REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-113/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović-Terzić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. JOČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1931., umrle **.**.2024., rješavajući žalbu nasljednika JO, protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, od 3. prosinca 2025., poslovni broj: O-98/2024-12, 18. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba nasljednika JO odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Kutini od 3. prosinca 2025., poslovni broj: O-98/2024-12.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
" Odbija se prigovor zakonskog nasljednika JO te se održava na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ane Podoreški iz [adresa] poslovni broj O- 98/2024, UPP-OS-29/2024 od 15. travnja 2024."
2. Protiv prvostupanjskog rješenja nasljednik JO pravodobno je podnio žalbu zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U žalbi ističe kako je dužnost suda, pa tako i javnog bilježnika kao sudskog povjerenika, da neuku stranku koja se zbog neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju upozori na parnične radnje koje može poduzeti, sukladno članku 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP).
2.1. Nasljednik JO navodi da se u postupku zastupao samostalno, te da je na ročištu održanom 15. travnja 2024. istaknuo kako mu je povrijeđeno pravo na nužni dio nasljedstva. Tvrdi da je javni bilježnik taj njegov zahtjev u potpunosti zanemario, uz obrazloženje da navedeno nije predmet ostavinskog postupka, slijedom čega taj navod nije unesen u zapisnik. Nadalje, ističe da kao neuka stranka nije znao da svi njegovi zahtjevi, neovisno o stajalištu javnog bilježnika o njihovoj osnovanosti, moraju biti uneseni u zapisnik te da o njima treba biti odlučeno, zbog čega je zapisnik potpisao bez primjedbi na njegov sadržaj. Slijedom navedenog predlaže da se pobijano rješenje, kao i rješenje o nasljeđivanju, ukinu. Trošak sastava žalbe ne potražuje.
3. Nasljednik ŠO u odgovoru na žalbu osporava sve žalbene navode nasljednika JO, te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi pobijano prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud, odlučujući o prigovoru nasljednika JO, izvršio uvid u zapisnike s ostavinske rasprave održane kod javnog bilježnika Ane Podoreški iz [adresa] dana 6. ožujka 2024. i 15. travnja 2024. Iz sadržaja navedenih zapisnika utvrđeno je da su tijekom ostavinskog postupka utvrđeni nasljednici iza ostaviteljice, sastav ostavinske imovine, te da su oba nasljednika dala nasljedničke izjave kojima su prihvatila nasljedstvo. Također je utvrđeno da u zapisnicima nije evidentiran nikakav prigovor niti zahtjev nasljednika JO u odnosu na povredu njegova prava na nužni dio zbog raspolaganja učinjenih ugovorima o darovanju. Nadalje proizlazi da je na ročištu održanom 15. travnja 2024. objavljeno rješenje o nasljeđivanju, a zapisnike su bez ikakvih primjedbi ili prigovora vlastoručno potpisala oba nasljednika, uključujući i nasljednika JO.
5.1. Prije donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski sud je pribavio i očitovanje javnog bilježnika, koji je osporio tvrdnje žalitelja da njegov prigovor o povredi nužnog dijela nije unesen u zapisnik, navodeći kako takav prigovor tijekom ostavinskog postupka nije bio iznesen.
6. Na temelju tako provedenog postupka i izvedenih dokaza, prvostupanjski sud je zaključio da nasljednik JO tijekom ostavinskog postupka nije isticao prigovor povrede prava na nužni dio, te je ocijenio neosnovanim njegovo pozivanje na okolnost da kao neuka stranka nije znao da bi javni bilježnik eventualno izneseni prigovor bio dužan unijeti u zapisnik. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud je odbio prigovor nasljednika JO.
7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno stanje pravilno primijenio mjerodavno pravo.
8. Neosnovano nasljednik JO u žalbi ističe da mu je tijekom ostavinskog postupka povrijeđeno pravo iz članka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), prema kojem je sud dužan stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju upozoriti koje parnične radnje može poduzeti.
9. Naime, smisao navedene zakonske odredbe jest osigurati procesnu ravnopravnost stranaka i omogućiti neukoj stranci da zbog nepoznavanja procesnih pravila ne bude dovedena u nepovoljniji položaj. Međutim, navedena obveza suda, odnosno javnog bilježnika kao sudskog povjerenika u ostavinskom postupku, ne može se tumačiti na način da bi sudsko tijelo bilo dužno umjesto stranke formulirati njezine zahtjeve, isticati prigovore koje stranka nije jasno iznijela ili poduzimati procesne radnje koje ovise isključivo o dispoziciji same stranke.
10. U konkretnom slučaju iz zapisnika s ostavinskih rasprava održanih 6. ožujka 2024. i 15. travnja 2024. ne proizlazi da bi nasljednik JO istaknuo prigovor povrede prava na nužni dio niti zahtjev glede uračunavanja darovanja u nasljedni dio. Naprotiv, iz sadržaja zapisnika proizlazi da su nasljednici dali nasljedničke izjave kojima prihvaćaju nasljedstvo, a zapisnici su potpisani bez ikakvih primjedbi ili prigovora, uključujući i od strane žalitelja.
11. Zapisnik sastavljen pred javnim bilježnikom kao sudskim povjerenikom predstavlja javnu ispravu u smislu članka 231. stavka 1. ZPP-a, te kao takav dokazuje istinitost onoga što je u njemu potvrđeno ili utvrđeno. Iako je sukladno stavku 3. istoga članka dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, teret dokazivanja tih okolnosti leži na stranci koja takve tvrdnje iznosi.
12. Žalitelj tijekom postupka nije ponudio dokaze koji bi s dostatnim stupnjem vjerojatnosti doveli u sumnju vjerodostojnost sadržaja predmetnih zapisnika. Suprotno tome, prvostupanjski sud pribavio je i očitovanje javnog bilježnika, koji je izričito naveo da žalitelj tijekom rasprave nije isticao prigovor povrede nužnog dijela, slijedom čega nije bilo osnove za unošenje takvog navoda u zapisnik.
13. Stoga ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da žalitelj nije dokazao svoje tvrdnje kako je tijekom ostavinskog postupka isticao prigovor povrede nužnog dijela, niti da bi javni bilježnik propustio izvršiti svoju dužnost upozorenja iz članka 11. ZPP-a. Sama činjenica da je žalitelj bio neuka stranka ne može dovesti do drugačije odluke, osobito imajući u vidu da je zapisnik potpisao bez primjedbi na njegov sadržaj. Slijedom navedenoga, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje žalitelj upire, niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda, sukladno članku 380. točka 2. ZPP-a.
Slavonski Brod, 18. svibnja 2026.
Sutkinja
Irena Dikanović-Terzić
