1 P-1050/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217 po sucu Anđelki Bagić u pravoj stvari tužiteljice DŽ, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Suzani Malenica, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika AŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po kćerki kao punomoćniku PŽ , [adresa], radi činidbe, nakon zaključene javne glavne rasprave održane dana 15. travnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja Suzane Malenica, odvjetnice u Šibeniku i punomoćnika tuženika PŽ, na ročištu objave i dostave presude dana 18. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) prestati sa svojatanjem dijela nekretnine tužiteljice DŽ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) katastarski označene kao dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

II. Nalaže se tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) tužiteljici DŽ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe predati u posjed fizički određeni dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 9 m2, označen slovima A-B-C-F-G-A na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine. 2

III. Nalaže se tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid smješten na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koji je označen slovima I-J-K-L-I na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

IV. Nalaže se tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknaditi tužiteljici DŽ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) parnični trošak u iznosu 3.606,18 € uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja 28. kolovoza 2024.godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana .

Obrazloženje

1.U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je već donio presudu pod posl. br. P-715/2025. godine kojom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice i to točkom jedan je naloženo tuženiku SŽ da prestane sa svojatanjem dijela nekretnine tužiteljice katastarski označene kao čest. dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

Točkom dva je naloženo tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) tužiteljici DŽ, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe predati u posjed fizički određeni dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 9 m2, označen slovima A-B-C-F-G-A na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine. Točkom tri je naloženo tuženiku AŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe porušiti betonski zid smješten na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koji je označen slovima I-J-K-L-I na skici mjesta očevida (dopuni) sudskih vještaka Pjera Sladoljeva i Antonia Reljanovića, obojica dipl. ing. geod. od 15. 09. 2023. godine te ukloniti ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će, u protivnom, to o njegovom trošku učiniti tužiteljica.

Točkom četiri je naloženo tuženiku da naknadi trošak tužiteljici u iznosu od 3.356,18 €

2.Protiv ove presude tuženik je podnio žalbu, a Županijski sud u Splitu je postupajući po žalbi tuženika rješenjem pod posl.b r. Gž- 3008/2024-3 od dana 13. svibnja 2025. godine ukinuo naprijed navedenu presudu i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

2.1. Županijski sud je u rješenju u svojim uputama u odnosu na točku jedan i dva tužbenog zahtijeva naveo da je sukladno odredbi članka 161. stavak 1 ZVDSP-a, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda svoj posjed. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu star zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu članak 162. st. 1. ZVDSP-a).

2.2.Nadalje prema odredbi članka 166. stavak 4. ZVDSP-a predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo od kojih zavisi činjenica na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovog članka; inače se na vlasničku tužbu predmnijevanog vlasnika , na prigovor posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu,ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravom naravi tužbe predmnijevanog vlasnika.

3.Nadalje zaštita od uznemiravanja da je propisana odredbom članka 167 . stavak 1. ZVDSP-a, prema kojoj ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način , a ne oduzimanjem stvari , vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane . Prema odredbi stavka 2. ovog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

4.Prema naprijed navedenim odredbama ZVDSP-a vlasništvo da može biti povređeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem te pa da u takvoj situaciji vlasnik ima pravo zaštiti svoje pravo vlasništva kroz dvije vrste pravih vlasničkih tužbi, rei vindicatio i acti negatornia, Rei vindicati prava je vlasnička tužba kojoj vlanika štiti u slučaju oduzimanja posjeda i ona da se definira kao tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar koju on, pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje može dokazati od posjednika. Ovakav tužbeni zahtjev kod takve tužbe kondemnatoran i treba glasiti na predaju stari u posjed, a može pri tome sadržavati i način povrata.

5.S druge strane , povreda prava vlasništva , osim oduzimanja posjeda može biti učinjena i drugim radnjama treće osobe, kojima se vlasništvo ograničava što uznemirava vlasnika u vršenju vlasnikovih ovlaštenja. U tom slučaju vlasnik se štiti pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom( actio negatoria) kojom vlasnik –posjednik zahtjeva od osobe koja ga na bilo koji način , ali ne oduzimanjem posjeda , bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem. Vlasnik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ( članka 167. stavak 1. ZVDSP) u slučaju kada je isti posjednik stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari ili spornog dijela nekretnine, tada isti ne bi imao pravo na negatoru zaštitu, već vlasnik ne posjednik štiti svoje vlasništvo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZVDSP-a.

6. U ovom ponovljenom postupku ovaj sud da bi trebao u skladu odredbom članka 190. ZPP-a odlučiti i o dopuštenosti preinake tužbe obzirom da je tužiteljica pored istaknutog tužbenog zahtjeva u tužbi i to negatornog zahtjeva , istaknula i zahtjev za predaju dijela nekretnine u posjed (reivindikacijski zahtjev) i to u podnesku od 21. ožujka 2024. godine, nakon zaključenja prethodnog postupka, a preinaci tužbenog zahtjeva se tuženik usprotivio. Radi navedenog sud da je trebao odlučiti o preinaci tužbenog zahtjeva sukladno odredbi članka 190. stavak 2. i 3. u vezi s člankom 191. ZPP-a, a što da sud nije učinio.

7.Osim toga da bi sud u ovom ponovljenom postupku trebao utvrditi je li zid kojeg je sagradio tuženik predstavlja granicu između nekretnina stranka i je li isti sagrađen prema međašnim znakovima koji je bio dogovora u svezi ogradnog zida između prednika tužiteljice i tuženika prilikom kupnje nekretnine.

8.U odnosu na pobijani dio tužbenog zahtijeva koji se odnosi na zaštitu od uznemiravanja prava stvarne služnosti puta preko dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i naloga tuženiku rušenje betonskog zida na dijelu označen slovima I-J-K-L-I na skici vještaka .

9.Prema odredbi članka 233 stavak 1 ZZVDSP-a, ovlaštenik prava služnosti da ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužene stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na posluženoj stvari,te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati, isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. Prema stavku 2. Istog članka Zakona pravo iz stavka 1. Ovog članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini i više ovlaštenika istog prava služnosti ploduživnaja.

10 Nadalje u smislu odredbe članka 234. ZVDSP-a da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom ostvariti svoje pravo iz članka 233. ovog Zakona , mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršenja toga prava. Prema članku 235. ZVDSP-a pravo na zaštitu svojega predmnijevanog prava služnosti ima poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti i onaj koji u postupku pred ovim ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda te služnosti( predmnjevani ovlaštenik služnosti), a na pravo predmnijevanog ovlaštenika na zaštitu na odgovarajući se način primjenjuju pravila o tužbi predmnijevanog vlasnika.

11.U ponovljenom postupku da bi sud trebao objasniti temeljem čega je tužiteljica ovlaštenica prava stvarne služnosti na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. , jer da to pravo nije upisao u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekrentiniu vlasništvu treće osobe TŽ koja da nije sudjelovala u postupku, a niti da je saslušana kao svjedok, a da nije dao razloge zbog kojih smatra da su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava služnosti i na koji način ( članka 218. ZVDSP-a).

12.Tužiteljica , a ranije njen suprug sad pok ŽŽ je i u ovom ponovljenom ostala pri svim navodima kako u u tužbi tako i tijekom postupka navodeći da je vlasnica i posjednica nekretnine katastarske oznake čest. br. 8025/2, upisane kao pašnjak 50 m2 i katastarske čet.br.8026/2 , upisane kao pašnjak 250 m2 u posjedovnom situ broj 1192 K. O. [katastarska općina] na imenu njenog sad pok supruga pok ŽŽ, a na nekretnini se nalazi vikend kuća sa okućnicom.

13. Tuženik da je vlasnik i posjednik susjedne nekretnine katastarske oznake čest. br. 8026/1 upisan kao kuća 64 m2 i pašnjak 186 m2 u posjedovnom listu broj 3301 K. O. [katastarska općina] upisana na imenu tuženika kao posjednika , odnosno izvan knjižni vlasnik, a nekretnine je u naravi vikend kuća sa okućnicom.

13.1.Između nekretnine tužitelja i kat. čest. br. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika čest. br. 8026/1 do 2013. godine da je predstavljao betonski potporni zid u dužini cca 15 m debljine 0,20-0.25m kojeg je tužitelj sagradio , a na koji se nastavljao kameni suhozid u dužini od cca 10m te da je takvo stanje vidljivo iz geodetske snimke geodeta HŽ od 20. kolovoza 1998. godine, a koje je stanje izmijenjeno i prikazano na geodetskoj snimci HŽ od 17. lipnja 2012. godine. Tuženik da je porušio dio betonskog zida tužitelja te sagradio novi zid u duljini 20- ak m, ali ne na istoj poziciji već na udaljenosti 0.5m parcela stranaka. Unutar kat. čest. [katastarska čestica] pa da je tim novosagrađenim zidom za cca 0.5 m zašao u tužiteljevu nekretninu odnosno "premjestio" zid za nekih 0.5m u tužiteljevu nekretninu.

