvu polovica praznika dijete biti s majkom, a drugu polovicu s ocem, na način kako slijedi:

    - a) ljetni praznici koji uključuju srpanj i kolovoz, dijete će provoditi osobne odnose s ocem u parnim godinama cijeli kolovoz, a s majkom cijeli srpanj, a u neparnim godinama obrnuto te nadalje naizmjenično,

    - b) zimski praznici koji uključuju razdoblje od 23. prosinca do 6. siječnja, dijete će provesti osobne odnose s ocem u parnim godinama u razdoblju od 30. prosinca s početkom u 9:00 sati do 6. siječnja do 18:00 sati, a u razdoblju od 23. prosinca s početkom u 9:00 sati do 30. prosinca do 18:00 sati s majkom, a nadalje naizmjenično

    - c) proljetne praznike koji uključuju razdoblje od ponedjeljka do idućeg ponedjeljka koji je ujedno i Uskrsni ponedjeljak, dijete će provesti osobne odnose s ocem u parnim godinama u razdoblju od Velikog četvrtka s početkom u 18:00 sati, do Uskršnjeg ponedjeljka do 18:00 sati, a majka će s djetetom provesti vrijeme u razdoblju od ponedjeljka s početkom u 9:00 sati do Velikog četvrtka do 18:00 sati, a u neparnim godinama obrnuto, a po proteku praznika osobni odnosi se nastavljaju ostvarivati kako je bilo određeno vikendima i u tjednu,

    -oba roditelja mogu s djetetom otputovati jednom godišnje, neovisno o praznicima (zimskim, proljetni, ljetnim), u trajanju od najviše 2 tjedna, pri čemu su oba roditelja dužna o planiranom putu obavijestiti jedan drugoga najkasnije mjesec dana prije puta uz napomenu o planiranom tijeku puta, odnosno smjeru puta, trajanju puta, smještaju i adresi kretanja puta i smještaja te prijevozu,

    sve na način da će otac doći preuzeti dijete na adresi majke, a po završetku osobnih odnosa majka će preuzeti dijete na adresi oca, a u slučaju spriječenosti bilo kojeg od roditelja kod preuzimanja djeteta, oba roditelja su suglasna da dijete može preuzeti osoba od njihova povjerenja.

    III. Roditelji su dužni, u vezi s maloljetnim djetetom međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djeteta i dosljednosti u odgoju, te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

    IV. Mijenja se točka I. i II. izreke Rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl.br. R1 Ob-306/2021-3 od 1. listopada 2021. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 19. srpnja 2021. u dijelu kojim je određen iznos uzdržavanja maloljetnog djeteta na način kako glasi:

    Nalaže se tuženiku TG, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ocu, plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], umjesto dosadašnjeg iznosa od 132,72 EUR[1] (slovima: stotridesetdva eura i sedamdesetdva centa)/1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna) iznos od 224,00 EUR (slovima: dvjestodvadesetčetiri eura) mjesečno, počevši od 18. svibnja 2026. kao dana donošenja presude pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, na način da dospjele, a neplaćene obroke plati odjednom, u roku od 15 (slovima: petnaest) dana, a dospijevajuće do 15-og u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano sa zateznim kamatama koje teku na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja počevši od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na račun majke i zakonske zastupnice maloljetne tužiteljice, ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    V. Odbija se tužbeni zahtjev maloljetnog djeteta sa zatraženim iznosom od 1. ožujka 2024. od 172,67 EUR (slovima: stosedamdesetdva eura i šezdesetsedam centi) do 26. travnja 2024., te od 27. travnja 2024. do 22. svibnja 2025. sa iznosom od 195,16 EUR (slovima: stodevedesetpet eura i šesnaest centi) kao i iznosom od 224,00 EUR (slovima: dvjestodvadesetčetiri eura) za razdoblje od 23. svibnja 2025. do 17.svibnja 2026., zajedno sa datumom dospijeća svakog iznosa do 15-tog u mjesecu i pripadajućom zateznom kamatom na zatražene iznose, kao neosnovan.

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da je zahtjev tužiteljice za samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi u odnosu na donošenje odluka o prebivalištu, boravištu i obrazovanju djeteta povučen.

    II. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika kojom predlaže izmjenu uređenja roditeljske skrbi nad zajedničkim maloljetnim djetetom te dijete tužbu radi povećanja uzdržavanja.

    1.1. U tužbi se ističe da je 01. listopada 2021. pod brojem 6 R1 Ob – 306/21 – 3 od strane Općinskog suda u Sesvetama doneseno rješenje kojim se odobrava Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen 19. srpnja 2021. dijete UG, rođenu **.**.2020. Prema tom planu dijete stanuje kod majke, a s ocem ostvaruje osobne odnose u ponedjeljak, srijedu i petak od 17 – 20 sati, te svaki drugi vikend od petka u 17,00 sati do nedjelje u 17,00 sati, neradne dana i blagdane u RH naizmjenično, mjesec dana za vrijeme ljetnih praznika te tjedan dana zimskih praznika, odnosno po dogovoru. Također je određeno da je otac dužan doprinositi za uzdržavanje djeteta mjesečno 1.000,00 kn na račun Zagrebačke banke (dalje u tekstu: ranija odluka).

    1.2. Tužiteljica ističe da se tuženik ne pridržava postignutog zajedničkog dogovora i plana tako da uopće ne viđa dijete, a i neredovit je u obvezi plaćanja mjesečnog doprinosa. Stoga je tužiteljica odlučila pokrenuti postupak za izmjenom zajedničkog plana, kojemu se tuženik usprotivio, što je vidljivo iz Izvješća o obveznom savjetovanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Sesvete od 16. siječnja 2023.

    1.3. Nadalje, tužiteljica ističe da su se promijenile okolnosti od vremena donošenja zajedničkog plana na način da se tuženik ne pridržava vremena održavanja osobnih odnosa, time da odnedavno, unazad 3 tjedna to pokušava promijeniti, kada je saznao da je tužiteljica u novoj vezi, a maloljetno dijete od 28. prosinca 2022. ide u vrtić u [adresa] „Leptir“, tako da tužiteljica kao majka, prema postojećem rasporedu, ima vrlo malo ili uopće nema vremena da ga kvalitetno provodi zajedno s djetetom, a što je smisao sadržaja roditeljstva. Upis djeteta u vrtić bitno je promijenio mogućnost održavanja osobnih odnosa kako je dogovoreno, jer je i za dijete (staro 2,5 godine) iscrpljujući raspored vraćanja iz vrtića doma, a potom ga majka vozi ocu, pa se potom dijete potom vraća doma za nekoliko sati. Tim više jer otac uopće ne dolazi po dijete i ne vraća ga, a majka se zaposlila kao kuhar u Hotelu Antunović u Sesvetskom Kraljevcu, tako da više nije čitav dan s djetetom (kao što je bila), pa da bi ga onda ocu vodila svak i drugi dan u tjednu od 17 – 20 sati.

    1.4. Slijedom navedenoga, predlaže se sadržajno promijeniti postojeći Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi na način da sud donese slijedećeg sadržaja (time da je na samoj raspravi moguće prilagoditi i precizirati vremena i dane, nakon saslušanja stranaka, ali u okviru predloženog od strane tužiteljice) odluku kojom će se odrediti da maloljetno dijete ostvaruje osobne odnose s ocem svaki utorak od vremena kada ju uzme iz vrtića pa sve do 20,00 sati i svaki drugi vikend od petka do nedjelje u 15,00 sati, time da će onog utorka i vikenda kada je dijete kod njega uzeti (osim utorka) u petak dijete iz vrtića i u nedjelju u 15,00 sati vratiti dijete majci na adresu gdje majka boravi, onoga vikenda kada je dijete s majkom, tada će dijete biti sa ocem utorak i četvrtak od vremena kada ju uzme iz vrtića pa do 20,00 sati, time da je dužan dijete vratiti majci na adresi gdje majka živi, kada dijete ne ide u vrtić na neradne dane i blagdane, tada će otac preuzeti dijete kod majke u 15,00 sati i vratiti dijete majci u 20,00 sati, kada dođu ljetni praznici, dijete će biti kod oba roditelja naizmjenično – 15 dana kod oca, 15 dana kod majke, 15 dana kod oca i 15 dana kod majke neprekidno, a u odnosu na zimske praznike 7 dana kod oca, a 7 dana kod majke neprekidno. Tužiteljica potražuje troškove postupka uvećane za zatezne kamate.

