Poslovni broj Gž Ovr-27/2025-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Posojilnica bank eGen OIB: 24250429800, Klagenfurt, Paulitschgasse 5-7, Republika Austrija, zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Kallay & partneri d.o.o. Zagreb, protiv ovršenice OE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu ovrhovoditelja, podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-279/2020 od 7. listopada 2024., dana 18. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-279/2020 od 7. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Zaključkom suda prvog stupnja upućena je ovršenica da u roku od 15 dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašen ja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojih je podnijela žalbu iz članka 50. stavak 1. točke 7., 9., 10. i 11. Ovršnog zakona.
2. Prvostupanjskim rješenjem odgođena je ovrha određena rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-279/2020 od 4. rujna 2020. do pravomoćnog okončanja parnice koju je ovršenica pokrenula u postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem P-189/2018.
3. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. - dalje OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači odbijanjem prijedloga za odgodu ovrhe podredno ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je na prijedlog ovrhovoditelja doneseno rješenje o ovrsi od 4. rujna 2020. kojim je određena ovrha na nekretnini ovršenice radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 54.846,51 eur, da ovršnu ispravu predstavlja Ugovor o otplati kredita (jednokratni kredit) [broj kredita], solemniziran u uredu javnog bilježnika Bojane Štimac iz [adresa] pod poslovnim brojem OU-1437/2006-1 od 29. studenog 2006., temeljem kojeg je ovršenica kao založni dužnik dala osiguranje ovrhovoditelju radi naplate njegovog potraživanja temeljem ugovora o kreditu upisom zaloga na nekretnini koja je predmet ovog postupka (dalje Ugovor o kreditu), da je povodom žalbe ovršenice od 18. prosinca 2020. ista zaključkom upućena u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom dok je povodom istovremenog prijedloga ovršenice za odgodom ovrhe, sud prvog stupnja istog našao osnovanim te ga je prihvatio pobijanim rješenjem.
7. Obrazloženje je prvostupanjskog suda da je u već ranije pokrenutom parničnom postupku poslovni broj P-189/2018 koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu, ovršenica kao jedan od tužitelja podnijela tužbu dana 27. travnja 2018. radi utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi Ugovora o kreditu. Sud smatra da je time ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavka 1. točke 4. OZ-a, budući je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti. Daljnjim pozivanjem na zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela VSRH, prema kojem bi sud bio ovlašten u ovom postupku po službenoj dužnosti provjeriti nepoštenost ugovornih odredbi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (zadužnice, javnobilježničke ovrhe isprave, solemnizirane javnobilježničke isprave), zaključuje da je takva sudska kontrola upravo u tijeku u parnici poslovni broj P-189/2018, stoga smatra potrebnim odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja navedene parnice.
8. Pritom se sud prvog stupnja poziva i na praksu Suda Europske unije u primjeni Direktive Vijeća 93/13 od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje Direktiva 93/13/EEZ) iz nekoliko predmeta (C-49/14, C- 176/17, C-632/17 i C-448/17) te posebno na stajalište zauzeto u predmetu C-407/18 Kuhar c/a Addiko Bank d.d. prema kojem Direktivu 93/13 treba gledati s gledišta načela djelotvornosti i tumačiti na način da se u slučaju protivljenja nacionalnog propisa iz glavnog postupka, a na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnosti ispitati jesu li odredbe sadržane u tom javnobilježničkom aktu nepoštene, da je po toj osnovi potrebno odgoditi ovrhu jer je bez smisla pravna zaštita koja bude pružena a posteriori, dakle pravna zaštita nakon što nekretnina eventualno već bude prodana u ovršnom postupku, te bi zbog toga ovrhe u slučajevima kada se sumnja na ništetnost ugovora trebale biti obustavljene (odnosno odgođene) dok se ne odluči o pitanju ništetnosti.
9. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a, sve u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a.
10. Tijekom trajanja žalbenog postupka, ovrhovoditelj je izvijestio ovaj sud da je parnica poslovni broj P-189/2018, do čijeg je pravomoćnog okončanja predmetna ovrha odgođena, u međuvremenu pravomoćno okončana donošenjem presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1405/2023 od 7. studenog 2024., kojom je odlukom potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-189/2018 od 17. lipnja 2021.
11. Iako je navedena okolnost razlog za nastavak odgođene ovrhe prema članku 71. OZ-a, o čemu će odlučiti sud prvog stupnja u daljnjem postupku, ovaj drugostupanjski sud o žalbi ovrhovoditelja treba odlučiti prema stanju u trenutku podnošenja žalbe. U tom pravcu se ističe da je pravilno sud prvog stupnja odlučio da su u trenutku podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe bile ispunjene pretpostavke za prihvaćanje prijedloga ovršenice. Naime, presuda Suda Europske unije broj C-407/18 obvezuje i sudove u Republici Hrvatskoj, a s obzirom na to da se u ovom predmetu i u predmetu u odnosu na koji je Sud Europske unije donio navedenu presudu, radi o istovjetnoj činjeničnoj i materijalno-pravnoj situaciji, da je ovršni postupak iniciran protiv korisnika kredita na osnovu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta koji ovršenica smatra ništetnim jer sadrži nepoštene ugovorne odredbe na štetu potrošača, tada su prema ocjeni ovog suda bile ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe temeljem članka 65. stavak 1. točka 4. OZ-a, i to neovisno o ispunjenju pretpostavke o teško nadoknadivoj ili nenadoknadivoj šteti.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja pozivom na članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
13. Prvostupanjski zaključak kao nepobijan ostaje neizm ijenjen.
U Rijeci 18. svibnja 2026.
Sutkinja
Branka Ježek Mjedenjak