13.2. Nadalje, tužitelj da je do svoje vikend kuće dolazio kolnim putem formiranim preko tužiteljeve 8025/2, a koji put je bio formiran u dužini od 2.20m, no tuženik je gradnjom ogradnog zida svoje nekretnine, izvan gabarita čestica koje je stekao kupoprodajom u dužini cc 7 m suzio navedeni pristupni put za 0,40 m, zauzeo dio tužiteljeve čest. 8025/2 i pripojio ga fizički svom posjedu. Tuženik da je promijenio konfiguraciju puta, porušio betoniranu podlogu pri kojem kretanje vozila uslijed visokog nagiba nije moguće, pa tužitelj nije uopće u mogućnosti koristiti se spornim putem ni vozilom doći do svoje vikend kuće.

13.3.Sporni zid na čest. 8026/2 da je označen slovima B-C, a na čest. 8025/1 da je označen slovima A-A1 na snimci HŽ od 17. lipnja 2013. godine. Kod ovakvog stanja stvari tuženik da je prisvojio više prava nego mu pripada te da je svojim radnjama prisvajanja tužitelja bitno ograničio u svojim pravima nekretnini unaprijed opisanoj pa je tužitelj predložio da sud naknadi tuženiku štetu te da tuženik naknadi tužitelju troškove postupka.

14. Po obavljenom očevidu dana 15. rujna 2023. godine i dostavljenoj skici mjesta očevida od dana 4. ožujka 2024. godine vještaka geodeta BŽ, dipl. ing. geod. i MŽ, dipl. ing. geod. i tužiteljica je podneskom od dana 21. ožujka 2024. godine uskladio svoj tužbeni zahtjev na način da je točkom I tužbenog zahtjeva zahtijevao da tuženik poruši zid označen slovima A-B-C-D na skici mjesta očevida i dopuni iste od strane sudskih vještaka Pjera Sladoljev i Antonia Reljanović od 15. rujna 2023. Godine, te da ukloni ostatke građevinskog materijala ili će to učiniti tužiteljica o trošku tuženika., točkom dva da sud naloži tuženiku da tužiteljici DŽ preda u posjed fizički određeni dio čest. 8026/2 K. O. [katastarska općina] površine 9m2 označen slovima A-B-C-F-G-A što je označeno na skici te točkom tri je tužitelj zahtijevao da tuženik poruši betonski zid smješten na 8025/1 a koji je označen slovima I-J-K-L-I na naprijed navedenoj skici vještaka geodeta.

15.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da pobija u cijelosti tužbu i navode u istoj te osporava osnovanost tužbe. Prvenstveno tuženik je naveo da je tužiteljica dostavila neslužbene kopije posjedovnih listova i geodetske snimke svoje nekretnine, a isto da nije dokaz o vlasništvu nekretnine, pa da iz tog razloga tužiteljica nije dokazala pravo vlasništva na nekretnini, a da je posjedovna zaštita zakašnjela. Tužiteljica da nije dokazala na koji način je tuženi prisvojio vlasništvo tužiteljice, jer prema službenim izvodima iz kat. plana zidovi navedeni u tužbi da su unutar tuženikove nekretnine 8026/1 K. O. [katastarska općina]. Granice parcele navedene na geodetskoj snimci Baranovića da nisu prenesene iz kat. plana što da se utvrđuje i izvodima iz kat. plana od 2011.gdine; 2012. a kasnije 2016 i 2021. godina, a to sve iz razloga što na geodetskim snimkama nisu usklađeni međašni znakovi kao na terenu. Tuženik da nije bespravno u posjedu čest. . broj 8026/1, jer je on i vlasnik te nekretnine, a prema izvodu iz kat. plana. Tuženik da ne uznemirava tužitelja niti da ne svojata njegov posjed, jer da tužitelj nije dokazao na koji način tuženik uznemirava tužitelja. Tužitelj da nije dokazao pravo vlasništva u tužbenom zahtjevu, jer da nema izvadak iz zemljišne knjige koji je dokaz vlasništva, a da nije dokazao ni čin uznemiravanja prilikom izvršavanja njegovih vlasničkih ovlasti na posjedu. Tužitelj da nije aktivno legitimirani vlasnik ni posjednik nekretnine iz tužbenog zahtjeva. Tužitelj da je prvi cijepao (parcelirao) čest. br. 8026 predao izmjeru u katastar Šibenik na temelju koje je izrađen izvadak iz kat. plana prema kojem je tužitelj posjednik u dijelu čest. 8026/1 u vlasništvu tuženika. Tuženik da je samo evidentirao zgradu u kat. operatu 1989. godine bez cijepanja na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Zid koji se navodi u tužbi tužitelj da je samovlasno izgradio u posjedu čest. br. 8026/1 dužine 8 m višeg zida i 6m nižeg zida. Zid da je tužitelj izgradio unutar čest. 8026/1 u liniji na koliko je bila očišćena parcela, a ne na međašnoj liniji, dakle bez utvrđivanja činjenica. Tuženi da je uklonio dopuštenom samopomoći 6 m zida te izgradio ponovno 6 m (u jesen 2014. godine) postepeno približavajući se međi između čest. 8026/2 i 8026/1 koja se vidi po izvodu iz kat plana i foto snimku s lica mjesta. Površina ispravljenog zida da je dužine 6m i dalje je unutar čest. br. 8026/1 po izvodu iz kat. plana, te da je tim ispravljano 0.12m zida na nekretnini tuženika. Ističe da nije točan tužbeni navod da je tuženik "ušao" za nekih 0,5 m u nekretninu tužitelja. Tuženik da je izgradio dodatnih 12 m zida (4 m u jesen 2015 i 8 u proljeće 2017) godine radi sprječavanja opasnosti od ugrožavanja života i materijalne imovine jer se kamenje i ostalo smeće urušavalo u nekretninu tuženika. Zid da je na kraju završio u međašnom znaku između čest. 8025/2 i 8025/3. Prednik tužiteljice da je kupio nekretninu oko 1985. godine, a da nije izgradio cijelom dužinom ogradni zid (radi se o 12m) više od 30god. Zid u dužinu spomenutih prvih 6m tuženik da je izgradio nakon kupovine površine od 82m čest. br. 8026/1 ugovorom o kupoprodaji između TŽ i tuženika, a sve da je upisano u zemljišnim knjigama i katastru u Šibeniku. U rješenju Državne geodetske uprave PUK Šibenik u posjedovnom listu 3301 od 24. srpnja 2017. godine da je evidentirano da tuženik ima pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] površine 336m2. Zid koji je izgradio tužitelj od 8m dužine udaljen 0.67 od 8025/1 gledano lijevo od ulaza na kat čest. [katastarska čestica] da se nalazi u kat. čest. [katastarska čestica] u nekretnini tuženika, a zid mora biti na međi na zemljištu čest. br. 8026/2, jer je to vlastita ograda tužitelja

16. U odnosu na put tuženik je naveo da isti nije formiran na tužiteljevoj kat. čest. [katastarska čestica] pa da je bez predmetno raspravljati o navodu tužitelja jer da se čest. br. 8025/2 nalazi na stražnjoj strani tužiteljeve nekretnine. Tuženik da je ogradio svoj zid i vlasništvo te na taj način da nije suzio put, a put je formiran na čest. 8025/1 i dijela kat. čest. s lijeve strane gledano na put od obale. Tužitelj da je mogao formirati put u dogovoru sa posjednicima i vlasnicima čest. br. 8025/1 lijevo gledano od obale prema gore, taj put da se od 2021. godine formira od strane vlasnika i posjednika preko nekretnine tužitelja, iz svega da proizlazi da tužitelj nije upućen u činjenice, a zid između 8026/2 i 8026/1 tuženik da je izgradio na liniji već postojećeg zida tužitelja premda prema izvodu iz kat. plana to je u posjedu i vlasništvu tuženika. Prema foto snimci s lica mjesta od 17. ožujka 2021. godine jasno se utvrdilo da je put formiran i stavljeni su međašni znakovi, a put je širine 3 m i da je formiran od 8025/1 koja je u posjedu i vlasništvu TŽ, a ne tužitelja. Da tuženik nije izgradio put tužitelj ne bi mogao doći i vozilom ni pješice ni 70-ak m od svoje nekretnine. Širina puta po tužitelju od 2.40m nije širina od kat. čest. [katastarska čestica] jer se to jasno vidi u odnosu na kvotu kosine tužiteljeve međe. Širina kat. čest. [katastarska čestica] da je 1,80m a kako je to geodetskoj snimci tužitelja i navedeno. Tužitelj da je nasuo put od 1m koji je već bio formiran vlastitim radom tuženika ispred ulaza u dvorište tuženika i to na kat. čest. [katastarska čestica] koja nije u njegovom vlasništvu ni posjedu, pa da je promijenio prirodnu konfiguraciju terena što se po prostornom planu zabranjuje. Nasipanjem terena i podizanjem razine terena oko 1m tužitelj da je promijenio prirodnu konfiguraciju terena te je na taj način nanio štetu tuženiku. Tužitelj da je nasuo svoju nekretninu oko 1m promijenio prirodnu konfiguraciju terena, nije naknadno kaskadno uredio teren niti je ostavio teren u zatečenom ili prirodnom nagibu. Tužitelj nije aktivno legitimiran za podizanje tužbe za 8025/1 te da bespravno pripaja vlasništvo i posjed 8025/1 i 8026/1. Kat. čest. [katastarska čestica] da je međašna sa kat čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a ne 8026/1 Napominje da je put napravio sam tuženik na 8025/1 do kraja svoje nekretnine oko 40m i to od 1986 do 1988 godine, tužitelj da nije htio sudjelovati u formiranju puta, da je betoniran 2002. godine zajedno sa vlasnicima i posjednicima ostalih nekretnina koje ga koriste, a tužitelj nije sudjelovao. Nakon čega je tužitelj dodatno nasuo teren ispred ulaza u dvorište tuženika i betonirao trake na 8025/1 ispred ulaza u nekretninu tuženika i time da je nanio štetu tuženiku da ne može uči autom u svoje dvorište na čest. 8026/1. Potporni zid uz put da nije na međi 8026/1 i 8025/2 nego između 8026/1 i 8025/1, a da ga je tuženik izgradio u jesen 2013. do proljeća 2014. godine. Zid koji je izgrađen od strane tuženika također da nije bespravno sagrađen. Tuženik je prigovorio i zastari ovakvog zahtjeva za naknadu štete te je popisao trošak kako je to po točkama i naveden na (listu 37) spisa, a od kojeg troška je odustao podneskom od dana 30 ožujka 2021. godine, a na raspravi održanoj dana 23. ožujka 2021. godine tuženik je naveo da nije postavio nikakav protutužbeni zahtjev te je povukao također dio odgovora na tužbu (list 4) i to u stavku 5 navodeći da sud to ne uzima u obzir kao odgovor na tužbu tuženika.