    1.5. Na ročištima održanima kod ovoga suda 1. ožujka 2024. i 27. travnja 2024. te 23. svibnja 2025. maloljetno dijete zastupano po majci i zakonskoj zastupnici postavilo je zahtjev za povećanjem iznosa uzdržavanja na način da predlaže da se odredi povećanje uzdržavanja za razdoblje od 1. ožujka 2024. u iznosu od 172,67 EUR, u skladu s minimalnim iznosima, a od 27. travnja 2024. iznos od 195,16 EUR te od 23. svibnja 2025. iznos od 224,00 EUR. Na ročištu održanim kod ovoga suda 15. listopada 2025. tužiteljica je predložila da joj se omogući samostalnost u donošenju odluka o prebivalištu, boravištu i obrazovanju djeteta.

    1.6. Nakon održanog ročišta kod ovoga suda 12. svibnja 2026. tužiteljica je predložila donošenje odluke prema postignutom sporazumu stranaka opisanom u točki 4. ovog obrazloženja presude, a u odnosu na uzdržavanje predložila je donošenje odluke prema postavljenom zahtjevu. Također, predlaže da svaka stranaka snosi svoj trošak postupka.

    2. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), maloljetnom djetetu imenovana je posebna skrbnica Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete imenovanjem posebne skrbnice u osobi ŽGP iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, radi zaštite prava i interesa djeteta u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob-220/2023.

    2.1. Posebna skrbnica je u podnesku od 15. listopada 2023. dostavila svoje očitovanje o tijeku postupka i mišljenje o prijedlozima stranaka na način da ističe da je zaprimila sam Izvješća nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad iz kojih proizlazi da da izrečena mjera stručne pomoći i podrške nije ostvarila svrhu izricanja. Naime, iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je majka roditelj koji bolje odgovara na potrebe djevojčice, dok je otac limitiran na način da je ukopan u negativnom stajalištu da su svi roditeljski propusti majke hotimični, te nije u mogućnosti uspostaviti primjerenu suradnju i komunikaciju kako sa majkom, tako i sa stručnom osobom. Sukladno navedenom, smatra da je mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad Klasa: 552-04/23-10/2 od 22. studenog 2024. i 22. studeni 2024. u potpunosti opravdano, te svakako smatra da je roditelje potrebno uputiti u Obiteljski centar obzirom da su roditelji izgubili međusobno povjerenje, te postoji mogućnost da će se njihov narušeni parterski odnos odraziti na roditeljski odnos, što valja spriječiti. Potrebno je da stranke senzibiliziraju i afirmiraju kako stres i neslaganja u roditeljskim odnosima utječu na neka područja razvoja djeteta: razvoj bazičnog povjerenja i razvoj privrženosti, sposobnost regulacije osjećaja, razvoj samopoštovanja, uspostavljanje vršnjačkih odnosa i prilagodbu na školu i školsko postignuće. Sukladno svemu navedenom, smatra da postoji opasnost za pravilan psihofizički razvoj djevojčice u budućnosti, ako roditelji, posebno otac, ne potraže stručnu pomoć i podršku u stjecanju vještina kako primjereno reagirati i asertivnije postupati u emotivnim situacijama, a što je nužno za bolje izmjenjivanje informacija i roditeljsku komunikaciju o djevojčici, koja je preduvjet za pravilan odgoj i skrb o djevojčici.

    3. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome ističe da su navodi tužiteljice iz tužbe maliciozni, neistiniti i usmjereni isključivo na postizanje uspjeha u ovom postupku, a ne na dobrobit zajedničkog djeteta koje je u dobi od svega 2,5 godina. Tuženik uredno i redovito prema Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi viđa zajedničko dijete stranaka.

    3.1. Tuženik ističe da se nisu promijenile okolnosti u odnosu na raniju odluku, te da on uredno ostvaruje osobne odnose s djetetom. Tuženik i tužiteljica su završili svoj partnerski odnos i tuženiku je jedino bitna dobrobit zajedničkog djeteta. Netočni su navodi tužiteljice da zajedničko dijete stranaka pohađa vrtić od 28. prosinca 2022. već zajedničko dijete stranaka pohađa vrtić od 01. rujna 2021. stoga su neosnovani navodi tužiteljice da prema postojećem rasporedu od kada zajedničko dijete stranaka pohađa vrtić nema dovoljno kvalitetnog vremena za biti s djetetom. Majka je bila zaposlena i prije nego je dijete krenulo u vrtić kao što je i sada zaposlena. Upravo suprotno tuženik ima malo kvalitetnog vremena za provoditi s djetetom jer u tjednu je s djetetom svega tri dana po 3 sata do 17,00 sati do 20,00 sati, što je vidljivo iz Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Netočno je da otac ne dolazi po dijete na adresu majke i da dijete ne vraća majci na njezinu adresu. Otac dolazi po dijete i vraća dijete majci prema dogovoru stranaka i otac je kao i do sada uvijek spreman doći i vratiti dijete majci na njezinu adresu. Tuženik kod održavanja osobnih odnosa s djetetom svaki puta ili dođe po dijete na adresu majke ili vrati dijete na adresu majke. Tuženik kada to tužiteljica dopusti preuzima dijete i u vrtiću. Majka je i ranije bila zaposlena tako da promjena njezinog posla nema značaj niti utjecaj koliko vremena majka može provoditi s djetetom. Ističe se da dijete ima potrebu i pravo jednako vremena provoditi s majkom i ocem te da je isto važno za zdrav psihofizički razvoj djeteta. Stranke su u razdoblju od sklapanja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi 19. srpnja 2021. u više navrata živjeli zajedno, te su svoju vezu definitivno prekinuli u listopada 2022. i od tada tuženik isključivo ostvaruje osobne odnose sa zajedničkim djetetom prema Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Tužiteljica često ne obavještava tuženika kao oca o bitnim događajima vezanim za dijete, pa oca ne obavijesti niti kada je dijete bolesno. Tuženik sazna da je dijete bolesno tek kada bi trebao prema Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi vidjeti dijete. Tuženik je tek od djelatnika vrtića saznao da tužiteljica u dane dolaska djeteta u vrtić dijete često dovodi u vrtić u jutarnje dežurstvo u 05,15 – 05,30 sati.

    3.2. Tuženik opisuje situacije u kojima nije mogao postići dogovor s majkom djeteta te navodi da ona nije fleksibilna na dogovor u interesu djeteta. Otac smatra da bi za zajedničko dijete bilo u najboljem interesu da tjedan dana bude kod majke i tjedan dana kod oca i polovicu svih školskih praznika jer bi dijete tako moglo s oba roditelja razvijati svoju povezanost i privrženost, a i na taj način bi se izbjeglo da majka ostavlja dijete u jutarnjem dežurstvu u vrtiću kada radi jutarnju smjenu.

    3.3. Slijedom svega gore navedenog predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice i usvojiti prijedlog tuženika da zajedničko dijete stranaka bude naizmjence tjedan dana s majkom i tjedan dana s ocem i polovicu svih školskih praznika.

    3.4. U odnosu na povećanje iznosa uzdržavanja, tuženik navodi da se ne protivi povećanju iznosa uzdržavanja, ali predlaže da se uzme u obzir sve što je plaćao i da je snosio sam trošak prijevoza kod preuzimanja i vraćanja djeteta, dok u odnosu na postignuti dogovor stranaka oko roditeljske skrbi ističe da predlaže donošenje odluke prema njemu kako je i opisano u točki 4. ovog obrazloženja presude.

    4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 12. svibnja 2026. stranke su postigle sporazum oko ostvarivanja roditeljske skrbi te oko troškova postupka, dok u odnosu na povećanje iznosa uzdržavanja nisu postigle sporazum. S tim u vezi utvrđeno je sljedeće: 1) Majka će stanovati s djetetom na adresi [adresa]. 2) Stranke predlažu da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom na način kako slijedi:

    - svaki drugi vikend od petka nakon vrtića do ponedjeljka do najkasnije 8:00 sati, kada se tata obvezuje dijete odvesti u vrtić, a u slučaju da je dijete bolesno ili ne ide u vrtić, dijete će biti kod oca do najkasnije 10:00 sati do ponedjeljka kada se majka obvezuje preuzeti dijete kod oca pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta, sve počevši od 15. svibnja 2026.

