Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MARIO-MAR d.o.o., kao pravne osobe i JB, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika MARIO-MAR d.o.o., kao pravne osobe i JB, kao odgovorne osobe podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinskog ureda Zagreb, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 28. svibnja 2025., broj: 129/2025, Klasa: 471-01/24-04/3527, Ur.broj: 513-02-3035/107-25-12 na sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I U povodu prigovora okrivljenika MARIO-MAR d.o.o., kao pravne osobe i JB, kao odgovorne osobe a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu, tako da se prekršaj činjenično i pravno opisan izrekom tog prekršajnog naloga zbog kojeg je okrivljenica JB, kao odgovorna osoba proglašena krivom, pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 4. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona.

II Prihvaća se prigovor okrivljenika MARIO-MAR d.o.o., kao pravne osobe i JB, kao odgovorne osobe te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, tako da se temeljem odredbe članka 192. stavka 1. stavka 2. uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, dok se temeljem odredbe članka 192. stavka 4. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici MARIO-MAR d.o.o., kao pravna osoba i JB, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici MARIO-MAR d.o.o., kao pravna osoba i JB, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe, okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 2.650,00 (dvijetisućešestopedest) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.

1.1. Temeljem odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona (u svezi odredbe članka 192. stavka 6. Prekršajnog zakona), od okrivljene pravne osobe također je oduzeta imovinska korist, navedena u točki II izreke tog prekršajnog naloga.

2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik obvezan je na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli zajednički prigovor, isključivo zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru okrivljenici u bitnom suglasno navode kako jedva preživljavaju, budući se radi o malom obiteljskom poslu, apostrofirajuću da bi ih plaćanje odmjerenih novčanih kazni odvelo u stečaj i na burzu te predlažu stoga, da iste ublaže.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljene pravne osobe niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, ovaj Sud je također po službenoj dužnosti utvrdio kako je u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu počinjena povreda odredbi materijalnog prekršajnog prava na njezinu štetu, sukladno odredbi članka 196. točka 4. Prekršajnog zakona, budući je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenjen propis koji se ne može primijeniti. Ovo stoga, što je u odnosu na ovu okrivljenicu prekršaj zbog kojeg je proglašena krivom, pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, kojom odredbom je za isti prekršaj propisana novčana kazna isključivo za počinitelja pravnu osobu i to u daleko višem iznosu (2.650,00 do 66.360,00 eura), od onog koji je za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi (660,00 do 5.300,00 eura), propisan člankom 192. stavka 4. Općeg poreznog zakona, te je slijedom navedenog, ovaj Sud prekršaj koji se okrivljenoj odgovornoj osobi stavlja na teret, pravilno pravno kvalificirao kao u točki I izreke ove presude.

7. Ispitujući pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena svakom okrivljeniku.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako je izdavatelj prekršajnog naloga na strani okrivljenika olakotno cijenio suradnju okrivljenika tijekom provedenog nadzora, dok je otegotno ocijenjeno da se radi o prekršaju iznimne i očite društvene opasnosti. Vezano uz utvrđenu otegotnu okolnost, ovaj Sud zamjećuje da se konstatacija težine djela navodi samo paušalno, bez konkretizacije u čemu bi se ogledala sama težina djela upravo u odnosu na postupanje okrivljenika.

9. Imajući u vidu da okrivljenici navodima prigovora decidirano priznaju počinjenje prekršaja, pridonoseći takvim svojim postupanjem brzom i efikasnom okončanju prekršajnog postupka, s time da je izdavatelj prekršajnog naloga propustio olakotno cijeniti na njihovoj strani raniju pravomoćnu nekažnjavanost zbog počinjenja drugog istog ili istovrsnog prekršaja, koja ukazuje na sklonost poštivanju, a ne kršenju propisa, i koja se okolnost navodi u osobnim podacima okrivljenika u izreci pobijane odluke, kao što je propušteno vrednovanje činjenice da je iznos koji za isporučena dobra i usluge u predmetnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom relativno manji (32,43 eura), ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju u njihovoj ukupnosti imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je uvažavajući navedeno, kao i vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj te granice ublažavanja iste za svakog od njih, sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna izrečena u posebnom minimumu novčane kazne do koje se ista može ublažiti, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena vrlo blizu iznosa do kojeg se može ublažiti maksimalno.

10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene naročito olakotne okolnosti, kao i utvrđena otegotna okolnost na strani okrivljenika koja se tiče same objektivne težine djela, pa odmjerena novčana kazna svakom okrivljeniku, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istima postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

13. Budući je odredbom članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano da će se povodom inkriminiranog prekršaja, utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist, a u svezi odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, odluka o oduzimanju imovinske koristi, također je valjana i utemeljena na zakonu.

14. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Carinskom uredu zagreb, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.