17.U odnosu na naprijed navedene navode odgovora na tužbu tužiteljica je navela da je u odgovoru na tužbu tuženik naveo nerazumljivo protivljenje iz razloga što u jednom momentu tužbu smatra za naknadu štete, iako ona to nije i neosnovano prigovara naknadi štete, iako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o zastari jer vlasničkopravni zahtjevi ne zastarijevaju. Osim toga da je nejasan dio odgovora na tužbu na zadnjoj stranici koji glasi "nalaže se tužitelju naknaditi štetu kao ograde parcela" a što bi značilo da se postavlja protutužbeni zahtjev koji je nejasan i neodređen.

18.Na naprijed navedeni uređen tužbeni zahtjev tuženik je prigovorio podneskom od 25. ožujka 2024. godine. u bitnom navodeći da na skicu mjesta očevida granica između 8025/1 i 8026/2 nije prikazana na skici mjesta očevida vještaka, te da ista prema digitalnom pregledu kat. plana ne predstavlja stvarnu granicu koja je postojala oduvijek ,a da je poznato da između istih čest. nije nikada izrađen geodetski elaborat, te granica da je određena međašnim znakovima na terenu koja da se nije mijenjala od povijesno postojećih predmetnih nekretnina. Tuženik da je gradnjom betonskog zida cijelom linijom između puta 8025/1 i svoje nekretnine 8026/1 ušao u nekretninu tuženika 8026/1 u korist puta. Ogradni betonski zid uz put da je 20cm u nekretnini tuženika čest. broj. 8026/1, a čija širina zida je 0.80 m i da je jasno da je taj put sad puno širi i to do 3m. Tuženik da je prepustio 20cm i ušao u svoju nekretninu kako bi se put proširio, a prema nalazu vještaka predmetni zid čest. 8025/1 da je u nekretnini tužitelja što da nije točno. Službeni podatci kat plana za K. O. [katastarska općina] da nisu točni i da ne mogu biti prikaz međe na predmetnom dijelu. Međe da trebaju biti izrađene uz sudjelovanje tužitelja i tuženika. Tužitelj da je prijevarom i zlouporabom povjerenja dao izraditi geodetski elaborat Rn-552/99, potpisati prijavni list bez poziva na utvrđenje nositelja prava na susjednim nekretninama. Geodetski elaborat Rn 552/1999 na kojeg se vještak poziva da nije sukladan sa Zakonom o općem upravnom postupku koji pripisuje sudjelovanje stranaka u upravnom postupku. Linija razgraničenja prema navedenom elaboratu da nije u skladu sa linijom razgraničenja po međašnim znakovima koje su vidljive na terenu i to između 8026/1 i 8026/2 te čest. 8025/3 i 8025/2 sve K. O. [katastarska općina]. Preris iz digitalnog kat. plana za K. O. [katastarska općina] da nisu u skladu sa izmjerama prema predmetnom geodetskom elaboratu, a tuženiku su jedini službeni dokumenti.

19. U očitovanju na odgovor na tužbu tužiteljica je navela da je greškom u pisanju tužbe naveo da se čest. br. 8025/2 nalazi sa stražnje strane tužiteljičine nekretnine, a ne sa prednje, koja je predmet ovog postupka, pa je točku II. izmijenio na način da je naveo da tužitelj do svoje vikend kuće dolazio kolnim putem formiranim prema kat. čest. br. [katastarska čestica] a koji put je u širini 2.20m no tuženik da je gradnjom ogradnog betonskog zida svoje nekretnine izvan gabarita čest. koje je stekao kupoprodajom u dužini cca 7m suzio navedeni pristupni put za 0.80m zauzeo dio 8025/2 i pripojio ga svom posjedu. Posebno je tužiteljica navela da je čest. br. 8025/1 koja predstavlja pristupni put za tužiteljevu nekretninu i drugih nekretnina u vlasništvu TŽ, ali ističe se da je ona pravna slijednica ĐŽ, vlasnika matičnih parcela 8025 i 8026 obje K. O. [katastarska općina] , pa je te parcele cijepao i prodavao fizičkim osobama koje su kupovale za izgradnju vikend kuće jednako kao i stranke ovog postupka. Prilikom kupoprodaje RŽ da je dio svog vlasništva namijenio kao pristup građevinskim parcelama koje je prodao što je vidljivo iz zapisnika od 06. kolovoza 1978,. godine između kupca FŽ i prodavatelja ĐŽ u kojem se spominje put jednako kao iz ugovora od 30. studenog 1970. godine kojim KŽ kupuje od EŽ čest. zem. stara dražica površine 400m2, te se osiguravah kupcu pristupni put u širini 2 m. Nekretnina koju je kupio FŽ da je danas označena kao 8024/3, a kao posjednik je upisana DŽP u posjedovnom listu 2616 K. O. [katastarska općina]. Tužitelj da je sporni put koristio od kupoprodaje dulje od 30 godina, pa je temeljem dosjelosti stekao pravo služnosti prolaza i provoza tim putem. Što se tiče da je tuženik sam uredio sporni put tužitelj je iskazao da nije istina već su sudjelovali svi stanovnici [adresa] među kojima je i tužitelj, a tužitelj i da nije sudjelovao jer je tražio da put ide do garaže, a kako se ostali nisu s tim suglasili tužitelj da je odbio sudjelovati u izgradnji puta kako se njegovi interesi nisu uvažavali kao interesi ostalih susjeda.

20. U odnosu na prigovor aktivne legitimacije i to na čest. br. 8025/1 tužitelj je istaknuo da je iz naprijed navedene dokumentacije razvidno da je stekao pravo stvarne služnosti prolaza i provoza kat. čest. [katastarska čestica] koji je i dan danas u vlasništvu TŽ i samim time ima pravo tražiti zaštitu od svih onih u mirnom korištenju stečenim pravom stvarne služnosti, pa tako i u odnosu na tuženika koji je u potpunosti onemogućio korištenje tim putem.

21. Nadalje, po Kupoprodajnom ugovoru od 10. rujna 1985. godine tuženik da je kupio 50/295 dijela čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest. zem. [katastarska čestica], a što je po rješenju Uprave društvenih prihoda Općine Šibenik od 10. 10. 1985. godine odgovaralo površini od 300 m2, dok je od TŽ Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 16. 04. 2014. godine kupio 86/336 dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] površine 336 m2 a koji suvlasnički udio upravo odgovara kupljenoj površini od 86 m2 te je u konačnici tuženik u kartonu zemljišta temeljem obaju Ugovora evidentiran kao izvanknjižni vlasnik kat. čest. br. [katastarska čestica] površine 336 m2. Također, dio kat. čest. br. [katastarska čestica] kojeg je kupio tuženik u površini od 50 m2 danas nosi katastarsku oznaku kat. čest. br. [katastarska čestica] površine 50 m2 upisan u posjedovni list broj 1423 K. O. [katastarska općina].

21.1. Tužitelj da je po Kupoprodajnom ugovoru od 10. rujna 1985. godine od ĐŽ pok. D kupio 50/295 dijela čest. zem. [katastarska čestica] dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina]. Prema tome, tuženik je kupio ukupno 336 m2 od matične kat. čest. br. [katastarska čestica], a tužitelj je od te iste parcele kupio dio površine 250 m2 no, tuženik danas drži u posjedu čest. br. 8026/1 površine preko 403 m2 a tužitelj u posjedu drži čest. br. 8026/2 površine cca 216 m2. Dakle, tužitelj ima manjak od 34 m2 a tuženik ima višak od 67 m2 a razlog tome je upravo taj što je tuženik zauzeo dio tužiteljevog zemljišta, i to u dva navrata, prvo par godina nakon kupoprodaje a za što je tužitelj saznao 1990. godine a potom i pomicanjem spornog zida, te što je zauzeo i dio kat. čest. [katastarska čestica].