    - u tjednu kada dijete ne provodi vikend s ocem, dijete će provesti s ocem utorak nakon vrtića kada će otac preuzeti dijete, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić tada će otac preuzeti dijete na adresi majke do najkasnije 18:00 sati, kada će dijete boraviti kod oca do četvrtka kada će otac odvesti dijete u vrtić, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić, tada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca do najkasnije 10:00 sati u četvrtak, pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta,

    - u tjednu kada dijete provodi vikend s ocem, dijete će provesti vrijeme s ocem u utorak nakon vrtića, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić tada će otac preuzeti dijete na adresi majke do najkasnije 18:00 sati, kada će dijete boraviti kod oca do srijede kada će otac odvesti dijete u vrtić, a u slučaju da dijete ne ide u vrtić, tada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca do najkasnije 10:00 sati u srijedu, pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o navedenome najkasnije 3 sata prije predaje djeteta,

    - svaki drugi državni praznik i vjerski blagdani, koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj počevši od 10:00 sati do 20:00 sati na način da majka dovesti dijete kod oca, a otac će po završetku osobnih odnosa vratiti dijete majci na adresu stanovanja majke, pri čemu kod ostvarivanja osobnih odnosa prednost ispred vjerskih blagdana i državnih praznika imaju osobni odnosi koji se ostvaruju vikendom,

    - polovica zimskih, ljetnih i proljetnih praznika, pri čemu će u parnim godinama prvu polovica praznika dijete biti s majkom, a drugu polovicu s ocem, na način kako slijedi:

    - a) ljetni praznici koji uključuju srpanj i kolovoz, dijete će provoditi osobne odnose s ocem u parnim godinama cijeli kolovoz, a s majkom cijeli srpanj, a u neparnim godinama obrnuto te nadalje naizmjenično,

    - b) zimski praznici koji uključuju razdoblje od 23. prosinca do 6. siječnja, dijete će provesti osobne odnose s ocem u parnim godinama u razdoblju od 30. prosinca s početkom u 9:00 sati do 6. siječnja do 18:00 sati, a u razdoblju od 23. prosinca s početkom u 9:00 sati do 30. prosinca do 18:00 sati s majkom, a nadalje naizmjenično

    - c) proljetne praznike koji uključuju razdoblje od ponedjeljka do idućeg ponedjeljka koji je ujedno i Uskrsni ponedjeljak, dijete će provesti osobne odnose s ocem u parnim godinama u razdoblju od Velikog četvrtka s početkom u 18:00 sati, do Uskršnjeg ponedjeljka do 18:00 sati, a majka će s djetetom provesti vrijeme u razdoblju od ponedjeljka s početkom u 9:00 sati do Velikog četvrtka do 18:00 sati, a u neparnim godinama obrnuto, a po proteku praznika osobni odnosi se nastavljaju ostvarivati kako je bilo određeno vikendima i u tjednu,

    sve na način da će otac doći preuzeti dijete na adresi majke, a po završetku osobnih odnosa majka će preuzeti dijete na adresi oca, a u slučaju spriječenosti bilo kojeg od roditelja kod preuzimanja djeteta, oba roditelja su suglasna da dijete može preuzet i osoba od njihova povjerenja

    - oba roditelja su suglasna da komunikacija između njih bit će isključivo usmjerena na komunikaciju o djetetu, međusobno će razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djetetu i dosljednosti u odgoju, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na djetetu te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja,

    - oba roditelja su suglasna da dijete može s bilo kojim roditeljem jednom godišnje, neovisno o praznicima (zimskim, proljetni, ljetnim), otići na put u trajanju od najviše 2 tjedna, pri čemu su oba roditelja dužna o planiranom putu obavijestiti jedan drugoga najkasnije mjesec dana prije puta uz napomenu o planiranom tijeku puta, odnosno smjeru puta, trajanju puta, smještaju i adresi kretanja puta i smještaja te prijevozu. 3) Oba roditelja će ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb.

    4) Svaka stranka snosi svoj trošak postupka,

    5) Nije sporno odrediti povećanje iznosa uzdržavanja kako je to tužiteljica predložila, međutim otac želi da se umanji zatraženo potraživanje za iznose članarina i odjeće i obuću koju je kupovao za dijete, pri čemu se majka istome protivi jer iste troškove i majka ima, a ako će ih se uzimati u obzir dostavit će i ona ispis troškova koje je imala. Tuženik predlaže da se do 15. listopada 2025. uzme u obzir da je otac imao troškove prijevoza djeteta u oba smjera u iznosu zatraženog iznosa uzdržavanja, a jedan smjer je 21 km, a za koji dio obje strane suglasno navode da nije bilo dogovora oko prijevoza, te tužiteljica ističe da je i ona vozila dijete više puta u oba smjera. Majka ističe da je otac plaćao ples, a ona plaća plivanje 45,00 EUR.

    4.1. Postignuti sporazum stranaka je podržan od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete.

    5. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Rješenje Općinskog suda u Sesvetama posl.br. R1 Ob-306/2021-3 od 1. listopada 2021. s Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 19. srpnja 2021.(list 5 – 13 spisa), Izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu [adresa], Klasa: 552-05/22-09/89, Urbroj: 139-104-11/21-23-4 od 16. siječnja 2023. (list 14-16 spisa), dokumentaciju dostavljenu po tuženiku (list 28 -30, 119- 131 i 173-178 te 193-214 spisa), prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda [adresa] Klasa: 552-04/23-10/13, Urbroj: 139-104-11/21-23-8 od 16. svibnja 2023. (list 31-38 spisa), izvješća voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi od djetetu (list 46-56, 64-65, 72-94 i 137-157 spisa), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima od 8. kolovoza 2024. izrađen od Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za maloljetno dijete (list 67 -70 spisa), dopuna prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa:

    552-04/23-10/2, Urbroj: 139-104-11/13-24-19 od 22. studenog 2024. (list 115 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa:

    552-04/23-10/13, Urbroj: 139-104-11/7-26-38 od 11. veljače 2026. (list 186-187 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

    5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 15. listopada 2025. (list 165 -172 spisa) izveden je dokaz saslušanja svjedoka TGP, stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete i stranaka.

    5.2. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena.

    6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), sud je odlučio kao u izreci presude.

    7. Među strankama nije sporno da imaju zajedničko maloljetno dijete, kao i da nakon prestanka njihove izvanbračne zajednice maloljetno dijete stanuje s tužiteljicom, a s tuženikom ostvaruje osobne odnose, što proizlazi i iz dokumentacije iz spisa te iskaza stranaka.

    7.1. Među strankama nije sporno da roditelj s kojim dijete ne stanuje ostvaruje osobne odnose kako su stranke i predložile u točki 4. ovog obrazloženja presude, odnosno kako je i navedeno u točki III. izreke ove presude.

    7.2. Nadalje, među strankama nije sporno da je tuženik od prestanka izvanbračne zajednice doprinosio za uzdržavanje djeteta u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna), te da je plaćao za ples djeteta 35,00 eura i kupovao odjeću i obuću djetetu kao i tužiteljica u razdoblju od podnošenja tužbe do donošenja ove odluke.

    7.3. Među strankama nije sporno da svaka stranaka snosi svoj parnični trošak.

    7.4. Među strankama je sporno od kada počinje obveza tuženika za plaćanjem povećanog iznosa uzdržavanja te je li u obvezi platiti razliku iznosa na ime povećanja iznosa uzdržavanja.

    8. Iz prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-04/23-10/13, Urbroj: 139-104-11/21-23-8 od 16. svibnja 2023. (list 31- 38 spisa), proizlazi sljedeće:

    a) za tužiteljicu:

    - rođena **.**.1996. u Zagrebu, u braku roditelja Ž i LG. Otac Ž, rođ, 1971., živi u [adresa], nezaposlen. Majka LG, rođ. 1973. godine, živi u mjestu Suhodol Zelinski sa kćerkom FG, rođena **.**.2001., studentica.

    - tužiteljica je odrastala u obitelji gdje je otac bio sklon prekomjernom konzumiranju alkoholnih pića, a majka fizičkom kažnjavanju. Roditelji su se prvi put rastali kada je ona pohađala treći razred osnovne škole te su se nakon toga nekoliko puta pokušali pomiriti, no bezuspješno. Kao dijete je bila izložena iznimno narušenom odnosu između roditelja te je često mijenjala adrese prebivališta. U prvom razredu srednje škole odselila se od majke te joj se nije željela vratiti.

