Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Omišu
Poslovni broj: Pp-9594/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje sudske savjetnice Izabele Mijanić i Ružice Mimice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EČ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 41/18., 98/19., 30/21., 89/21., 114/22., 136/24.), postupajući po prigovoru okrivljenika podnijetom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko – dalmatinske, II Policijske postaje Split, broj: 511-12-24-5-262/25 od 12. travnja 2025., 18. svibnja 2026.
r i j e š i o j e i p r e s u d i o
I. U povodu prigovora okrivljenika, pobijani prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko – dalmatinske, II Policijske postaje Split, broj: 511-12-24-5-262/25 od 12. travnja 2025. stavlja se izvan snage te se uzima kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.
II. Na temelju članka 161. stavka 6. i članka 182. točke 1. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)
Okrivljenik: EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i F, rođen **.**.2006. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi dana 11. travnja 2025. godine u 23,45 sati u mjestu Split, Smrdečac 17, remetio javni red i mir za vrijeme racije u ugostiteljskom objektu Ritual na način da je pokušao komunicirati sa drugim gostima dovikujući se, te podsmjehujući,
dakle da bi na javnom mjestu na drugi način remetio javni red i mir,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršaju protiv javnog reda i mira, a što je kažnjivo po članku 13. istog Zakona.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko – dalmatinske, II Policijske postaje Split izdala je prekršajni nalog dana 12. travnja 2025. pod gore navedenim brojem protiv okrivljenika EČ, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno izjavio prigovor, pa je predmet dostavljen ovom sudu na daljnji postupak, u skladu s člankom 243. stavkom 1. Prekršajnoga zakona.
2. U nedostatku posebne procesne odredbe za slučaj kada sud u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga donosi presudu zbog nekog od razloga iz članka 196. točke 1. – 4. Prekršajnoga zakona, u smislu članka 244. stavka 1. Prekršajnoga zakona, sud je najprije stavio izvan snage pobijani prekršajni nalog i uzeo ga kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, odgovarajućom primjenom članka 238. stavka 9. Prekršajnoga zakona, koji se inače odnosi na prekršajni nalog.
3. Ispitujući potom optužni prijedlog u smislu članka 161. Prekršajnoga zakona, sud je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, onako kako je opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj, odnosno pobijanim prekršajnim nalogom je povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.
4. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
5. Naime, pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u bitnome počinjenog time da bi kritične prigode okrivljeni remetio javni red i mir u ugostiteljskom objektu Ritual na način da je pokušao komunicirati sa drugim gostima dovikujući se, te podsmjehujući. Međutim, takav opis radnje ostao je na razini općenite i neodređene tvrdnje, bez konkretizacije odlučnih činjenica koje bi upućivali na ostvarenje obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.1. Iz navedenog opisa nije razvidno koje je točno ponašanje okrivljenika bilo protupravno, budući da "pokušaj komunikacije" sam po sebi ne predstavlja nedopuštenu radnju. Također, nisu navedene konkretne riječi ili izrazi koje bi okrivljenik izgovorio, niti je razjašnjeno na koji način bi njegovo ponašanje predstavljalo narušavanje javnog reda i mira u smislu citirane zakonske odredbe.
5.2. Sud nadalje utvrđuje da iz ovako postavljenog optužnog akta ne proizlazi da bi ponašanje okrivljenika kod drugih osoba izazvalo uznemirenost ili na neki drugi način poremetilo uobičajeni tijek javnog života.
6. Zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj. Kako u konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu prekršaja, nisu navedeni bitni elementi kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, jer je okrivljenik proglašeni krivim za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavanog prekršajnog naloga nije prekršaj.
7. Naime, odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona je izričito propisano: „Ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.“
8. Prema tome iz prethodno citirane zakonske odredbe jasno je da sud nije dužan pozvati tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog prijedloga kada, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji prema citiranoj zakonskoj odredbi sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe (Ppž-11091/2021 od 12. srpnja 2023. i Pž-1784/2020 od 4. svibnja 2022.).
9. Imajući u vidu sve naprijed izneseno, ovaj je Sud, u povodu prigovora okrivljenika, po službenoj dužnosti, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenika zbog prekršaja za koji se optužuje, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.
10. Slijedom navedenog, s obzirom da iz činjeničnog opisa djela sadržanog u navedenom optužnom aktu ne proistječu zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno kako je u činjeničnom opisu izostala konkretizacija u pogledu određivanja bitnih obilježja djela, konkretiziranje njegovog činjeničnog opisa na način da se navodi u čemu se točno sastoji protupravno ponašanje okrivljenika, to je stoga ovaj Sud donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe budući da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a kako je činjenično opisano u izreci ove presude, po propisu nije prekršaj.
11. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Omišu 18. svibnja 2026.
Zapisničarka:
S u t k i n j a:
Ružica Mimica, v.r.
Marina Ivančević, v.r.
Sudska savjetnica:
Izabela Mijanić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