21.2. Tužitelj da je siguran da će se očevidom i geodetskim vještačenjem utvrditi istinitost ovih navoda koja je vidljiva već i samim uvidom u Geoportal za navedene parcele. Tužitelj se pomirio s prvim pomjeranjem međe i nije sudskim putem tražio zaštitu svojih prava, jer je nedugo nakon tužiteljevog saznanja za uzurpaciju započeo i Domovinski rat, ali ne može i neće dopustiti da mu tuženik i dalje bespravno uzurpira odnosno otima njegovo zemljište, dio po dio. Uostalom, i na prerisu katastarskog plana vidljivo je da među između nekretnina stranaka - kat. čest. br. [katastarska čestica] predstavlja ravna linija da bi danas ista u naravi imala „zub“, odnosno djelomično bila pomaknuta na štetu tužiteljeve kat. čest. br. [katastarska čestica].Istim podneskom tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u točki 2, a koji je i konačno uređen kako je to naprijed navedeno po obavljenom očevidu uz sudjelovanje vještaka mjernika.

22.U tijeku ovog postupka izvedeni su dokazi pregledom posjedovnog lista list 5, 6, geodetskog snimka, skice premjeravanja, granica parcele prenesene iz kat. plana kojeg je izradio ZŽ dipl. ing. geod. 17. lipnja 2013. godine fotografija (list 10 – 22) spisa, povijesnog izvatka list 39, 40, izvoda iz popisa kat. čest. list 41 – 46, preris kat. plana (list 47 – 53), kupoprodajnog ugovora sklopljen 10. rujna 1985. godine uz preris kat. plana, rješenja Općinske uprave za katastar list 58 spisa, rješenja Općinske uprave društvenih prihoda (list 59, 60) spisa, dokaz o uplati, kao i svih priloga uz prijepise posjedovnog lista od (lista 65 do 69) spisa, rješenja od PUK list 75 76 spisa, kartona zemljišta koji prileži predmetnom spisu (77 do 80) spisa, rješenja ZP- 90/14-3 od dana 10. veljače 2015. godine donesenog od zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, ugovora o kupoprodaji nekretnine koji je ovjeren od CŽ od 16. travnja 2014. godine, svih fotografija (list 88 do 111) spisa, izvoda iz posjedovnog stanja( list 114 spisa), zapisnik od 06. kolovoza 1978. godine, očevidom na mjestu spora koji je održan 15.rujna 2023. godine, pregledom nalaza i mišljenja vještaka kao i skice mjesta spora od 12. prosinca 2023. godine i svih priloga uz skicu mjesta očevida te pregledom dopunjene skice od 04. ožujka 2024. godine te saslušanjem vještaka Pijera Sladoljev, dipl. ig. geod. , saslušanjem svjedoka JŽ, ŠŽ, OŽ, saslušanjem tužiteljice VŽ i tuženika, ĆŽ koji, pregledom nalaza i mišljenja vještaka kao i skice mjesta spora od 12. prosinca 2023. godine i svih priloga uz skicu mjesta očevida te pregledom dopunjene skice od 04. ožujka 2024. godine kao i skice koju je vještak na današnjem ročištu predao u predmetni spis

23.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka

24.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

25.U tijeku ovog postupka tužitelj ŽŽ je preminuo, pa je ovaj postupak bio prekinut rješenjem pod posl.br. 1P-249/2020 dana 25. Kolovza 2021. Godien, a isti je nastavljan rješenjem od dana 17. travnja 2023. godine , jer je njegova nasljednica supruga DŽ ud ŽŽ predmetnih nekretnina sukladno rješenju o nasljeđivanju donesenom od javnog bilježnika Ruže Medunić kao povjerenice Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj O-1463/2021-4 UPP/OS- 186/2021 od dana 9. rujna 2021. godine preuzela ovaj postupak.

26.Potrebno je prije svega navesti da je ovaj sud dopustio preinaku tužbenog zahtjev po prijedlogu tužiteljice od dana 21. ožujka 2024. godine prvenstveno iz razloga što je u ovom postupku tužiteljica tek nakon provedenog dokaza očevidom na mjestu spora i geodetsko snimka od strane ovlaštenih geodeta IŽ, dipl. ing. geod. i LŽ dipl. ing. geod. i dostavljene skice mjesta očevida od 4. ožujka 2024. godine bio u mogućnosti urediti tužbeni zahtjev na način kako je to tužiteljica uredila, a osim toga sud je dopustio preinaku i iz razloga odredbe članka 190 st. 2. ZPP-a obzirom da smatra da je preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama kao i odredbe članka 191. st. 2. i 3. ZPP-a , jer ne smatra da je tužba preinačena, već je samo uređena zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe , te je istu sukladno obavljenom očevidu i skici dopunio pojedine navode tužbenog zahtjeva kojoj preinaci se tuženik ne može protiviti.

27.Nije sporno između stranaka ovog postupka što su stranke navele na mjestu očevida održanom dana 15. rujna 2023.godine , tko je od njih gradio koji dio betonskog zida koji predstavlja granicu između stranka , odnosno između nekretnine tužitelja označene kao čest. br. 8026/2 K. O. [katastarska općina] i nekretnine tuženika 8026/1 obzirom da je betonski zid označen slovima u skici mjesta očevida i dopuni iste vještaka Pijera Sladoljev, dipl ing. geod. i Antonia Reljanovića, dipl ing. geod. i to I-A-G-I , a nastavak ovog zida je izgradio tuženik površine 9 m2 što je priznao sam tuženik u svom iskazu navodeći da je on sagradio sporni betonski potporni dio zida označen slovima A-B- C-F-G-A u nekretnini tužitelja , a iz razloga da mu zemlja ne pada u njegovo dvorište sa nekretnine tužitelja obzirom da je u nižoj razini sa svojom nekretninom, kao i ogradni betonski zid uz pristupni put označen slovima I-J-K-L-I sve na dijelu čest. br. 8025/1 K. O. [katastarska općina] u vlasništvu prednika ĐŽ prodavatelja dijelova nekretnina 8026 i 8025 obje K. O. [katastarska općina] od kojih nekretnina se je formirala čest. tužitelja pod brojem 8026/2 i nekretnina tuženika 8026/1 , a kojom kupoprodajnim ugovorima sklopljenim sa prednikom tužitelja UŽ dana 10. rujna 1985. godine u kojem ugovoru je prednik sad pok RŽ ostavio put svim kupcima koji su kupili od njega dijelove ovih čestica kao prolaz do svojih nekretnina, a što je vidljivo iz zapisnika dana **.**.1978. i A o kapari kupnje zemlje od 30. studenog 1979. godine, pa je sporni put prednik tužiteljice stekao u momentu kupnje dijelova nekretnina čest. br. 8025 i 8026 K. O. [katastarska općina] 10. rujna 1985. godine u kojem ugovoru je i navedeno da prodavatelj RŽ, pok D otac od TŽ osigurava kupcu pristupni put do kupljenog dijela parcele, pa je ista kao nasljednica i vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

28.Sprno je da li je tuženik gradeći sporne zidove zašao u nekretninu tužiteljice označenu kao čest. br.8026/2 K. O. [katastarska općina] oduzimajući dio nekretnine vlasništvo tužiteljice gradnjom ogradnog potpornog zida za dio koji je vještak mjernik NŽ , dipl. ing. geod označio u dopuni skice i pisanom nalazu i mišljenju od dana 12. prosinca 2023. godine slovima A-B-C-F-G-A površine 9 m2, te da li je na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sagradio betonski zid označen u skici vještaka slovima I-J-K-L-J pa je nastala visinska razlika betonskih traka od 0,44 m, te niveliranjem puta prema svom dvorištu, a koju služnost puta tužiteljica , a ranije njen suprug prednik su imali od kupnje zemljišta po ugovoru o kupoprodaji od dana 10. rujna 1985. godine u neprekidnom trajanju više od 30 godina zajedno sa ostalim susjedima koji su kupili dijelove čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od ĐŽ čija je nasljednica GŽ kćerka .

29. Pregledom posjedovnog lista broj 1192 proizlazi da je kao posjednik na kat. čest. br. [katastarska čestica] površina 50m2 po nazivu Dražica i 8026/2 površine 250m2 upisan prednik tužiteljice ŽŽ pok. P prednik tužiteljice, po posjedovnom listu 3301 PUK Šibenik na čest. br. 8026/1 pod nazivom Dražice u naravi kuća i pašnjak je upisan AŽ u površini ukupnoj 336m2.