    - završila je Osnovnu školu u Sesvetskom Kraljevcu, prije toga je išla u Osnovnu školu Luka i u Osnovnu školu Adamovec. Sa sestrom i majkom je u dobrim odnosima te joj pomažu u brizi o maloljetnoj UG. Završila je Srednju ugostiteljsku školu za kuhara, do sada ima ostvarenog radnog staža oko osam godina. Trenutno je zaposlena u Hotelu Antunović, plaća joj mjesečno iznosi oko 1.000,00 EUR.

    - tuženika je upoznala u kafiću 2014., za vrijeme dok je išla u srednju školu. Opisuje da je to bila prva ljubav i da su osam godina bili u ljubavnoj vezi uz povremene prekide. Opisuje da je odnos između njih bio dobar. Razmišljali su o braku i o zajedničkoj djeci. Prije nego što se rodila maloljetna UG imala je jedan spontani pobačaj i jednu trudnoću nespojivu sa životom koja je završila tako da je morala pobaciti u trenutku kada je bila trudna pet mjeseci jer se plod nije razvijao. Otišla je od tuženika 2021. jer nije više mogla trpjeti njegovu pasivnost i inertnost. Navodi kako, nakon Vanessinog rođenja, tuženik nije bio uključen u djetetov život na način da brine o njoj dok je bolesna, o kupanju i o ostalim aktivnostima. Navodi kako je on u to vrijeme bio nezaposlen i imao je vremena brinuti o UG.

    b) za maloljetno dijete:

    - rođeno **.**.2020. iz uredne trudnoće u 40-om tjednu. Apgar je bio 10/10, porođajna težina 3540 g, a duljina 49 cm. Minimalno je kasnila u razvoju, kraći vremenski period su odlazili na vježbe na Goljak zbog hipertonusa. Pohađa Dječji vrtić Leptir u [adresa].

    c) za tuženika:

    - rođen **.**.1990. u Zagrebu, od majke GG. Odrastao je uz majku, djeda, sestru T i šogora Z. Odrastao je u mjestu [adresa] na adresi [adresa] u obiteljskoj kući u vlasništvu majke GG.

    - završio je Srednju školu Sesvete gdje je stekao zvanje Tehničar za računarstvo. Nakon srednje škole upisuje Fakultet elektrotehnike i računalstva koji je završio 2017. te je stekao titulu magistar računalnog inženjerstva.

    - uz djetinjstvo ga vežu lijepa sjećanja, negira postojanje nasilničkog ponašanja, alkoholizma ili drugih neprihvatljivih oblika ponašanja. Nakon završenog fakulteta pomagao majci na obiteljskom OPG-u Slavica Iviček koji je prijavljen na njihovoj adresi prebivališta. Navedenim se poslom bavio od 2017. godine pa do početka ljeta 2022. godine kada odlazi raditi sezonski na otok Brač kao glavni konoba r. Navodi kako je sezonski otišao raditi u srpnju, a vratio se krajem rujna. Nakon povratka sa sezonskog rada, trebao je ići u Austriju, ali je odlučio da ne odlazi nigdje navodeći kako bi mu UG nedostajala kao što mu je nedostajala i kada je sezonski radio te ju nije imao priliku redovito viđati. Za vrijeme studija radio je kao student brojne poslove.

    - Od sredine veljače je zaposlen u tvrtci Get install na radnom mjestu električara. Radno vrijeme je od 8,00 do 16,00 sati, rad je terenski na području Zagreba. Vikende ne radi. Mjesečna primanja su 800,00 EUR, a povremeno radi prekovremene kako bi dodatno zaradio zbog dugovanja na ime neredovitog podmirivanja alimentacije za dijete.

    - u dobi od 19 godina TG upoznaje djevojku RG s kojom je bio u ljubavnoj vezi dvije godine. Živjeli su zajedno, vezu opisuje kao turbulentnu optužujući RG da je bila opsjednuta s njime. Kao glavni razlog prekida njihove ljubavne veze navodi Josipinu ljubomoru, a navodi kako mu se isto to događalo i sa ŽG koja je također bila ljubomorna. Za vrijeme trajanja njihove ljubavne veze 2011. rođen je maloljetni AG za kojega tuženik navodi da je njegov sin, ali nije nikada upisan u rodni list kao njegov otac. Sa njime nije u nikakvom kontaktu niti AG zna da mu je on otac.

    - na adresi stanovanja u [adresa] živi u obiteljskoj kući koja je u vlasništvu majke GG. Živi na katu u zajedničkom kućanstvu sa sestrom T. TG koristi jednu spavaću sobu gdje se nalazi njegov i U krevet, a ostale pros torije koristi sa sestrom. Stambeni prostor je prostran i adekvatno uređen.

    8.1. U prijedlogu se navodi da su se stranke upoznale 2014. u kafiću gdje je tužiteljica radila. Bili su u ljubavnoj vezi uz više prekida, a u razdoblju od oko osam godina. Živjeli su zajedno kod tuženika i njegove mame. Nakon više prekida, sklopili su Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi 19. srpnja 2021., a koji je odobren 1. listopada 2021. rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 6 R1 Ob 306/21-3. Tužiteljica je predlagala izmjenu te odluke jer se iste tuženik nije pridržavao, dok je tuženik to osporio te prijavio da je na Vanessinim leđima primijetio tragove koji bi mogli ukazivati na tragove od šibe. Upitao je UG što joj je to na leđima, a ona mu je rekla da ju je mama udarila užetom od igračke mačke koju vuče po podu. Navodi kako ga ŽG ne obavještava o djetetovom zdravstvenom stanju, ne javlja kada je dijete bolesno, jedino ne njegov upit. Roditelji nemaju dobru komunikaciju te se ne obavještavaju oko djeteta, a opisuju se i situacije u kojima su se stranke međusobno prijavljivale oko skrbi o djetetu,

    8.2 Za maloljetno dijete se navodi da je polaznica dobno odgovarajuće odgojne skupine u redovitom odgojno obrazovnom programu od 1. rujna 2021. U i iz vrtića je dovodi i odvodi u pravilu majka (najčešće) ili baka (povremeno), u posljednje vrijeme i teta (čiji dolazak djetetova majka redovito najavi). Prošle pedagoške godine otac je par puta došao po nju u vrtić. U dane dolaska u vrtić, djevojčica je često (ili vrlo često) dolazila u jutarnje dežurstvo u 5:15-5:30. Od 1. siječnja 2023. do 17. ožujka četiri puta. U situacijama izbivanja iz vrtića radi bolesti postoje liječničke ispričnice. Funkcioniranje djeteta u skupini i razvojna obilježja ukazuje da UG raspoložena dolazi i odlazi u/iz vrtića. Privržena je odgojiteljima. Unutar skupine samoinicijativno i na poticaj ulazi u sve dostupne i ponuđene aktivnosti. U igrama/aktivnostima aktivno participira. U individualnoj igri je nezavisna. U odnosima s vršnjacima prihvaća i inicira socijalne interakcije. U skladu s sobi surađuje u igrama s njima. Vanessine reakcije u emocionalno zahtjevnijim situacijama i ponašanje situacijski je primjereno. UG je komunikativna djevojčica. U motoričkom području ne uočavaju se razvojna odstupanja (prema medicinskoj dokumentaciji od 29.7.2021. postojalo je blaže kašnjenje u nm razvoju u okviru flukt prema hipovrijednostima tonusa. Njezina samostalnost u brizi o sebi (odijevanje-razodijevanje, obuvanje-izuvanje, pranje ruku, jelo…) dobno je primjerena. Majka pokazuje interes za zbivanja u odgojnoj skupini i djetetov život u društvu vršnjaka. Sudjeluje na svim roditeljskim sastancima te jednom na individualnom razgovoru s odgojiteljima. Po potrebi surađuje s drugim službama vrtića i pravovremeno izvršava svoje roditeljske odgovornosti. Djevojčicu u vrtić dovodi čistu i urednu, kontinuirano osigurava sve potrebne stvari za Vanessin boravak u odgojnoj skupini. Otac je sudjelovao na prvom roditeljskom sastanku krajem kolovoza 2021., a u siječnju 2023. pridružio se zajedničkoj email listi roditelja. U kratkom vremenskom period stručni tim je zaprimio prijave nasilničkog ponašanja od strane oba roditelja spram maloljetne ZG. Saznanja o navedenom proslijeđena su nadležnoj policijskoj postaji, ne nemaju saznanja o ishodu navedenih postupaka. S roditeljima su provedeni savjetodavni razgovori u nekoliko navrata i to odvojeno kao i zajedno, a sve sa svrhom postizanja zajedničkog dogovora oko izvršavanja sadržaja roditeljske skrbi. Tijekom razgovora se stječe dojam kako je majka sklona više slušati savjete stručnih djelatnika, dok je otac poprilično siguran da majka tuče ZG i uporno isto predstavlja kao jedino moguće.

