Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7168/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika INTIMO SHOP j.d.o.o., kao pravne osobe i BŠ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), odlučujući o prigovorima okrivljenika INTIMO SHOP j.d.o.o., kao pravne osobe i BŠ, kao odgovorne osobe, podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 10. listopada 2023., broj: 84/2023, Klasa: 471-01/23-04/1538, Ur.broj: 513-02-6044/34-23-5 na sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaćaju se prigovori okrivljenika INTIMO SHOP j.d.o.o., kao pravne osobe i BŠ, kao odgovorne osobe, a u povodu tih prigovora i po službenoj dužnosti preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se prekršaj činjenično i pravno opisan izrekom tog prekršajnog naloga zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima, pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.) te se temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici INTIMO SHOP j.d.o.o., kao pravna osoba i BŠ, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici INTIMO SHOP j.d.o.o., kao pravna osoba i BŠ, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe, okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 750,00 (sedamstopedeset) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 15,00 (petnaest) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli sadržajno istovjetne prigovore, zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetim prigovorima okrivljenici suglasno navode kako su u teškoj financijskoj i zdravstvenoj situaciji, bez istaknutog odgovarajućeg prijedloga povodom podnijetih prigovora, no kako to indirektno proizlazi iz njihovog sadržaja, predlažu da se odmjerene novčane kazne smanje.

5. Prigovori su osnovani.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, ovaj Sud je po službenoj dužnosti također utvrdio kako je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenjen propis koji se ne može primijeniti (članak 196. točka 4. Prekršajnog zakona) te je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika. Ovo stoga, što je iz izreke pobijanog prekršajnog naloga razvidno kako je prekršaj zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), iako je isti počinjen 17. lipnja 2023. kada je na snazi već bio Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 114/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. Naime, citirani Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona za inkriminirani prekršaj za počinitelja koji je pravna osoba propisuje novčanu kaznu u rasponu od 2.650,00 do 66.360,00 eura, dok za počinitelja koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi propisuje novčanu kaznu u rasponu od 660,00 do 5.300,00 eura. Dakle, navedene novčane kazne propisane su u nešto blažim iznosima nego što su (računajući prema fiksnom tečaju konverzije 7.53450) bile propisane odredbama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.) sukladno kojem je izdavatelj prekršajnog naloga pravno označio prekršaj okrivljenika i odmjerio novčane kazne, budući je tim zakonom za počinitelja pravnu osobu bila propisana novčana kazna u rasponu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna / 2.654.46 do 66.361,40 eura, a za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi u rasponu od 5.000,00 do 40.000,00 kuna / 663,61 do 5.308.91 eura.

6.2. Slijedom navedenog, a radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa), ovaj je Sud otklonio počinjenu povredu i prekršaj okrivljenika pravilno pravno označio kao u točki I izreke ove presude.

7. Ispitujući pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena svakom okrivljeniku.

8. Naime, iz pobijanog prekršajnog naloga vidljivo je kako je izdavatelj prekršajnog naloga na strani okrivljenika otegotno cijenio činjenicu da se radi o počinjenju djela prekršaja fiskalizacije u prometu gotovinom i pravila koja uređuju izdavanje računa, kao i da su pravna i odgovorna osoba zatečene u počinjenju istog prekršaja po PN 27/2022/60453 (Carinski ured Pula) i PN 57/2023/60445 (Carinski ured Rijeka), dok olakotne okolnosti nisu utvrđene. Kontradiktorno navedenom, u dijelu izreke u kojem su sadržani osobni podaci okrivljenika konstatirano je, kako okrivljenici nisu kažnjavani. Slijedom navedenog, razvidno je da je samo težina djela mogla biti cijenjena otegotno, iako se ovako koncipirano obrazloženje zapravo svodi tek na paušalnu konstataciju, bez konkretizacije u čemu se ta težina ogleda upravo u ovom pojedinačnom slučaju. Nadalje, činjenica da su okrivljena pravna i odgovorna osoba, kako se to navodi „zatečene u počinjenju istog prekršaja“ i da su kažnjene prekršajnim nalogom, nikako ne može biti otegotno cijenjena, ukoliko ti prekršajni nalozi prethodno nisu postali pravomoćni, a koja okolnost mora biti nedvojbeno utvrđena, uz navođenje broja pravomoćne odluke, datuma njezinog donošenja i datuma kada je ista stekla svojstvo pravomoćnosti. Budući ove okolnosti nisu utvrđene na navedeni način, uz opisanu kontradiktornost glede kažnjavanja, pogrešno je izdavatelj prekršajnog naloga okolnost da su okrivljenici „zatečeni u počinjenju istog prekršaja“ cijenio otegotnom.

9. Imajući u vidu da okrivljenici navodima prigovora ne osporavaju počinjenje prekršaja, pridonoseći takvim svojim postupanjem brzom i efikasnom okončanju prekršajnog postupka, pri čemu se sukladno ranije navedenom, zatečenost u

počinjenu prekršaja ne može cijeniti otegotno te kako je izdavatelj prekršajnog naloga propustio cijeniti i relevantnu činjenicu da je iznos koji za isporučena dobra i usluge u predmetnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom mali (4,00 eura), ovaj Sud smatra kako te olakotne okolnosti u konkretnom slučaju promatrajući ih u njihovoj cjelini treba cijeniti naročito olakotno te kako one opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je vodeći računa o iznosima propisanih novčanih kazni, granicama njihovog ublažavanja, kao i vrsti počinitelja, temeljem odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona, ali i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa), novčana kazna okrivljenoj pravnoj osobi maksimalno ublažena, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena bliže iznosu do kojeg se ista može maksimalno ublažiti te iste po uvjerenju ovog Suda, predstavljaju primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo.

10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni svakom okrivljeniku, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene naročito olakotne okolnosti, kao i utvrđena otegotna okolnost koja se objektivno odnosi na samu težinu djela, i po mišljenju ovog Suda, takva kazna odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istima postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Carinskom uredu Rijeka, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.