Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.Pn-146/23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu u građansko-pravnoj stvari tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Sandru Lukiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, zastupan po punomoćniku Antoniu Šćulcu, odvjetniku iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 11. veljače 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja te pun. tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335 Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), dana 18. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 874,04 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana 10.11.2022. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023.godine do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.884,73 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 18. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 4. kolovoza 2023. navodi da je dana 13.10.2022.g. u svojstvu oštećenika sudjelovao u prometnoj nesreći na raskrižju ulice Tome Strižića i Kačjaka u Rijeci. Naveo je da se u prometnom događaju oštetilo njegovo vozilo marke Hyundai, reg. oznake [registarska oznaka], na način da se iz suprotnog smjera kretalo motorno vozila marke: KIA, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu LORD d.o.o., OIB: 90723275608 kojim da je upravljao zakonski zastupnik KM (dalje: štetnik), a iz kojeg je ispala drvena građa na prometnu traku po kojoj se on kretao i posljedično oštetio njegov prednji branik. Štetnik da je u izjavi opisao dinamiku štetnog događaja te potvrdio kako je on isključivo odgovoran za njezin nastanak te da je štetnik osiguran kod tuženika.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Naveo je da osporava sve navode tužitelja iznijete u tužbi. Tužitelj da ne dostavlja niti jedan dokaz u prilog tvrdnje da bi do štetnog događaja došlo na način kako je to opisano u tužbi. Pod pretpostavkom da bi vozilo reg. oz. [registarska oznaka] bilo odgovorno za nastanak štetnog događaja, da ističe prigovor suodgovornosti na strani tužitelja obzirom je isti, da je vozio u skladu s prometnim propisima, imao mogućnost izbjegavanja udarca. Naveo je da oštećenja na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] ne odgovaraju opisu štetnog događaja kako ga tužitelj opisuje u tužbi te da tužitelj nema pravo na isplatu zakonske zatezne kamate kako to potražuje tužbom iz kojeg razloga se tužba u tom dijelu pobija.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenog činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u uvjerenje o vlasništvu vozila, tužiteljevu prijavu štetnog događaja tuženiku, odgovor tuženika tužitelju, račun br. 1511-21340-1, kopiju odštetnog spisa tuženika, saslušao je tužitelja kao stranku, svjedoka KM te je proveden dokaz prometnim i procjeniteljskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću.

4. Uvidom u račun br. 1511-21340-1 utvrđeno je da je istoga izdalo trgovačko društvo Afro d.o.o. tužitelju na iznos od 874,04 eura za popravak njegovog automobila Hyundai 2.0 T-GDI, reg. oznake [registarska oznaka].

5. Saslušan u tijeku postupka tužitelj je naveo da se predmetnog dana vozio s Vežice prema gradu te mu je iz suprotnog smjera dolazio automobil koji je prevozio drva. U jednom zavoju s tog automobila iz suprotnog smjera da su pale su tri cjepanice, tri komada drva s time da su dva pala sa strane, a na jednoga da je on naletio s automobilom te da je oštetio prednji branik. Naveo je da je taj gospodin rekao da je on kriv, policiju da nisu zvali, a drugi dan da su otišli na procjenu i slikali. Naveo je da uistinu ne zna zašto je odbijen od strane tuženika jer da su rekli da je njegov zahtjev pravno neosnovan. Naveo je da je popravio predmetni branik. Naveo je da se to dogodilo na Gornjoj Vežici, kod sv. Ane, kod mosta, u zavoju i da nije brojao koliko je tih drva bilo da su tri komada pala s tog automobila, kao i da je bilo automobila ispred njega. Dužina tih drva da je bila metar, međutim da ne zna da li su bili uredno posloženi na tom vozilu. Naveo je da kada se taj trupac prema njemu kretao da je kočio te da ne zna je li uspio stati i da se sve to dogodilo u milisekundi te da ne zna procijeniti udaljenost te da je komad drveta pao na asfalt i klizio prema njemu.