    8.3. Slijedom navedenoga, predlaže se da oba roditelja imaju zajedničku roditeljsku skrb, a s obzirom na pravo djeteta na aktivnu ulogu oba roditelja u njegovom životu. Mišljenja su da je u najboljem interesu djeteta da i nadalje živi s majkom na njenoj adresi prebivališta ili boravišta, a s obzirom na kontinuitet odnosa kojeg ima s majkom i razvijen stupanj privrženosti s majkom. S ocem ostvarivati će osobne odnose na sljedeći način:

    - svaki drugi vikend od petka nakon vrtića do nedjelje u 18 sati na način da otac preuzme dijete u vrtiću, a majka dođe po nju tamo gdje se otac nalazi s djetetom

    - u tjednu kada dijete ne provodi vikend s ocem svaki utorak i četvrtak na način da ju otac preuzme iz vrtića i vrati na adresu majke do 20 sati

    - u tjednu kada dijete provodi vikend s ocem svaki utorak na način da ju otac preuzme iz vrtića i vrati na adresu majke do 20 sati

    - svaki drugi državni i vjerski blagdan u Republici Hrvatskoj koji je neradni dan od 10 do 18 sati na način da otac preuzme dijete, a majka dođe po nju

    - ako dijete na dane predviđene za osobne odnose s ocem ne bude u vrtiću otac će preuzeti dijete na adresi majke, a majka će po nju doći tamo gdje se otac nalazi s djetetom

    - za vrijeme ljetnih praznika 15 dana u kontinuitetu dok će s majkom također biti 15 dana u kontinuitetu, a prema dogovoru roditelja, ostale dane ljetnih praznika prema gore navedenom prijedlogu te polovicu svih ostalih školskih praznika.

    9. U dopuni dopuna prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-04/23-10/2, Urbroj: 139-104-11/13-24-19 od 22. studenog 2024. (list 115 spisa), predloženo je da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na obrazovanje djeteta i promjenu prebivališta i boravišta djeteta na području [adresa] te da, u slučaju nemogućnosti roditelja da preuzme dijete, dijete preuzme osoba od povjerenja roditelja koji bi trebao preuzeti dijete, a o istom je roditelji koji nije u mogućnosti preuzeti dijete dužan obavijestiti drugog roditelja.

    9.1. U dopuni mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-04/23-10/13, Urbroj: 139-104-11/7-26-38 od 11. veljače 2026. (list 186-187 spisa), proizlazi da je terenskim izvidom utvrđeno kako su uvjeti u kojima boravi dijete kod oca primjereni, ima svoj prostor za spavanje koji je adekvatan i smatramo da u potpunosti zadovoljava njene potrebe. S obzirom na to da je roditeljima ranije bila dva puta izricana Mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu koja nije ispunila svoju svrhu, prijedlog voditeljice mjere bio je upućivanje roditelja u savjetodavni tretman radi poboljšanja komunikacije. Roditelji su u tretman već i ranije bili upućivani, no isti na kraju nije bio realiziran. Sukladno navedenom, uputili su roditelje ponovno u tretman psihosocijalnog savjetovanja u Udrugu Djeca prva kako bi poradili na svom odnosu, smanjili konflikte i stekli nove vještine radi unapređenja roditeljske komunikacije. Među roditeljima potrebno je raditi na izgradnji međusobnog povjerenja. Prema posljednjim saznanjima, majka se javila Udruzi radi dogovora oko termina te je prvi termin određen za 12. veljače 2026. Stručni tim nastavlja pratiti situaciju u obitelji te će po potrebi poduzimati daljnje mjere vodeći se najboljim interesom djeteta.

    9.2. U saslušanju stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete utvrđeno je da se kod stranaka kao roditelja nije ništa bitno promijenilo u ove dvije godine. Nije sporno da oboje dobro brinu o djetetu, ali je sporna njihova narušena komunikacija. Još su ranije upućeni u Obiteljski centar, ali se dugo čekao termin. Dat će opet novu uputnicu, a ključno je da oboje porade na komunikaciji jer je to jedini problem koji imaju između sebe kao roditelja. Majci je predložena djelomična samostalna skrb upravo iz razloga što se pojavljuju situacije u kojima ne mogu postići sporazum. Sjećaju se da je bila situacija oko prijave boravišta.

    10. Iz dostavljenih izvješća voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi od djetetu (list 46-56, 64-65, 72-94 i 137-157 spisa), u bitnome proizlazi da je veliki problem u ostvarivanju zajedničke roditeljske skrbi u komunikaciji oba roditelja koja je promjenjiva. Roditelji trebaju raditi na jačanju međusobnog povjerenja i poštivanja te se uvažavati međusobne razlike u stavovima i razmišljanju. Roditelji nemaju u vidu u svoje ponašanje niti pokazuju samokritičnost. Oboje traže da se posreduje oko nečega što je njima važno, ali pritom ne pokazuju spremnost na dogovore ili sporazum prema drugom roditelju te su usmjereni samo na vlastite interese i ciljeve. Ne razumiju da svojim nerazumnim ponašanjem štete najviše djetetu. Slijedom čega voditeljica mjere zaključuje da ako roditelji i nadalje odbijaju suradnju da je potrebno obustaviti mjeru stručne pomoći i podrške jer nije učinkovita i uputiti roditelje u Obiteljski centar i školu za roditelje.

    10.1. U svojem iskazu voditeljica mjere nadzora navodi u bitnome da je bila voditeljica mjere nadzora od studenog 2023. do siječnja 2025. U odnosu na roditeljsku komunikaciju sve je ostalo isto i ništa se nije promijenilo. U početku su bili problemi oko preuzimanja djeteta u vrtiću. Otac se protivio da dijete preuzme majčin sadašnji muž, a majka se u jednom trenutku protivila da otac preuzme bez prisutnosti voditeljice mjere. To je jedna konkretna situacija u kojoj su ipak postigli konkretan dogovor. U odnosu na suradnju, majka je više usvajala savjete nego otac, otac je znao više kontrirati i imao je dosta toga za reći. Za obje stranke može reći da su super roditelji, ali imaju jako lošu roditeljsku komunikaciju. Dijete je često u automobilu pa bi predložila da dijete viđa oca kako je bilo prema planu, ali možda ne bi bilo loše da to bude dva puta tjedno u dužem trajanju s mogućnosti prespavljivanja, te da otac odvede dijete u vrtić. Misli da se oba roditelja mogu kulturno i pristojno ponašati. Otac uvijek vodi treće osobe sa sobom na predaju djeteta, ali misli da to nije potrebno. Misli da bi koristilo roditeljima da idu u Obiteljski centar na savjetovanje, ali preporuča da u tom slučaju bude osoba koja će moći koordinirati između reakcija stranaka posebice oca koji bi trebao poslušati kada mu druga strana nastoji nešto ukazati.

    10.2. Nakon toga, a imajući i podatke iz dopune mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-04/23-10/13, Urbroj: 139-104-11/7-26-38 od 11. veljače 2026. (list 186-187 spisa) opisanog u točki 9.1. ovog obrazloženja presude, roditelji su obavijestili sud na ročištu održanim kod ovoga suda 12. svibnja 2026. da se posjećuju Udrugu te da im isto pomaže.

    11. Iz nalaza i mišljenja multidisciplinarnog tima od 8. kolovoza 2024. izrađen od Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za maloljetno dijete (list 67-70 spisa), u bitnome proizlazi da je dijete izloženo međusobnom negativnom atribuiranju od strane oboje roditelja te iznosi pozitivna iskustva s oba roditelja.