30.Očevidom na mjestu spora održanom 15. travnja 2024. godine tužiteljica je navela da je predmet spora na nekretnini 8026/2 zid koji predstavlja granicu između nekretnine tužiteljice 8026/2 i 8026/1 te navela da je nesporno da je njen sad pok suprug ŽŽ sagradio prvi dio spornog zida u dužini od cca 8- 9 m, a nadalje betonski zid kao granica je u nižoj razini u duljini od 20-ak m koji je sagradio tuženik te da je taj zid na njihovoj nekretnini. Nadalje u odnosu na zid na nekretnini 8025/1 koja je u naravi put, a put koji graniči s nekretninom tužitelja 8025/1 tvrdi da je sagrađen zid u zemljištu u naravi put i da je tuženik gradnjom zida zašao na put i onemogućio put i prolaz automobilom obzirom da je konfiguracija terena sasvim drugačija nego je to bilo.

31. Po kazivanju tuženika na parceli 8026/2 tuženik je tvrdio da zid koji ide od puta u dužini od 8 m je sagradio sad pok. prednik tužiteljice suprug sam, a u tom zidu da postoje međašni znaci po sredini zida koji zid je širok 25cm u obliku klina i taj klin da je oznaka po pola zida u nekretnini tužiteljice, a pola u nekretnini tuženika. Nadalje, u razini klina zid da je sagradio on sam u cijelosti i to na međi koja je postavljena od tužiteljice od početka, a on da je sagradio zid do kraja kojeg je sagradio tuženi a ne prednik tužiteljice da je u nekretnini tužiteljice, a to da je gradio da se kamenje i zemlja ne urušava i iz tog razloga da je taj zid tako i sagrađen, pa je tvrdnja tuženika da je zid s desne strane parcele sagrađen u parceli isključivo u dogovoru sa prednikom tužiteljice. U odnosu nadgradnju zida na 8025/1 tuženik je naveo da je zid u granici sa čest. koja u naravi predstavlja put i da je sagrađen u nekretnini tuženika, a gradnjom zida da tuženik nije zašao u nekretninu 8015/1 ni sa jednim dijelom zida, a koji je zid u dužini 7 metara i širini 20ak cm. Tuženik tvrdio da ni u jednom dijelu nisu ušli u nekretninu tužiteljice, a da je širina puta viša od 2 m viša nego je tužitelj imao prilikom kupnje svoje nekretnine.

32.Vještak mjernik je naveo u svom nalazu i mišljenju da se stambeni objekt nalazi položen na dvije čest. i to 8026/2 i 8026/2 a nekretnina tuženika koja predstavlja stambeni objekt da je na 8026/1 i 8025/3. Nekretnine koje predstavljaju ranije od suda upisani betonski zid džine 7 m, a koji je položen između nekretnina tužiteljice i tuženika da nije sporan među strankama postupka. Prva sporna nekretnina da predstavlja betonski zid koji se nastavlja na ovaj prednje navedeni zid i to s njegove zapadne strane, a on da je dužine cca 20 m i da je izgrađen i on predstavlja sporni zid koji je niži od prednje opisanog zida koji predstavlja prvu pokazanu nekretninu koja nije sporna. Drugu spornu nekretninu predstavlja novi betonski zid cca 7 m ,a širine cca 0.20m za kojeg je nesporno da je sagradio tuženik, a koji se spaja na nesporan betonski zid kojeg je sagradio tužitelj. Sve navedeno vještak je i prikazao u svojim skicama koje su izrađene po instrumentalnoj izmjeri i to skici od dana 12. prosinca 2023. godine te dopuni iste od dana 27. lipnja 2024. godine i u svom iskazu dopunskom saslušanju na raspravi 27. lipnja 2024. godine navodeći da je sporni zid na nekretnini označen A-B-C-D-GA kao dio 8026/2 K. O. [katastarska općina] u površini od 9m2 sagrađen u nekretnini tužitelja., a dio označen slovima I-J-K-L-I da je prema preklopu mjernih podataka na službenom digitalnom kat. planu položen na dijelu čest. 8025/1 K. O. [katastarska općina], a što se tiče prigovora koje je tuženik iznio u odnosu na skicu mjesta očevda koji se odnose na izgrađenu skicu i na stvarnu granicu prema digitalnom pregledu kat plana između kat. čest. [katastarska čestica] da ne predstavlja granicu koja je postojala oduvijek ,jer da između tih nekretnina nije nikad izrađen geodetski elaborat da je sama granica određena međašnim znakovima na terenu koja da se nije mijenjala od povijesti postojećih predmetnih nekretnina.

33. U dopunskom saslušanju Vještak je naveo da ostaje pri svom nalazu i mišljenju da se prilikom izrade skice i nalaza i mišljenja koristio službenim podatcima kroz digitalnu arhivu katastra, a prilikom izrade skice mjesta očevida da je rekonstruirao nekoliko skica koje prileže u arhivi katastra Šibenik. U onom dijelu gdje nisu postojale skice mjerenja koje bi ukazivale na međe da se koristio digitalnim kat. planom K. O. [katastarska općina] pa tako međa koja je prikazana crvenom bojom da je dobivena sukladno skici Rn-552/1999 i arhive DGU PUK Šibenik. U odnosu na nekretninu tuženika oznake 8026/1 i 8025/1 naveo je da je za tu nekretninu evidentirana skica mjerenja Rn112/90, međutim ta skica predstavlja evidentiranje objekta, a istom nije izvršeno evidentiranje međe i dioba, pa se linija između 8026/1 sa jedne strane i puta 8025/1 koja je označena zelenom crtanom linijom mogla uspostaviti samo preko službenog kat. plana. Granica između nekretnina 80236/1 i 8026/2 predstavlja crvena linija i označena je F-G-I, a što se tiče međašnih znakova koje su pokazale stranke sukladno njihovu kazivanju i pokazanim međašnim oznakama da je sačinjena skica mjesta očevida. Što se tiče granice koje su pokazale stranke to je betonski zid kojeg je izgradio prednik tužiteljice, a što se tiče granice između 8025/1 i 8026/1 ona da je određena službenim digitalnim kat. planom , zato što nema nikakvog podatka osim službenog u kat. planu i da je jedini mjerodavan kako bi se sačinila skica mjesta očevida.

33.1.Sve navedeno je vještak naveo i u svojoj skici od dana 4. ožujka 2024. godine i dopuni iste od dana 27. lipnja 2024. godine, te označio da je katastarska granica određena crvenom linijom na skici cijepanja oznake RN-552/1999 i to na čest. 8026 k. o. [katastarska općina] , a do za koji je tuženik gradnjom zida zašao u nekretninu tužiteljice je označenom slovima A,B,C,F,G,A kao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( P 9m2), dok je zelena isprekidana lija granica međa prema katastarskom planu na čestici označenoj kao čest. br. 8025/1 gdje se nalazi sponi put , a novosagrađeni sporni zid je označen slovima I, J, K, L, I koji se nalazi u spornom putu u nekretnini označenoj kao čest. br. 8025/1 K. O. [katastarska općina], te je umanjio površinu puta na 1,80 m, umjesto širine 2,20 m. Osim toga vještak je označio slovima H i H1 kao detaljne točke ispod ruba betonskih traka sa visinskom razlikom od 0,44 m.

34.Svjedok JŽ, je u svom iskazu naveo da je njegov zet sad pok. ŽŽ gradio temelje nesporni zid i spornog na dijelu nekretnine. Tko je gradio novi zid uz sporni put to on nije gradio, a kada i tko ga je gradio da ne zna. Što se tiče granica između nekretnine tužitelja i tuženika i kad se postavljao zid i kopali temelji ne zna, te je pomagao u gradnji nije uopće o tome razgovarao sa zetom niti gdje je granica ni da li je utvrdio granicu sa susjedom nego je samo pomagao u gradnji zida. Tuženi da su bili prisutni u svojoj kući kad se gradio kako sporni tako i nesporni dio zida, nisu ništa reagirali na gradnju zida. Po kazivanju svjedoka na mjestu sporna tvrdi da je njegov zet postavio temelje u gradnji kako spornog tako i nespornog dijela zida i takav zid je bio ravan, a danas nije ravan., Sporni put je bio širi od današnjeg, misli da je suzio put onaj koji je gradio novi zid. Zet nije vidio gradnju novog zida do puta sagrađenog od tuženika jer je došao kad je zid već bio gotov. Put je bio isti samo je sad strmiji, a tuženi da su uredili pristup ranije kad zeta nije bilo i nije ništa radio. Zet da nije sudjelovao u putu koji ide nadalje ispred nekretnine tuženika pa ispred ostalih susjeda, a njegov put je nekad bio manje strm i širi. Dvije betonske trake koje vode do nekretnine tužitelja da je sagradio njegov pokojni zet. a zid da je bio u razini puta odnosno niži zid, a osim toga nije bio toliko zid u putu već je bio unutar nekretnine tuženika i to se vidi na samom zidu koliko je zid izbačen, a put sužen. Suprug od tužiteljice da je kupio parcelu prije rata. Prije rata su trake bile betonirane u kojem obliku ne znam odnosno samo trake. gdje je međa između puta i tuženikove nekretnine ne zna. Samo zna da se moglo proći automobilom, a kolika je širina ne zna. Nakon rata da se nije mogao doći automobilom nakon što je sagrađen zid u većoj visini.