6. Svjedok KM naveo je da je predmetnog dana vozio drva za jednog svog radnika te kada su došli pred taj most na Gornjoj Vežici u jednom zavoju da mu je iz vozila, malog kombija otklizala jedna veća blanja dužine 1 m. Naveo je su bili položeni dolje, da toga nije bilo puno, među tim da su drva bila mokra te da on to nije primijetio već njegov radnik. Nakon predmetne nezgode da je zaustavio vozilo, međutim kako su svi trubili da su se maknuli sa strane, drugi dan da su otišli na procjenu s time da je on u cijelosti priznao predmetnu štetu. Naveo je da je to procjenitelj slikao drugi dan i da je tužitelj rekao da mu je nov auto te da je naprijed maska oštećena. Naveo je da su drva bila 1,5 m, složena te su bila posložena do visine sanduka, međutim da je jedno izletjelo van debljine 15-20 cm, kao i da je visina bila cca 30 cm.

7. U svom nalazu i mišljenju dana 16. siječnja 2026. stalni sudski vještak Srećko Hlišć naveo je da je tužitelj upravljao osobnim vozilom [adresa] Đ iz smjera Vežice svojom desnom voznom trakom i nailazio na račvasto raskrižje s Ulicom Kačjak s desne strane i Ulicom Tome Strižića s lijeve strane, iz kojeg je smjera sebi desnim zavojem naišao kamionet osiguranika tuženika, s kojeg da je pred tužitelja pala cjepanica metrica koja da je bila u takvom položaju nepravilnog naslagivanja da zbog centrifugalne sile može prijeći preko gornjeg ruba tovarnog sanduka. Karakteristike oštećenja na osobnom vozilu da su takve da je vrh cjepanice bio usmjeren prema osobnom vozilu u gibanju od površine kolnika tako da je mogao oštetiti dio prednjice ispod sredine prednje registarske pločice, a nakon toga bi odbačena cjepanica metrica bočnim bridom zasjekla donji brid prednjice osobnog vozila. Ovisno o stvarnoj masi cjepanice, naletna brzina mogla je biti oko 10-ak km/h ili nešto veća od toga. Kojom se brzinom tužitelj kretao prije nesreće da nije moguće utvrditi. Pad cjepanice da je trajao oko 0,5 s, kojem vremenu treba pridodati vrijeme nekontroliranog klizanja cjepanice prema osobnom vozilu prije naleta. Budući da tužitelj nije nalazio na mirnu prepreku koja se nalazila na njegovom putu, već prepreku koja leti s njegove lijeve strane i upravo kliže prema njemu, to da je za istog nesreća bila neizbježiva

7.1. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 27. ožujka 2025.

7.2. U podnesku od dana 12. lipnja 2025. stalni sudski vještak Srećko Hlišć naveo je da u podnesku nije postavljeno nikakvo pitanje ili primjedba na njegovo vještačenje, već da je tuženik opis mehanizma nastanka oštećenja na vozilu tužitelja iz njegovog vještačenja konfrontirao iskazu tužitelja u pogledu njegovog doživljaja gibanja cjepanice prema osobnom vozilu, o čemu kao vještak da ne može zaključivati.