    12. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da je pokrenula ovaj postupak nakon što je uvidjela da ono što su dogovorili u ranijoj odluci da nije u interesu djeteta i da se dijete tri puta tjedno vozi. Naime, kad je upoznala sadašnjeg supruga, tuženik je počeo viđati dijete i držati se strogo onoga što piše u ranijoj odluci. Njezin suprug i ona su mu predlagali različite druge termine poput primjerice svakog vikenda, pa je rekao da mora imati privatni život. Nije htio postići sporazum.

    12.1. Tužiteljica ističe da se osobni odnosi djeteta s ocem ostvaruju prema ranijoj odluci te da se znalo događati da dijete kaže da ne želi ići kod oca, no ne zna koji je razlog tome. Moguće da je uslijed igre pa ne želi prekidati. Nepotrebno joj je da otac dolazi u pratnji nekoga po dijete i tako već dvije godine. Komunicira s tuženikom samo usmeno, ali primijetila je u nekoliko situacija da se neprimjereno obraća djetetu "ja ne želim takvu kćer", a u situaciji kada nije htjela podijeliti nešto što je dob ila s njim i njegovom mamom.

    12.2. Navodi da radi sa suprugom u njegovoj firmi te je on počeo raditi u Dubaiu, trebali su početi skupa 01. listopada 2025., ali dogodile su se neke stvari pa nisu. O svemu je obavijestila tuženika pa čak i o planiranome povratku. Ja bi išla raditi samo na mjesec dana i nije bilo nikad govora da bi tamo živjeli. Tuženik se tome protivio. Ne protivi se da dijete boravi kod oca.

    12.3. Tužiteljica ističe da ju smeta što otac ima određeni pristup prema djetetu koji ne odobrava te joj je neshvatljivo da ne želi dijete odvesti na dječji rođendan, a ta djeca dolaze njihovom djetetu na rođendan. Ne protivi se da mi otac dođe i kaže da želi s djetetom na dva tjedna u Švicarsku, pa joj je neshvatljivo da se protivi da ona odvede dijete u Dubai, a prije u Egipat. Takvih situacija je bilo više, neshvatljivo joj je da se protivi da dijete raste i napreduje na taj način. S tuženikom se ništa ne može dogovoriti, komunikacija je nikakva, pomalo je drzak u komunikaciji. Primjerice, kad spomene da djetetu treba 33 kombinacije za vrtić on uputi riječi da pere češće odjeću. Misli da će imati i u budućnosti probleme s tuženikom, jer je u najmu, planira sa suprugom gradnju kuće ili selidbu na drugu adresu, a boji se da tuženik opet ne bude dao suglasnost za prijavu. Primjerice, nastao je problem i oko plesa, pa je voditeljica mjere molila tuženika da ode 15 minuta ranije po dijete od onog kako je to propisano ranijom odlukom.

    12.4. Tužiteljica ističe da otac plaća 130,00 eura za dijete svaki mjesec, a sve druge troškove snosi ona. Za ovaj mjesec troškovi djeteta su bili oko 600,00 eura da ju se obuče za zimu, ona je zdrava djevojčica, te ima uobičajene potrebe oko odjeće, obuće i prehrane. Otac je platio sve do sada uredno kako je ranije i dogovoreno. Vrtić se plaća 60,00 eura, a ples je plaćao otac 35,00 eura. Nije djetetu ništa pored iznosa uzdržavanja kupio, niti za vrtić, to sve ona mora. To otprilike mjesečno zna biti 50,00 eura.

    13. Iz iskaza tuženika u bitnome proizlazi da osporava navode tužiteljice, te navodi da živi u kući s majkom od 75 godina, sestrom od 50 godina i njezinim sinom od 19 godina, bavili su se OPG-om, a on je obavljao sam većinu poljoprivrednih poslova. Nije točno da nije viđao dijete, bilo je samo dva mjeseca da ni je vidio najdulje, jer je radio sezonu, ali osigurao je da tužiteljica dođe s djetetom na tjedan dana kod njega, jer mi je bilo teško bez djeteta tako dugo.

    13.1. Tuženik navodi da u trenutku od kad su sklopili Plan i kad su počeli ponovno kod tužiteljice živjeti, već su nekoliko puta prekinuli. Nije bilo nikakvih problema oko upisa djeteta u vrtić u tom periodu. Nakon njegovog povratka sa sezone kreću problemi, zato je inzistirao da se drže ranije odluke jer inače ne bi mogao viđati dijete. Nakon toga je tužiteljica pokrenula ovaj postupak, blokadu računa. Dok su živjeli zajedno davao joj je novce na ruke. Kupovao je sve što je bilo potrebno djetetu pored iznosa za uzdržavanje, primjerice kupio je djetetu klokanicu i tenisice. Imali su probleme oko primopredaje djeteta jer bi se dijete preuzimalo iz vrtića i vozilo do majke gdje bi opet on onda vozio da preuzme dijete, a u svemu tome dijete bi se nalazilo u autu i u gužvama. Predložio je da on preuzima dijete u vrtiću i tek nakon četvrte izjave koja je sastavljena uz pomoć voditeljice mjere je konačno dogovoreno da njegova sestra može umjesto njega preuzimati dijete i on ponedjeljkom, srijedom i petkom, a tužiteljica sa suprugom utorkom i četvrtkom, odnosno njezin suprug jer ona može kad želi. Ne protivi se da se djetetu prijavi adresa na stvarnu adresu na kojoj boravi, a ne na adresu [adresa] gdje dijete ne boravi.

    14. Iz iskaza stranaka proizlazi da oboje žele skrbiti oko djeteta i provoditi vrijeme s njime, ali zbog narušene komunikacije i izostalog povjerenja ne uspijevaju postići sporazum kako je to ranije i navela voditeljica mjere nadzora opisanog u točki 10. ovoga obrazloženja presude.

    14.1. Unatoč konfliktnim situacijama koje su imali, roditelji se trebaju potruditi oko jačanja roditeljske komunikacije koja će koristiti i odgoju njihovog zajedničkog djeteta te trebaju ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, jer bez obzira na razdvojeni život, oboje roditelja trebaju pokazati maksimalan angažman i što veću prisutnost u životu dje teta. Naime, usprkos izrazito narušenoj komunikaciji između roditelja, međusobnom neuvažavanju i fokusu na mane onog drugog te fiksaciji na međusobno prepucavanje umjesto na zajedničko dijete, nije utvrđeno da bi dobrobit i interesi djeteta po pitanju obrazovanja, zdravstvene zaštite, slobodnih aktivnosti i sličnog bili dovedeni u pitanje ili da je svakodnevno funkcioniranje djeteta na neki način blokirano zbog komunikacijskih poteškoća i konflikata roditelja jer se roditelji unatoč svemu, bar za sad, uspijevaju dogovoriti oko bitnih pitanja vezanih za dijete.

    14.2. Da bi se jednog od roditelja ograničilo u sudjelovanju kod donošenja bitnih odluka za djecu, potrebno je procijeniti (utvrditi, dokazati) je li taj roditelj svojim ponašanjem šteti dobrobiti djece. Sama činjenica da između stranka ne postoji adekvatna komunikacija i da je njihov odnos konfliktan, što nedvojbeno proizlazi i iz mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete, ne predstavlja automatski razlog radi kojeg bi se drugog roditelja ograničilo u sudjelovanju kod donošenja b itnih odluka za dijete jer je iz provedenih dokaza utvrđeno da unatoč narušenoj roditeljskoj komunikaciji, dobrobit i interes djeteta po pitanju obrazovanja, zdravstvene zaštite, slobodnih aktivnosti kao ni drugih bitnih pitanja, kroz sve vrijeme nakon prestanaka izvanbračne zajednice stanaka nisu bili dovedeni u pitanje niti je svakodnevno funkcioniranje djeteta bilo otežano zbog komunikacijskih poteškoća i konflikata roditelja.