35. ŠŽ, je u svom iskazu naveo da je sporni zid koje je temelje sagradio tužitelj pok. ŽŽ a tko je kasnije u visinu sagradio do sada visine to ne zna, zid do puta da je gradio tuženik. Više se nije moglo doći nakon što je sagrađen betonski zid do puta s automobilom, inače je dolazio u kuću pok. ŽŽ da bi je prozračio .Ranije je bio kameni put, ali se moglo normalno doći automobilom, dok se nije put zasjekao. Misli da je tuženik ušao sa gradnjom zida u put 50 60 cm. Tko je gradio betonske trake nisam vidio. prije betoniranja bilo je nešto betona i šljunak kamenja, ali da se moglo doći do nekretnine tužitelja. Prije 5 mjeseci je pošao automobilom i nije mogao, pa je išao motorom i parkirao kod susjeda OŽ.

36.Svjedok OŽ, je u svom iskazu naveo da je došao u ovo područje i kad je kupio kuću 1990 godine kad je postojao sporni put, ali nije bio uređeni put već kameni. Išao je automobilom do svoje kuće. Nakon nekog vremena 2- 3 godine kao susjedi su se dogovorili, ali za uređenje donjeg dijela puta puta koji ide do pola i betonirali ga, a drugi dio puta je on organizirao do nekretnine tuženika dokle ide on je organizirao da se betonira i sudjelovali su ljudi i radom i novcem, a tužitelj nije sudjelovao, jer je htio da se put uredi i do njegove nekretnine, a za to nije bilo novaca, rekao je da će platiti samo ako dođe do njegove kuće. Da li je tužitelj dolazio automobilom do svoje kuće putem prije betoniranja to ne zna. Svjedok je pokazao sporni dio puta, te ujedno i naveo da je sada nesporni dio puta u nižoj razini od spornog , a tko je izravnao i usjekao sporni dio puta bude u većoj razini i bagerom odsjekao dio betonske staze misli da je to AŽ ravnao kao i sporni zid je sagradio AŽ. To zna, a što se tiče samog zida raniji zid da nije bio u tom obliku kako je to danas. Da li je AŽ zauzeo dio spornog puta gradnjom zida ne zna, ali zid nije bio takav ranije. Misli da se ovdje radi o ćošku u nekretnini tužitelja i tu se ne bi moglo automobilom proći više kako se moglo ranije. Visinsku razliku između spornog dijela puta i dijela puta ispred nekretnine tuženika je učinio tuženik kada je ravnao put ispred svoje nekretnine. Posebno je istaknuo da bi tužitelju bilo moguće pristupa po njegovu laičkom mišljenju da bi u ćošku samog zida sagrađenog od tuženika trebalo negdje oko 1m2 da može autom zaokrenuti, a što se tiče visinske razlike to bi tužitelj trebao sam iz nivelirati sa razinom puta ispred nekretnine tuženika, bez obzira što je tuženik to tako napravio. Što se tiče ćoška on bi to riješio ako je njegovo to bi otkupio ako nije njegovo da zid sruši i napravi kako treba. Dvije betonske trake su betonirane od pok. UŽ. Na pitanje kad je cesta betonirana govori da ne zna i ne zna kad je postavio trake govori da ne zna.

37.Tužiteljica ČŽ ud. ŽŽ, je u svom stranačkom iskazu navela da je najproblematičnije to što su tuženi prilikom ravnanja pristupnog puta prema svojoj kući koji se nastavlja prema njenoj odsjekli dio betonskih staza i napravili jednu veću razinu iznad poravnatog puta ispred svoje kuće i zbog te uzvisine oni njena obitelj ne može imati pristup do svoje kuće s automobilom koji pristup su imali ranije. Ističe da joj je samo to sporno i da bi prepustila sve drugo samo da joj se omogući da može imati normalan pristup prema svojoj kući kako je ranije bio i ovaj ćošak od sagrađenog novog zida prema putu da se ostavi jedan dio da se može normalno doći do njene nekretnine. Suprug je staze sagradio na putu koji je bio predviđen prema njihovoj kući i geometar je premjerio put i odredio gdje će se sagraditi staze, kako bi lakše mogli pristupiti. Inače da su planirali put urediti i da imaju normalan pristup do svoje kuće ali se suprug razbolio i nismo uspjeli. Potrebno je da se odredi granica da li su tuženi sagradili sud na svojoj nekretnini ili su ušli u put i sami pristup što se odsjekla betonska staza napravila se veća uzvisina između poravnatog dijela puta i njihova pristupa prema njihovoj kući i oni ne mogu imati normalan pristup, betonske staze su bile kako se kaže na nuli i oni su mogli doći do svoje kuće, ali kada su se odsjekle i napravila se visinska razlika to više ne možemo učiniti kao i gradnja samoga zida koja je sporna najviše u gornjem dijelu u kutu gdje se ne može normalno automobilom doći do njene kuće. Automobilom se moglo prilaziti spornim putem, dok se nije odsjekla betonska staza i iskopao dio puta pa se napravila visinska razlika između puta i njihovog dijela prolaza i od tada da nemaju pristup do svoje kuće. Prvi dio zida između nekretnine njihove i tuženika je gradio njen suprug i taj zid je na njihovoj zemlji, a drugi dio su počeli graditi osim u dijelu gdje je bloketama sagrađen to je tuženik i to sa našim bloketima zid je položen po njihovoj nekretnini i on je htio da se pomakne u našu nekretninu i po katastru je trebala biti ravna linija, a sada je ukoso. Ne zna točno koliko je tuženik gradnjom ušao u njihovu parcelu odgovara ne znam geometar će doći i iznijeti. Kako je podnesena tužba ako ne zna gdje je međa ja to ne zna jer je suprug podnio tužbu. Oni da su htjeli da se betonira do njihove kuće i zato nismo sudjelovali. Na pitanje punomoćnika tuženika da li je bila pripremljena podloga za betoniranje odgovara podloga bi se pripremila da se odlučilo betonirati do njihove kuće a obzirom da se to nije odlučilo oni su betonirali samo staze. Zašto nije betonirano ispred tuženikove parcele ne zna, ali je gradnjom promijenjena konfiguracija terena , trake su bile na putu a sada više nisu na put. Od 1983 godine automobilom do nekretnine tužiteljica da nije moglo pristupiti nego kad se uredio put, a kad je to otprilike bilo ne zna. Ne zna tko je uredio put. Betonske staze je stavio njen suprug i on je kazao da će sudjelovati u uređivanju puta ako će se betonirati do njegove kuće, kako to nije dogovoreno on je stavio betonske trake.

