Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8371/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SALEM PROIZVODNJA d.o.o., kao pravne osobe i PČL, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika SALEM PROIZVODNJA d.o.o., kao pravne osobe i PČL, kao odgovorne osobe podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinskog ureda Zagreb, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 24. ožujka 2025., broj: 65/25, Klasa: 471-01/24-04/3537, Ur.broj: 513-02-3035/98-25-8 na sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenika SALEM PROIZVODNJA d.o.o., kao pravne osobe i PČL, kao odgovorne osobe te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenoj pravnoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 2.000,00 (dvijetisuće) eura, dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici SALEM PROIZVODNJA d.o.o., kao pravna osoba i PČ Salem, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici SALEM PROIZVODNJA d.o.o., kao pravna osoba i OČL, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe, okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 2.700,00 (dvijetisućesedamsto) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.
1. Temeljem odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona u svezi odredbe članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona od okrivljene pravne osobe također je oduzeta imovinska korist navedena u točki II izreke tog prekršajnog naloga.
2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli zajednički prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenici u bitnom navode kako ne osporavaju počinjenje prekršaja, apostrofirajući međutim da njihova djelatnost posljednjih godina trpi znatne gubitke zbog opće gospodarske nestabilnosti i inflacije te bi plaćanje odmjerenih novčanih kazni ugrozilo njihovo poslovanje i dovelo u pitanje očuvanje radnih mjesta. Napominju kako su prekršajno nekažnjavani te se trude poslovati u skladu sa propisima i zakonom, predlažući stoga da se odmjerene novčane kazne smanje.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojim okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena svakom okrivljeniku, a koja je za inkriminirani prekršaj za počinitelja pravnu osobu propisana u iznosu od 2.650,00 do 66.360,00 eura, dok je za odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, olakotno cijeneći raniju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika za iste ili slične prekršaje, te njihovo priznanje počinjenog prekršaja i kajanje zbog istog, dok je otegotno cijenjena činjenica da se radi o prekršaju iznimne i očite društvene opasnosti.
9. Imajući u vidu da okrivljenici i navodima prigovora priznaju počinjenje prekršaja koji im je stavljen na teret te ponovno izražavaju kajanje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, a kako značaj pravilno utvrđene olakotne okolnosti na strani okrivljenika nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, koja okolnost ukazuje da okrivljenici nisu skloni činjenju protupravnih djela, ovaj Sud smatra kako te olakotne okolnosti u konkretnom slučaju promatrajući ih u njihovoj cjelini treba cijeniti naročito olakotno te kako one opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne, uzimajući pri tome također u obzir veći iznos koji za isporučena dobra i usluge u predmetnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (169,18 eura). Stoga su vodeći računa ujedno i o iznosima propisanih novčanih kazni, granicama njihovog ublažavanja, kao i vrsti počinitelja, temeljem odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona, novčane kazne okrivljenicima izrečene bliže iznosu do kojeg se iste mogu maksimalno ublažiti i po uvjerenju ovog Suda, predstavljaju primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo.
10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni svakom okrivljeniku, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene naročito olakotne okolnosti, kao i utvrđena otegotna okolnost koja se odnosi na samu objektivnu težinu djela, i po mišljenju ovog Suda, takva kazna odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
11. Ovaj Sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istima postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
13. Budući je odredbom članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano da će se povodom inkriminiranog prekršaja, utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist, a u svezi odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, odluka o oduzimanju imovinske koristi, također je valjana i utemeljena na zakonu.
14. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7.534,50) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 18. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Carinskom uredu Zagreb, Službi za nadzor Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.