    14.3. U odnosu na narušenu komunikaciju, iz iskaza stranaka te priložene dokumentacije iz spisa proizlazi da odgovornost za postojeće komunikacijske poteškoće i konflikte je kod obje stranke koje se međusobno optužuju za iznošenje netočnih informacija te su oboje usmjereni isključivo na negativne strane i ponašanja drugog roditelja dok sebe doživljavaju u pozitivnim terminima radi čega su i od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete pa i ovog suda te voditeljice mjere nadzora upućeni na to da su kao roditelji dužni vlastite probleme, zamjeranja i nesuglasice staviti po strani, poraditi na minimumu pristojne i redovne komunikacije te na prvo mjesto staviti dobrobit djeteta uz naglasak da je samo dijete u Poliklinici, kako je navedeno u točki 11. ovog obrazloženja presude, navelo koliko ju njihov loš međusobni odnos opterećuje i žalosti. Oboje roditelja odgovorni su za odgoj djeteta, za djetetov budući život i emocionalni razvoj pa svoje ponašanje moraju uskladiti s najboljim interesima djeteta te izbjeći sve nesuglasice i probleme do kojih dolazi zbog njihovih emocionalnih stanja, inata i bilo kojih razloga koji nisu primjereni pri skrbi o djetetu.

    15. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, postignuti sporazum, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetnog djeteta i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

    16. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio iskaze stranaka, mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta.

    17. Pri tome se ističe da sud nije utvrđivao mišljenje maloljetnog djeteta posebno, s obzirom na nisku kronološku dob i činjenicu da oba roditelja brinu oko djeteta i da dijete i u vrtiću i u Poliklinici iskazuje pozitivno iskustvo s oba roditelja, a kako to i proizlazi iz točaka 9. i 11. ovog obrazloženja Presude te i iskaza samih stranaka . Međutim, sud je prilikom donošenja ove presude uzimao u obzir ovlasti koje ima propisane Obiteljskim zakonom, a kojima će se omogućiti djetetu odrastanje u sigurnom i zdravom okruženju, ostvarujući pritom osobne odnose s tuženikom, pri čemu će oba roditelja morati poraditi na jačanju roditeljske komunikacije koja ih u bitnome udaljava u zajedničkom roditeljstvu i time utječe na njihovo zajedničko dijete koje iskazuje želju za sudjelovanjem oba roditelja u njegovom životu.

    18. Sud je prihvatio i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete jer smatra da su dali svoje mišljenje objektivno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, poštivajući pri tome odredbe važećeg Obiteljskog zakona i Međunarodne Konvencije o pravima djeteta i načela slobode izražavanja mišljenja propisanog čl. 12. spomenute konvencije. Osim toga, njihovo mišljenje je u skladu s priloženom dokumentacijom u spisu.

    19. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom ko jom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

    19.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

    19.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno.

    19.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    19.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.

    19.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

    19.6. Roditeljsku skrb prema odredbi čl. 91. Obiteljskog zakona čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja kao i pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom i zastupanje djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa, što predviđa odredba čl. 92 citiranog zakona.

    19.7. Iz odredbe čl. 105. Obiteljskog zakona proizlazi da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka pri čemu je sud dužan posebno voditi računa o tome koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s čl. 416. st. 2. i st. 3. Obiteljskog zakona.

    19.8. Iz odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta proizlazi da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela najbolji interes djeteta mora imati prednost.

    20. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi sud je imao u vidu prijedlog stranaka koji su u konačnici podržali i prestavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete na način da dijete stranaka i nadalje stanuje s majkom, te da se osobni odnosi oca, ovdje tuženika s djetetom kako je to i navedeno u točki IV. izreke presude, ako i da oba roditelja ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb.

    20.1. Naime, prema odredbi čl. 99 Obiteljskog zakona oba roditelja bez obzira žive li zajedno ili odvojeno ravnopravno zajednički i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je tim Zakonom drugačije određeno. Iz dostavljenih izvješća voditeljice mjere nadzora, te priložene dokumentacije proizlazi da je trenutno u interesu djeteta da roditelji poboljšaju svoju komunikaciju i da nastave imati zajedničku roditeljsku skrb. Najbolji interes djeteta je temeljno načelo koje osigurava djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti, a u konkretnom slučaju za to je potrebno da oba roditelja usklade prava i obveze u skladu s trenutnim okolnostima i pokušaju sporazumno rješavati nesporazume jer isto utječe na njihov dijete, a oni su dužni spriječiti bilo kakav negativan utjecaj na dijete, a pritom nije utvrđeno da jedan od roditelja ne izvršava svoju roditeljsku ulogu.

    21. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit djeteta i njegova prava, zdravlje i svekolike najbolje interese, a prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete, sud je uvažio prijedlog stranaka i Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete kod ostvarivanja roditeljske skrbi.

    22. S tim u vezi se ističe i da je sud prihvatio postignuti sporazum stranaka imajući u vidu do sada izvedene dokaze, mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Sesvete te činjenicu da su uočeni su znatni pozitivni učinci u ponašanju oba rod itelja koji su uspjeli mirnim putem postići sporazum o izvršavanju roditeljske skrbi i na taj način spriječiti dodatnu traumatizaciju djeteta kroz dugotrajne sudske postupke.

    22.1. Zbog narušenih odnosa, izostale roditeljske komunikacije, tužiteljica je predlagala tijekom postupka ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi, a koja podrazumijeva da jedan roditelj ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na određena bitna pitanja vezana uz dijete, uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke, a sve u skladu s djetetovom dobrobiti.

    23. Pravo ostvarivanja osobnih i neposrednih odnosa djeteta i roditelja zaštićeno je i Konvencijom o pravima djeteta.

    23.1. Iz odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta proizlazi da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela najbolji interes djeteta mora imati prednost.

    24. U odnosu na mjesto preuzimanja i vraćanja maloljetnog djeteta, sud je uzeo u obzir ravnopravnost među strankama i podjelu troškova, sud je odredio kako je i navedeno u točki II. izreke presude.

    25. Stoga je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke ove presude, te točki I. izreke ovog rješenja.

    26. U skladu s čl. 417. st. 3. Obiteljskog zakona, stranke se upozoravaju na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem.

    26.1. Isto tako, sud upućuje stranke da za slučaj novih bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti imaju u vidu i mogućnost pokretanja novoga postupka u kojem se može donijeti nova odluka o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuju, u ovom slučaju tuženikom kao ocem.

    27. Nadalje, a s obzirom na dužnost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom propisanu čl. 113. Obiteljskog zakona, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete, sud je odlučio kao u točkom III. izreke ove presude.

    28. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir iskaz stranaka kao i svu dokumentaciju koja prileži spisu.

    29. Tuženik, koji je obveznik uzdržavanja, radno je sposoban, prema podacima iz točke 9. i 13. ovog obrazloženja presude, bez podataka o drugim osobama koje mora uzdržavati.

    29.1. Stranke su suglasno iskazivale da je tuženik doprinosio za uzdržavanje djeteta, plaćao ples, snosio troškove prijevoza djeteta, kao i majka, te kupovao djetetu kad je kod njega bilo sve što je potrebno, a za što je i priložio račune.

    30. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

    31. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

    31.1. Prema odredbi čl. 27. st. 2. Konvencije o pravima djeteta roditelji imaju prije svih odgovornost, da ovisno o svojim sposobnostima i materijalnim mogućnostima osiguraju životne uvjete koji su prijeko potrebni za djetetov razvoj.

    32. Ocjenjujući mjesečne potrebe djeteta za utvrditi je da ima uobičajene mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, igračaka, vrtića, higijenskog pribora i kozmetike i slično, kako je i detaljno navedeno u točkama 1. i 9. te 12. i 13. ovog obrazloženja presude.

    33. Iz izvedenih dokaza te uvidom u isprave priložene u spisu, zatim čitanjem mišljenja iz točke 9. ovog obrazloženja presude i očitovanja tužiteljice iz točaka 1. i 11. ovog obrazloženja presude, utvrđeno je da tužiteljica sama doprinosi za uzdržavanje dje teta, te da predloženi iznos uzdržavanja djelomično pokriva materijalne potrebe za uzdržavanje djeteta.

    33.1. S tim u vezi, sud je pazio da kod donošenja odluke pazi da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja u skladu s čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona, posebice imajući u vidu da zbog nedostupnosti tuženika nije bilo mogućnosti točno utvrditi njegove materijalne prilike.

    34. Člankom 307. stavkom 1. Obiteljskog zakona propisano je da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje.

    34.1. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

    34.2. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

    34.3. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

    34.3. Uzdržavanje je pravo i dužnost roditelja te je radno sposoban roditelj dužan uzdržavati svoje maloljetno dijete u skladu s čl. 288. Obiteljskog zakona. Pri određivanju visine potrebnog iznosa uzdržavanja u prvome redu mora se voditi računa o dobrobiti djeteta, a u vezi s njegovom dobi i potrebama djeteta. S tim u vezi, radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja djeteta.