38.Tuženik AŽ je u svom stranačkom iskazu naveo da je svoju nekretninu kupio 1. kolovoza 1985. godine a ŽŽ je kupio mjesec dana kasnije od istog vlasnika RŽ. On da je kupio 310 m2, a prednik tužiteljice 300m2 dvije parcele. Kad su kupili imali su suhozid na čes. br. 8025 i oni su dolazili pored suhozida do parcela kako je imao kamion i taj suhozid su makli do kraja svoje parcele od montažne kuće do kraja njihove parcele to je do početka parcele tužitelja i to je bilo čisto kameni put bio je poravnat i moglo se pristupiti automobilom. Tada tužitelj nije mogao doći do svoje parcele automobilom već do kraja njihove parcele, a svoj dio parcele tužitelj nije očistio, ostao je kameni suhozid. Nakon toga put je uređivan vlasnici parcela su čistili ispred svoje nekretnine. Ranije nije ništa betonirano, a nakon toga betoniran je jedan dio 30ak m od obale, a ispred njegove kuće nije iz razloga što je da bi se betonirao put moralo poravnati taj dio puta što nije učinio ,a to je samo za dio do njegove polovice. Sporni dio puta je prema kući tužiteljice da je bio niveliran sukladno s njihovim putem i tim putem su dolazili sa stražnje strane kuće , a on je odsjekao dio betonske staze tužitelja i dio puta zato što nije mogao ući u svoju nekretninu, a prednik tužiteljice da je podigao razinu puta prema svojoj kući, pa da nije mogao imati pristup normalan u svoje dvorište i on je ručno odsjekao dio puta. Nije nikad razgovarao sa prednikom tužiteljice i nije imao pristup kući normalan i iz tog razloga je iskopao i poravnao teren ispred svoje kuće i ulični dio te zasjekao dio betonske staze tužiteljice da bi imao normalan pristup u svoju nekretninu. Vezano uz njegov daljnji pristup u kuću nije kontaktirao sa prednikom tužiteljice . Ne zna da li je negodovao. Prednik tužiteljice , a sada tužiteljica da vjerojatno nemaju normalan pristup u svoju nekretninu nakon što je odrezao betoniranu stazu i napravio visinsku razliku između ulice ispred njegove kuće i ulice prema njegovoj kući, nije ga viđao da ide automobilom, jer vjerojatno to nije mogao zbog visinske razlike. Betonski zid koji je sada sagrađen do spornog prolaza nije nikada bio sagrađen, on ga je sagradio 2013. godine. da je imao skice terena prije nego je gradio zid i zna je međe koje idu prema spornom putu i po njima je sagradio zid. Gradnjom u svim dijelovima prolaza ostavio 2m za prolaz tužitelju prema njegovoj kući u svakom dijelu to sam ostavio da bi tužitelj mogao ići prema svojoj kući. Prvi dio spornog zida između njihovih nekretnina je sagradio ŽŽ, on da je očistio teren, nadalje u njegovoj parceli i sagradio betonski zid koji je sporan u ovom postupku, a ne ŽŽ. ŽŽ nije postavio ni temelje ni ništa nije bilo već sam on očistio kamenje i napravio temelje i sagradio zid na njegovoj parceli, ne u svojoj parceli. ŽŽ je to vidio i nije reagirao to je sagrađeno 2014. godine. Taj zid da je morao tako sagraditi jer je njihova parcela niža i kamenje je padalo u njihovu parcelu i zbog odronjavanja da je to morao izgraditi i sam je financirao, jedino što je sagrađen zid u zemljištu ŽŽ i zid je njegovo vlasništvo, jer je na njegovom terenu. Prilikom gradnje zida da nije pozvao ŽŽ , a da nije ni on mene pozvao kad je počeo gradnju zida. Betonske staze su sagrađene nakon što se betonirao put do sada vidnog stanja, sagradio ih je sad pok ŽŽ, a to je bilo negdje 2002 godine, u jesen. Pokojni ŽŽ da je dolazio kad je do svoje nekretnine dolazi preko puta na kojem je napravio betonske staze, a kad je on poravnao ispred svog dvorišta i posjekao staze ŽŽ više nije pristupao automobilom prema svojoj nekretnini. što se tiče zida između njegove nekretnine tuženik i spornog dijela puta pa prema međi prema nekretnini tužiteljice naveo je da je zid bio samo u gornjem dijelu i dijelom uz sporni put ali u visini spornog puta, kao potporni zemlji i kamenju, što je vidljivo na slici broj 5 u odgovoru na tužbu kojeg je dostavio u spis, taj je zid da je izgradio ŽŽ ali da ga je izgradio 70cm u njegovom zemljištu. Međa određena na nekretnini između nekretnina tužitelja i tuženika kada je on gradio sporni zid između njihovih nekretnina tuženik je bila na zidu crvenom bojom označeno na suhozidu , ali on da nije poštivao tu među već je ušao u nekretninu tužitelja, jer zid mora biti u njegovoj nekretnini. Prvi dio zida visokoga kojeg je gradio ŽŽ je dijelom u njegovoj ,a dijelom u nekretnini sad pok ŽŽ cca 15 cm, jer je širina 30-ak cm.

39. Temeljem svih izvedenih dokaza a cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj cjelokupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 25/13, 89/14, 96/0123/08, 57/11, 148/11( prečišćeni tekst), 25/13, 70/19, 80/22 i 114/23, dalje: ZPP- a) sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik gradnjom zida označenog u skici vještaka mjernika DŽPC od 12. prosinca 2023. godine i dopuni iste od dana 27. lipnja 2024. godine kao čest. br. 8025672 K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-F-G-a u površini od 9m2, što je i sam tuženik u svom iskazu priznao, a saslušani svjedok JŽ je također u svom iskazu naveo da je ranije postavljen zid od sad pok prednika tužiteljice bio u ravnoj liniji, dok sad isti nije ravan, te je sudu to i pokazao na mjestu očevida pa njegovu iskazu sud vjeruje , jer je isti isitnit obzirom da se je sud i uvjerio u istinitost njegova iskaza na očevidu, a u odnosu na put i gradnju zida od strane tuženika kao dio novosagrađenog betonskog zida označenog slovima I-J-K-L-I uz put je utvrđeno da je isti prema preklopu mjernih podataka na službeni digitalni katastarski plan položen na dijelu čest. br. 8025/1 K. O. [katastarska općina] , a da je to tako potvrdio je i sam tuženik svom iskazu da je sad pok ŽŽ dolazio automobilom do svoje vikend kuće dok on nije posjekao betonske staze i poravno put ispred svog dvorišta sad pok ŽŽ više nije imao pristupa svojoj nekretnini, a prilikom gradnje sparnog betonskog zida međa da je bila označena na suhozidu crvenom bojom zid je bio širok 30 cm 15 cm je od nekretnine tužiteljice , a 15 je u nekretnini tuženika, koju među gradnje zida on nije poštivao, već da je sagradio zid u cijeloj širini i dužini nekretnini tužiteljice, jer da zid mora biti u njegovoj nekretnini.

40.Svi navodi tuženika da je morao graditi sporni zid označen slovima A-B-C- F-G-A kao dio čest. br. 8026/2 k. O. [katastarska općina] površine 9 m2 u nekretnini tužiteljice radi odronjavanja kamenja ne opravdavaju gradnju predmetnog zida, jer je tuženik mogao sagraditi betonski zid u razini već postojećeg sagrađenog zida koja širina je bila 30 cm i na način d a je 15 cm bio u nekretnini tužiteljice, a 15 u nekretnini tuženika koji zid je bio međa između nekretnina, a ne graditi zid u nekretnini tužiteljice oduzimajući vlasništvo nekretnine tužiteljice za 9 m2 i opravdavajući svoju takvu gradnju ogradnog zida da je zid vlasništvo tužiteljice , a on da je postigao zaštitu od odronjavanja zemlje i kamena sa nekretnine tužiteljice, kad bi se jednaka zaštita postigla da je zid gradio u pravcu započetog i sagrađenog betonskog zida od strane prednika tužiteljice koji zid je ujedno i postavljena međa između nekretnina, pa se tuženik neosnovano poziva da je gradio zid u nekretnini tužiteljice i da je to njezin zid kad je gradnjom istog oduzeo posjed nekretnine tužiteljice za 9 m obzirom da je ista vlasnica nekretnine čest. br. 8026/2 koje vlasništvo je ista stekla nasljedstvom svog supruga sad pok UŽ u času njegove smrti, a koje vlasništvo nije ni sporno između stranka ovog postupka obzirom da je sam tuženik u svom iskazu naveo da je on zajedno sa prednikom tužiteljice kupujući svaki svoj dio nekretnina od matičnih čestica br. 8025 i 8026 od istog prodavatelja sad pok DD koji je istima ostavio i put do njihovih kupljenih dijelova nekretnina na nekretnini čest. br. 8025/1 ,a kojeg je naslijedila TŽ što je također nesporno između stranaka postupka, pa svi prigovori tuženika da je TŽ vlasnica predmetnog puta da nije tužena , a niti saslušana u ovom postupku nisu osnovani obzirom da je TŽ kao nasljednica svog oca ĐŽ je naslijedila sva prava i obveze svog oca u času smrti, pa je ujedno nasljednica i dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] koji je u naravi put na kojem putu je ustanovljeno pravo služnosti dosjelošću za sve one koji su od njenog oca kupali dijelove čat zem. 8025 i 8026 , a koji dijelovi su vlasništvo i posjed tužiteljice i tuženika koji imaju ista prava što se tiče spornog puta do njihovih nekretnina, pa navodi tuženika da tužiteljica nije upisana u zemljišne knjige i da nije vlasnica predmetnih nekretnina nisu osnovani kad je u vrijeme kad je njen prednik suprug stekao dijelove predmetnih nekretnina 8025 i 8026 kao i tuženik valjanim pravnim osnovom kupoprodajnim ugovorom , te je istim stekao i pravo prolaza spornim putem koje pravo je isti nesporno koristio dok mu to nije onemogućio tuženik gradnjom zida i presijecanjem betonskih traka čineći pri tom visinsku razliku i tužiteljica više nije u mogućnosti koristi put do svoje vikend kuće, a pri tom je tuženik za sebe nivelirao zemljište puta i svog dvorišta te na taj način onemogućio tužiteljici kao i ostalim kupcima pristup do svojih nekretnina betonskim trakama, pa navođenje tuženika da prednik tužiteljice nije htio sudjelovati u uređivanju puta, jer se put nije uređivao do njegove garaže ne opravdava ponašanje tuženika da usvojim građenjem zida i presijecanjem betonskih traka te niveliranjem terena prema svom dvorištu onemogući pristup tužiteljici prema svojoj vikend kući i ostalim susjedima kad svi imaju jednaka prava prolaza spornim putem, a koji put je ostavio prednik vlasnice TŽ, sad pok otac RŽ prodajom svojih nekretnina kako predniku tužiteljice tako i tuženiku, radi čega sudjelovanje u ovom postupku TŽ kao vlasnice čest. zem. [katastarska čestica] nije ni potrebno, a posebno što ista nije nikad osporavala pravo prolaza spornim putem koji je njen otac ostavio kako tužiteljici i njenom predniku tako i tuženiku u vrijeme prodaje dijelova nekretnina označenih kao čest. br.8025 i 8026. K. O. [katastarska općina]..

