Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-346/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Nediljki Radić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari pod 1. tužiteljice UA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. tužitelja PA, iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. tužitelja DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. tužiteljice RA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5. tužiteljice NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6. tužiteljice HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7. tužitelja MA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8. tužitelja ĐA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 9. tužitelja ČA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 10. tužiteljice BA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 11. tužitelja ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 12. tužiteljice KA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 13. tužiteljice ŠA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku u Varaždinu, pod 14. tužiteljice SA, ranije IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 15. tužiteljice IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 16. tužitelja CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 17. tužitelja OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tužene JA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima ZOU Franjo Šebijan i Mihaela Carević Rukavina u Varaždinu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Psp-27/2024-20 od 27. lipnja 2025., 18. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Psp-27/2024-20 od 27. lipnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužena JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala 1.tužiteljicu UA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tužitelja PA, iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3.tužitelja DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4.tužiteljicu RA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5.tužiteljicu NA, iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], 6.tužiteljice HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7.tužitelja MA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8.tužitelja ĐA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9.tužitelja ČA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 10.tužiteljicu BA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11.tužitelja ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12.tužiteljicu KA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].tužiteljicu ŠA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 15. tužiteljicu IA OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednicu pok. tužitelja EA, u posljednjem posjedu prava služnosti puta uz sjeverni dio njezine nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] u naravi oranica pri vulici u Kutežici upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijeloj dužini njezine nekretnine u korist nekretnina tužitelja, time što je sagradila ogradu i time zatvorila mogućnost prolaza, pa joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da otvori raniji prolaz na sjevernoj strani svoje nekretnine te joj se ujedno zabranjuje takvo i slično smetanje.

II. Nalaže se tuženici JA, iz [adresa] FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da 1.tužiteljici UA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tužitelju LA, iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3.tužitelju GA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4.tužiteljici RA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5.tužiteljici NA, iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], 6.tužiteljici HA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7.tužitelju MA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8.tužitelju ĐA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9.tužitelju ČA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 10.tužiteljici BA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11.tužitelju ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12.tužiteljici KA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 13.tužiteljici ŠA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi ovom parnicom prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.872,10 EUR (dvije tisuće osamsto sedamdeset dva eura i deset centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenje ovog rješenja, 27. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a to je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snaz i na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana dok se preostali iznos zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška od 26,76 EUR odbija.

III. Zahtjev tuženice za naknadu parničnih troškova odbija se u cijelosti.

IV. Tužbe 14. tužiteljice SA (ranije IA), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 16. tužitelja CA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelja OA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tužene JA, iz [adresa] 7tužiteljice FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] radi smetanja posjeda prava služnosti puta, odbacuju se".

2. Protiv tog rješenja žali se tuženik zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje da je tužena smetala tužitelje u posjedu prava služnosti puta koji se nalazi na nekretnini tužene označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na način da je sagradila ogradu i time zatvorila mogućnost prolaza.

6. Prvostupanjski je sud u provedenom dokaznom postupku utvrdio da su tužitelji vlasnici, izvanknjižni vlasnici, odnosno suvlasnici i posjednici nekretnina navedenih u tužbi, da je tužena vlasnica nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica pri vulici u Kutežici upisna u Z. U. [broj ZK uloška], da se sporni put proteže duž nekretnine tuženice te da je tuženica postavljanjem žičane ograde onemogućila prilaz i kretanje tim putem, te da sporni put postoji i koristi se već dugi niz godina što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka te priložene dokumentacije kao i da su sporni put koristili svi tužitelji za prilaz svojim nekretninama.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja smatra da je tuženica onemogućila tužitelje u posjedu prava služnosti spornog puta koji se nalazi na sjevernom dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te da je ista postavljanjem ograde zapriječila prolaz spornim putem i smetala tužitelje u njihovom posjedu prava služnosti puta.

8. U konkretnom slučaju radi se o tužbi radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti puta.

9. Prema odredbi članka 10. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti glede nekretnine (posjed prava) izjednačeno je s posjedom stvari pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama Zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a sam Zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari, nego i posjedu prava (stvarne služnosti), a samim tim i pravo kolnika, prolaza i provoza.

10. Odredbom članka 16. stavak 1. ZV-a propisano je da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otpri, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

11. Nadalje, odredbom članka 21. stavak 1. ZV-a propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetan i saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (članak 21. stavak 3. ZV-a).

12. Konačno, odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a određeno je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetano ovlašten štiti svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

13. U smislu citiranih propisa, cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja, pa je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Naime, posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje iz sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta – prava prolaza preko prijepora, s time da se posjed može smetati i bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet, a relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.

14. Za navesti je da se tužbeni zahtjev u tužbi za smetanje posjeda sukladno članku 22. stavak 1. ZV-a sastoji od deklaratornog dijela kojim se utvrđuje čin smetanja i vrijeme kada je smetanje izvršeno te način smetanje i konedmnatornog dijela kojim se nalaže uspostave ranijeg posjedovnog stanja u kojem mora biti određeno i precizno naznačeno na koji način je tuženik dužan uspostaviti ranije posjedovno stanje te zabrana takvog ili sličnog budućeg smetanja.

15. Kako formulacija tužbenog zahtjeva, ne sadržava sve što je potrebno da bi se po takvom tužbenom zahtjevu moglo postupiti odnosno isti ne sadrži točnu poziciju područja smetanja, pa je na taj način neodređen, s tim da je izostalo i vrijeme smetanja, posljedično čemu se prema po ocjeni ovog suda nisu stekli uvjeti za meritorno odlučivanje o zahtjevu ocjenom odlučnih činjenica posljednjeg stanja posjeda i čina smetanja primjenom članka 22. ZV-a.

16. Ovaj sud nalazi da niti tijekom prvostupanjskog postupka mjesto prijepora nije pravilno identificirano odnosno nije precizno jasno utvrđeno za koji dio kao poslužne nekretnine su tužitelji tvrdili da koriste za prolaz i provoz do svojih nekretnina kao povlasni, a što je nužno za donošenje valjane pravne ocijene po posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i smetanju istog. Tim više što u spisu na skici lista mjesta nedostaje prikazan predmet spora i to pristupni put kojim je prema navodima tužitelja prije smetanja su prolazili, a bilo je potrebno označiti brojčanim i slovnim oznakama. Dakle, put u skici lica mjesta koja je po tužiteljima korištena u ovom postupku za prolaz nije označen ni brojčanim ni slovnim oznakama, zbog čega prema ocijeni ovog suda ostalo nerazriješeno u kojem dijelu su tužitelji imali pravo služnosti puta, odnosno na kojem dijelu je tužena sagradila ogradu kao i vrijeme postavljanja ograde od strane tužene.

17. Iz izloženog proizlazi da činjenično stanje nije pravilno ni potpuno utvrđeno, pa se za sve ne može ispitati je li materijalno pravo pravilno primijenjeno.

18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a uvažiti žalbu tužene, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti odluku o troškovima postupka, te ostaviti da se o istim odluči u konačnoj odluci, a sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

21. U nastavljenom postupku prvostupanjski se sud pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, te će nakon toga ocjenom svih provedenih dokaza ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu.

U Splitu, 18. svibnja 2026.

Sutkinja

Nediljka Radić