    35. Uzimajući u obzir odredbu čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona u vezi s :

    - Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025), prema kojim podacima roditelj koji ne stanuje s djetetom je dužan za dijete do 6 godina plaćati 17 % prosječne neto plaće odnosno 224 EUR, što i odgovara iznosu prema podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025),

    - Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) propisano je da za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 195,16 eura (slovima: stodevedesetpet eura i šesnaest centi) što i odgovara iznosu prema podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024),

    - Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023) propisano je da za dijete do 6 godina 17 % prosječne plaće 172,67 eura, što i odgovara iznosu prema podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023),

    utvrđeno je da je tuženik bio u obvezi plaćati za uzdržavanje djeteta povećani iznos uzdržavanja od podnošenja tužbe odnosno od 22. veljače 2023., što on sam ne spori te ističe da je pored redovnog iznosa od 132,72 EUR kupovao djetetu odjeću, obuću i igračke, provodio vrijeme s djetetom i duže od onog propisanog ranijom odlukom, a što i proizlazi iz stanja spisa posebice kad je majka bila odsutna zbog putovanja i na razdoblje od mjesec dana, a iz priloženih računa proizlazi da je otac plaćao zatražene iznose.

    35. Nadalje, a u skladu s odredbom čl. 311. i 313. Obiteljskog zakona, sud je prilikom donošenja odluke o visini uzdržavanja uzeo u obzir da se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednako vrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja te da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu u smislu odredbe čl. 310. Obiteljskog zakona.

    36. S tim u vezi, sud je preispitao potrebe maloljetne djeteta, zatim potrebe i mogućnosti tuženika kao osobe koja daje uzdržavanje, a sve prema očitovanju stranaka i priloženoj dokumentaciji.

    37. Pravna osnova tužbenog zahtjeva je u skladu s odredbom čl. 285. Obiteljskog zakona kojom su propisane promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdržavanja pa je tako propisano da osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.

    38. Prema čl. 432. st. 1. Obiteljskog zakona sud će u presudi kojom se povećava iznos uzdržavanja utvrditi povećani iznos uzdržavanja i odrediti dan od kojeg ga treba plaćati.

    39. U skladu s navedenim, ovaj sud je ocijenio da tuženik može bez ugrožavanja svojih životnih potreba plaćati za maloljetno dijete povećani iznos od 224,00 eura (slovima: dvjestodvadesetčetiri eura) od 18. svibnja 2026. kao dana donošenja presude pa nadalje, posebice jer je navedeni iznos i niži od iznosa koji je sada propisan odlukom o minimalnim novčanim iznosima, a navedeni iznos će biti tek dostatan za djetetove životne potrebe, pritom uzevši u obzir da određeni iznos daje i majka s kojom živ i dijete te da tuženik ostvaruje sve sadržaje roditeljske skrbi, a sve činjenice relevantne za donošenje odluke utvrđene su tek provođenjem ovog postupka zbog čega nije dosuđena razlika na zatražene iznose povećanja uzdržavanja za razdoblje od podnošenja tužbe do presude imajući u vidu da je otac dokazao da je brinuo o djetetu i doprinosio za dijete u povećanom iznosu od onog određenog ranijom odlukom.

    40. Među strankama nije sporno da je tuženik doprinosio za uzdržavanje djeteta i kupovao mu, ali je sporno trebaju li se ti troškovi uračunati u povećane iznose uzdržavanja s obzirom na to da su stranke oprečnih izjava oko doprinosa za dijete .

    41. Naime, tuženik doprinosi za uzdržavanje djeteta, ostvaruje osobne odnose s djetetom i u većem vremenu nego što je predviđeno ranijom odlukom, a što majka ne spori, no pritom ni ne umanjuje zatražene iznose u ime djeteta za uplaćene iznose uzdržavanja niti za vrijeme koje je dijete provelo s ocem oko mjesec dana dok je bila na putu, a pritom ne spori niti da otac kupuje za dijete, ali ističe da i ona ima trošak čak i veći nego on kao i da ona ima trošak prijevoza kad ona vozi dijete, a što sve ukazuje da su oba roditelja novčano skrbila da dijete ima sve što je potrebno i da je ovom odlukom potrebno naznačiti povećani iznos koji je tuženik kao otac dužan uplaćivati u novčanom iznosu, a ne kao do sada kroz darove i odjeću i obuću već to može nastaviti i dalje no uz povećani iznos koji je dužan uplaćivati.

    41.1. Naime, roditelj uvijek treba staviti svoje dijete u prioritet i bilo kakve svoje osobne potrebe podrediti potrebama djeteta, sve dok dijete nije u mogućnosti samostalno ostvarivati svoje prihode, a što dijete sigurno sada nije.

    42. Naime, vrijednosno izjednačenje čuvanja, njege i skrbi koju za maloljetno dijete ulaže roditelj s kojim dijete živi, nema za posljedicu i nedopustivost da se i taj roditelj (kroz obrazloženje) obveže i sa određenim doprinosom u novčanom iznosu. Naime, nije neminovno da taj roditelj, kod kojeg se dijete nalazi, bude uvijek u nepovoljnoj poziciji i slabijeg imovnog stanja od roditelja kod kojeg se dijete ne nalazi, pa da bi se njegov doprinos uvijek svodio samo na čuvanje, njegu i skrb, a isti time bio oslobođen i plaćanja novčanog iznosa. Suština je tog zakonskog propisa da se čuvanje, njega i skrb koju svakodnevno ulaže roditelj kod kojeg se dijete nalazi izjednači sa novčanim iznosom roditelja sa kojim dijete ne živi, te je tijekom postupka utvrđeno da su oba roditelja zaposlena, zdravi i radno sposobni čime imaju oboje stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade. Međutim, tuženik osim djeteta nema drugih osoba za uzdržavanje, što je također uzeto u obzir kod odlučivanja i uzdržavanju djeteta.

    43. Imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja, da otac od prestanka izvanbračne zajednice doprinosi za uzdržavanje djeteta, a imajući u vidu troškove djeteta, podatke koji proizlaze iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025), u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona, sud je naložio ocu da za uzdržavanje maloljetnog djeteta plaća iznos od 224,00 EUR (slovima: dvjestodvadesetčetiri eura) mjesečno počev od donošenja presude kako je navedeno u točki IV. izreke ovoga rješenja uzimajući u obzir predloženu visinu uzdržavanja, činjenicu da je otac sudjelovao u uzdržavanju i dijelu dodatnih troškova, što majka djeteta nije osporila.

    43.1. Upravo iz navedenih razloga, a cijeneći potrebe djeteta za uzdržavanjem te materijalne mogućnosti tuženika, zahtjev djeteta je odbijen s razlikom iznad dosuđenog iznosa uzdržavanja do zatraženog iznosa uzdržavanja i rokom dospijeća uzdržavanja.

    44. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki V. izreke ove presude.

    45. Stopa kamate dosuđena je u skladu s odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) na iznos utvrđen u točki IV. izreke ove presude.

    46. Ovdje se ističe da je uzdržavanje dosuđeno od dana donošenja presude pa nadalje, jer su sve okolnosti bitne za donošenje od luke postojale u trenutku donošenja odluke, te tuženik nije tijekom postupka osporio da nije doprinosio za uzdržavanje djeteta.

    47. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

    48. Odluka o trošku donesena je primjenom odredbe čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona, pri čemu je sud u obzir uzeo tijek i konačne rezultate postupka.

    49. Naime, vodeći računa o svim okolnostima slučaja, o ishodu postupka, posebno činjenici da je ova odluka donesena za dobrobit maloljetnog djeteta, kao i imajući u vidu da je uspjeh stranaka u ovom postupku s obzirom na njihove prijedloge i zahtjeve, zapravo podjednak s obzirom na to da su stranke postigle sporazum oko ostvarivanja roditeljske skrbi, kao i oko troškova postupka, zbog čega je odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    50. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.

    U Zagrebu, 18. svibnja 2026.

    SUDAC:

    Neda Šola

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude i rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

    O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćniku,

    2. Tuženiku po punomoćnici,

    3. Posebnoj skrbnici maloljetnog djeteta,

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Sesvete,

    5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Dubrava,

    6. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.