41.Što se tiče ostalih prigovora o određivanju međe i navođenje tuženika da je sad pok prednik tužiteljice prijevarom i zlouporabom povjerenja dao izraditi geodetski elaborat Rn-552/99, potpisati prijavni list bez poziva na utvrđenje nositelja prava na susjednim nekretninama. Geodetski elaborat Rn 552/1999 na kojeg se vještak poziva da nije sukladan sa Zakonom o općem upravnom postupku koji pripisuje sudjelovanje stranaka u upravnom postupku. Linija razgraničenja prema navedenom elaboratu da nije u skladu sa linijom razgraničenja po međašnim znakovima koje su vidljive na terenu i to između 8026/1 i 8026/2 te čest. 8025/3 i 8025/2 sve K. O. [katastarska općina]. Preris iz digitalnog kat. plana za K. O. [katastarska općina] da nisu u skladu sa izmjerama prema predmetnom geodetskom elaboratu, a tuženiku su jedini službeni dokumenti, tuženik je ove sve prigovore treba rješavati u posebnom upravnom postupku , a ne u ovom postupku.

42.Odredbom članka 161. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „ Narodne novine“ br 91/96,68/98., 137799. -odluka USRH, 22/00-Odluka USRH.

73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - prečišćeni tekst i 94/1-ispr.-dalje u tekstu: ZVDSP-a) je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Stavkom dva ovog članka je propisano da vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovog članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.

42.1. Odredbom članka 162 .ZVDSP-a je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari , vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

42.2. Nadalje, zaštita od uznemiravanja je propisana odredbom članka 167 . stavak 1. ZVDSP-a, prema kojoj ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način , a ne oduzimanjem stvari , vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane prema odredbi stavka 2. ovog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

42.3.Dakle, kako u ovom postupku tužiteljica dokazala da je njen prednik sad pok suprug ŽŽ kupio svoje nekretnine čest. br. 8026/2 i 8025/2 od istog prodavatelja kao i tuženik što je nesporno, te da je prednik tužiteljice upisan i u posjedovni list broj 1191 K. O. [katastarska općina] i u posjedu svoje nekretnine što znači da je isti postao vlasnikom kupljenih dijelova nekretnina čest. br. 8025 i 8026 , jer za K. O. [katastarska općina] u to vrijeme nije bilo zemljišnih knjiga, a da je granica prema nekretnini tuženika oznake čest. br. 8025/1 i 8025/3 utvrđena po skici mjesta očevida od dana 12. prosinca 2023. godine i dopuni iste od 27. lipnja 2024. godine crvenom linijom u pravcu koje linije je već sagrađeni betonski zid od strane prednika tužiteljice čemu se nije protivio tuženik, a da je u ovom postupku tuženik sam u svom iskazu naveo da je on sagradio dalje betonski zid označen u geodetskom snimku vještaka slovima A-B-C-D-F-G-A i isti je dio čest. br. 8026/2 K. O. [katastarska općina] zalazeći u nekretninu tužiteljice za 9 m 2 i na taj način joj je tuženik oduzeo posjed njene nekretnine , pa tužiteljica kao nasljednica svog sad pok supruga ŽŽ osnovano sukladno naprijed navedenim odredbama članka 161. i 162. i 167.ZVDSP-a kao vlasnica nekretnine koje vlasništvo je sita stekla u času smrti svog supruga, iako ista odnosno njen pok suprug nije bio upisan u zemljišne knjige , već samo u posjedovno stanje, zahtijeva ovom tužbom i to točkom jedan i dva tužbenog zahtjeva da tuženik prestane svojatati dio njene nekretnine čest. br. 8026/2 K. O. [katastarska općina] da joj tuženik vrati njen oduzeti posjed te da istovremeno poruši sagrađen zid u njenoj nekretnini i ukloni ostatke građevinskog materijala od porušenog zida ili će to u protivnom o njegovu trošku učiniti tužiteljica.

43.U ovom postupku je u donosu na sporni put utvrđeno da je prednik tužiteljice već od 1985. godine od kad je kupio zemljišta na kojem je sagradio kuću dolazio više od 30 godina spornim putem pa je prednik tužiteljice stekao pravo provoza i prolaza odnosno služnost puta sukladno odredbi članka 218. ZVIDSP kako pravnim poslom tako i dosjelošću sukladno odredbi članka 229. ZVDSP-a, jer mu je kupoprodajnim ugovorom koji je sklopljenim dana 10. rujna 1985. godine sa sad pok AD, pok D kao prodavateljem i sad pok prednikom tužiteljice UŽ kao kupcem osiguran put do njegove nekretnine koji put je imao svoju širinu 2,20 m, a da je to tako potvrdili su i saslušani svjedoci PD i SD kao i sam tuženik kad je naveo u svom iskazu da su oni zajedno od istog vlasnika kupili zemljište 1985. godine da je prednik tužiteljice koristio put dok on nije nivo puta uskladio sa svojim dvorištem i sagradio betonski zid uz put označen na skici vještaka slovima I-J-K-L-I u nekretnini čest. br. 8025/1 , a ne po crvenoj oznaci na suhozidu kao granici između nekretnine tuženika i puta, a put da je ostavljen kao pristup nekretninama kako tužiteljice tako i tuženika prilikom kupnje nekretnina od istog vlasnika RŽ.

44.Odredbom članka 233. ZV je propisano da ovlaštenik stvarne služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužene stvari da prizna i trpi njegovo prao služnosti kao teret na posluženoj stvari, te da trpi izvršenje ovlaštenikova prava na njoj , odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati, isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućava ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

44.1.Nadalje, odredbom članka 23. ZV da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom , odnosno drugim nadležnim tijelom , ostvariti svoje pravo iz članka 233. ovog zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

45.Dakle, u ovom postupku je nedvojbeno utvrđeno da tužiteljica odnosno njen prednik ŽŽ vlasnik predmetne nekretnine, jer je njen prednik upisan u posjedovnom listu broj 1192 kao posjednik, što je dokaz vlasništva i posjeda obzirom da za K. O. [katastarska općina] ne postoje zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], pa je tužiteljica kao njegova nasljednica vlasnica i posjednica ovlaštena temeljem članka 161. i 162. ZV zahtijevati da joj tuženik preda njen posjed koji posjed je tuženik zauzeo gradnjom ogradnog zida u nekretnini tužitelja kako je to naprijed i navedeno, a što se tiče spornog puta i onemogućavanja pristupa tužiteljice istim do njene nekretnine nedvojbeno je da je tuženik gradnjom ogradnog zida uz sporni put označenog slovima I-J-K-L-I zašao u nekretninu čest, zbr. 8025/1, te je na taj način promijenio stanja puta na ulazu u svoje dvorište onemogućio tužiteljici pristup do njene nekretnine što je protivno odredbi članka 233. ZV, po kojoj odredbi ovlaštenik prava služnosti tužiteljica ima pravo zahtijevati od tuženika da prestane svojim činima samovlasno onemogućavati njeno pravo služnosti puta, a što je sve tužiteljica u ovom postupku dokazala sukladno odredbi članka 234. st. 1 ZVDSP-a, iskazima svjedoka PD i SD kojim svjedocima je sud vjerovao, jer su njihovi iskazi istiniti i objektivni, kao i pisanog nalaza i mišljenja ,skici mjesta očevida vještaka Pijera Sladoljev, dipl. ing. geod i Antonia Reljanovića, dipl ing geod., te dopunskog saslušanja vještaka Pijera Sladoljev, dipl. ing. geod., očevidom na mjestu spora i neposrednim opažanjima suda, a što je i sam tuženik naveo u svom iskazu, pa je tužbenog zahtijeva tužiteljice trebalo prihvatiti u cijelosti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.

46.U odnosi na trošak postupka sud je tužiteljici priznao trošak ovog postupka sukladno odredbi članka 154. st. 1 , 155. i 164. ZPP-a kao i Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine“ br. 91/04,37/05,59/07,148/09,142/12 i 103/14, 138/23) i to Tbr. 7. t. 1. 8. i 9. i njenom zahtjevu za sastav tužbe od 4. veljače 2020. godine, sastav podnesaka od dana 7. lipnja 2021, godine, 20. listopada 2021. godine, 16. veljače 2024. godine i 21. ožujka 2024. godine svaki podnesak po 100bodova x5 je 500 bodovaX2€ je 1000,00 €, zastupanja na ročištima održanim 23. ožujka 2021. godine, 10. lipnja 2021, 15. rujna 2023. godine, 28. veljače 2024. godine, 16. travanja 2024. godine , 27. lipnja 2024. godine i 15. travnja 2026, svako ročište 100 bodova x 2 € je 200,00€ x 7 je 1.400,00 €, ukupno 2.400,00 € , a sa PDV-om od 25 % 600,00 € je ukupno 3000,00 € ,te kad se ovom trošku dodaju i trošak očevida u iznosu od 500,00 € te pristojba tužbe u iznosu od 53,09€ i presude 53,09 € onda se dobije ukupan trošak koji je u obvezi naknaditi tuženik tužiteljici u iznosu d 3.606,18 € sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja ove presude 18. svibnja 2026. godine do konačne isplate sve u skladu sa odredbom članka 29. ZOO-a i odredbom članka 30. OZ-a .

U Šibeniku, dana 18. svibnja 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- Kao na zapisniku objave i dostave od dana 18. svibnja 2026. godine.