7.3. Saslušan na ročištu dana 11. veljače 2026. stalni sudski vještak Srećko Hlišć naveo je da na pitanje pun. tuženika na temelju čega je zaključio koliku je masu imala cjepanica, da navodi da je uzeo u obzir iskaz kako se radi o cjepanici metrici, dakle dužine 1m te veličine 0,15 do 0,20 m. U ovom području zapremnina cjepanice iznosila bi 0,03 m3. Iz stanja spisa da nije navedeno o kojoj vrsti drveta se radi, kolika je bila vlažnost istog i gustoća. Prema podacima koje da je pronašao, prosječna drvna masa cjepanica ima 550 kg/m3 što znači da bi jedna cjepanica imala masu od 16,5 kg. S obzirom na ovu okolnost onda da je i izveo zaključak o mogućoj brzini kretanja osobnog vozila. Isto tako da je naveo da ako je cjepanica bila manje mase onda je i naletna brzina mogla biti veća. Naveo je da ne postoji nikakav element za zaključivanje o međusobnoj udaljenosti vozila tužitelja i osiguranika tuženika u trenutku kada se cjepanice ili cjepanica padale odnosno padala na kolnik. Nije niti za očekivati da bi se nešto takvo moglo utvrditi, a bez određenih tragova na kolniku. Jedino što se može utvrditi matematičkom modelom da je vrijeme pada cjepanice kod bilo kojeg objekta s neke visine. Izračun vremena koji da navodi na str. 4 da je vrijeme slobodnog pada kojem vremenu treba pridodati vrijeme klizanja cjepanice prema motornom vozilu prije naleta tj. međusobno približavanja vozila cjepanice i cjepanice vozilu pri čemu ni na koji način ne možemo utvrditi koliko je trajalo vremenski klizanje cjepanice prema osobnom vozilu. U slučaju kada nema tragova klizanja objekta po kolniku što je u konkretnoj situaciji tada da se ne može utvrditi vrijeme klizanja tog objekta. Na pitanje kako je utvrdio da cjepanica nije samo klizala po kolniku već da je morala biti i podignuta u odnosu na kolnik, da to zaključuje iz karakteristike oštećenja na osobnom vozilu, na kojem postoje dvije odvojene grupe tragova. Prvi da je oštećenje koje se nalazi odmah ispod registarske pločice, a drugo je oštećenje brida prednjeg branika. Ta dva oštećenja da bi za cjepanicu kao prepreku trebala nastati fizički i vremenski odvojeno. Prvo bi trebalo nastati oštećenje ispod registarske pločice, a nakon toga oštećenje gornjeg brida prednjeg branika. Da je cjepanica samo klizala po kolniku ovisno o veličini cjepanice da bi bio oštećen samo donji brid branika, ali ne i dio ispod registarske pločice koju klizajuća cjepanica ne može po visini doseći. U slučaju kontakta samo s donjim bridom prednjeg branika više da nema rotacijskog efekta koji će podići cjepanicu u vis već isključivo natrag prema kolniku. Do zaključka da je za tužitelja nesreća bila neizbježna da je došao iz razloga što se on kreće prema cjepanic,i a cjepanica se kreće prema njemu s tim da u trenutku kontakta cjepanica ne leži smireno kližući po kolniku već odskakuje, a što je moguće samo u početnoj fazi pada cjepanice.

8. Temeljem savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

9. Odredbom članka 154 stavak 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), dalje ZOSPC, propisano je da teret na vozilu mora biti raspoređen i prema potrebi, osiguran, pričvršćen i pokriven tako da ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti, ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom, ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti, ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.

10. Odredbom članka 1045 stavak i 1 i 2, Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO-a, propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje te da se predmnijeva obična nepažnja.

11. Naime, ovaj sud prihvaća iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da se predmetnog dana vozio s Vežice prema gradu te mu je iz suprotnog smjera dolazio automobil koji je prevozio drva. U jednom zavoju s tog automobila iz suprotnog smjera da su pale su tri cjepanice, tri komada drva s time da su dva pala sa strane, a na jednoga da je on naletio s automobilom te da je oštetio prednji branik i da je taj gospodin rekao da je on kriv, policiju da nisu zvali, a drugi dan da su otišli na procjenu , kao i da je popravio predmetni branik te da kada se taj trupac prema njemu kretao da je kočio te da ne zna je li uspio stati i da se sve to dogodilo u milisekundi te da ne zna procijeniti udaljenost i da je komad drveta pao na asfalt i klizio prema njemu i to iz razloga što je navedeno potvrdio i osiguranik tuženika, svjedok KM koji je u svome iskazu naveo da je predmetnog dana vozio drva za jednog svog radnika te kada su došli pred taj most na Gornjoj Vežici u jednom zavoju da mu je iz vozila, malog kombija otklizala jedna veća blanja dužine 1 m i da su bili položeni dolje, da toga nije bilo puno, međutim da su drva bila mokra te da on to nije primijetio već njegov radnik. Nakon predmetne nezgode da je zaustavio vozilo, međutim kako su svi trubili da su se maknuli sa strane, drugi dan da su otišli na procjenu s time da je on u cijelosti priznao predmetnu štetu te iz razloga što i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da karakteristike oštećenja na osobnom vozilu da su takve da je vrh cjepanice bio usmjeren prema osobnom vozilu u gibanju od površine kolnika tako da je mogao oštetiti dio prednjice ispod sredine prednje registarske pločice, a nakon toga bi odbačena cjepanica metrica bočnim bridom zasjekla donji brid prednjice osobnog vozila. Ovisno o stvarnoj masi cjepanice, naletna brzina da je mogla biti oko 10-ak km/h ili nešto veća od toga. Kojom se brzinom tužitelj kretao prije nesreće da nije moguće utvrditi. Pad cjepanice da je trajao oko 0,5 s, kojem vremenu treba pridodati vrijeme nekontroliranog klizanja cjepanice prema osobnom vozilu prije naleta. Budući da tužitelj nije nalazio na mirnu prepreku koja se nalazila na njegovom putu, već prepreku koja leti s njegove lijeve strane i upravo kliže prema njemu, to je za istog nesreća bila neizbježiva, slijedom čega je stav ovoga suda da je osiguranik tuženika isključivi krivac za nastanak predmetne prometne nezgode budući je isti postupio u suprotnosti s gore citiranim odredbama članka 154 stavak 2 ZOSPC-a, tako da nema mjesta primjeni suodgovornosti.

11.1. U odnosu na navode tuženika iz podneska od dana 27.3.2025. od 5 do 8 podneska valja navesti da je stav ovoga suda da su isti čista tuženikova i to pogrešna interpretacija nastanka predmetnog štetnog događaja i to iz razloga što tužitelj nije prometni stručnjak da bi se prilikom davanja iskaza na taj način i izražavao pa ovaj sud smatra da nije odlučno to što je isti rekao da je cjepanica klizila, već da je navedeno stvar izražaja same stranke kod davanja iskaza, a osim toga vještak je u svom nalazu i mišljenju, a suprotno navodima tuženika, isto koristio pojam klizanja te je naveo pad cjepanice da je trajao oko 0,5 s, kojem vremenu treba pridodati vrijeme nekontroliranog klizanja cjepanice prema osobnom vozilu prije naleta te budući da tužitelj nije nalazio na mirnu prepreku koja se nalazila na njegovom putu, već prepreku koja leti s njegove lijeve strane i upravo kliže prema njemu, to je za istog nesreća bila neizbježiva . Osim toga navodi tuženika pod 9 iz istog podneska su također bespredmetni budući je sam osiguranik tuženika u svom iskazu naveo da je drugi dan kod procjenitelja priznao svoju krivnju za nastanak štetnog događaja.

12.. Tuženik je tijekom postupka naveo da ne osporava visinu.

13. Tužitelju zakonska zatezna kamata pripada skladu s odredbom čl. 1086 ZOO-a od dana plaćanja predmetnog računa za popravak automobila, a što je 10. studeni 2022.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP - a, a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, te je tužitelju priznat trošak zastupanja po odvjetniku, a prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife, a sastoji se od sastavljanja tužbe u iznosu od 150,00 eura (T.br.7. t.1. Tarife), zastupanja na četiri ročišta u iznosu od 150,00 eura za svako (T.br.9 t.1. Tarife), sastavljanja jednog podnesak u iznosu od 150,00 eura (T.br.8 t.1. Tarife) te pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 225,00 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eura, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 700,00 eura pa proizlazi da tužitelju pripada naknada parničnog troška u iznosu od 1.884,73 eura.

15.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Rijeci, 18. svibnja 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tuženika