REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: R1-171/2025-18.

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl, odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 19b/I, protiv protustranaka ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Buljan i Strbad, odvjetnicima iz Zagreba, Kaptol 13, radi uređenja međe, dana 15. svibnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I Prekida se ovaj izvanparnični postupak.

II Predlagateljica GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upućuje se na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja spornih činjenica o kojima ovisi rješenje prava predlagateljice u ovom izvanparničnom postupku.

III Predlagateljica je dužna parnični postupak iz točke II ovoga rješenja pokrenuti u roku od 30 dana od primitka ovoga rješenja.

IV Ako predlagateljica u navedenom roku ne pokrene parnični postupak, smatrat će se da je povukla prijedlog za uređenje međe.

Obrazloženje

1. Predlagateljica GU podnijela je prijedlog za uređenje međe dana 19. studenog 2025. godine, protiv protustranaka ČU i CU. U prijedlogu navodi da je vlasnik i u cijelosti posjednik nekretnina upisanih u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br.: [katastarska čestica] mjesni prostor 385 m² (voćnjak sa 385 m²) i k. č. br.: [katastarska čestica] ograda sa 1924 m² (oranica sa 1924 m²).

Protustranke su suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] k. č. br.: [katastarska čestica] ograda sa 1518 m² (oranica sa 1518 m²) i k. č. br.: [katastarska čestica] u selu sa 241 m² (voćnjak sa 241 m² sa 241 m²).

Navedene nekretnine predlagateljice i protustranke međusobno međaše, međutim međe su odnedavno sporne budući da protustranke više ne prihvaćaju među i uživanje nekretnina od strane predlagateljice prema posljednjem mirnom posjedu. Predlagateljica i njezini pravni prednici navedene nekretnine posjeduje i koristi na identičan način već više od 50 godina budući od kada se iste uživaju od strane predlagateljice i njezinih pravnih prednika kao poljoprivredno zemljište, bez ikakvih smetanja.

Kako je međna linija između nekretnina predlagateljice i protustranaka sporna, predlaže da sud uredi međnu liniju između nekretnina predlagateljice i protustranake sukladno posljednjem mirnom stanju posjeda predmetnih nekretnina.

2. Prijedlog je dostavljen protustrankama na očitovanje koji su se očitovali u pismenom podnesku od 10. prosinca 2025. godine u kojem navode predlagateljica kroz postupak uređenja međe pokušava prisvojiti vlasništvo protustranaka. Protustranke se, prije svega, protive da im se u izvanparničnom postupku utvrđenja međne linije oduzme njihovo vlasništvo, a što je suština prijedloga predlagateljice i na takav prijedlog protustranke ne pristaju.

Protustranke su upisani zemljišnoknjižni vlasnici i kao takvi imaju jače pravo od predlagatelja te nema zakonske osnove za utvrđivanje međe prema posljednjem mirnom posjedu. Sud može utvrditi među prema posljednjem mirnom posjedu samo ako niti jedna stranka ne dokaže svoje jače pravo, a utvrđen je posljednji mirni posjed, što u ovom predmetu nije slučaj jer su protustranke upisane i kao vlasnici i kao posjednici.

Ovdje valja napomenuti da predlagatelj nije mogao i ne može steći pravo vlasništva dosjelošću iz razloga što mu za to nedostaje temeljna zakonska pretpostavka, a to je poštenje posjeda, sve sukladno važećim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje u tekstu: ZV) koji u stavku 3. članka 18. navodi:

„Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.“ Navedeno potvrđuje i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (VSRH, Rev- 1519/09-2 od 23.03.2011.) u kojoj se navodi: „nepošteni (nesavjesni posjednik ne može steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću, i to ni u slučaju redovne, ni u slučaju izvanredne dosjelosti.“

Člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je: „(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.“

Člankom 27. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) je propisano: „Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.“

Postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela, nego o međi toga dijela zemljišta. Predlagateljica nema nikakvu valjanu pravnu osnovu stjecanja nekretnina koje su u vlasništvu protustranaka i njihovih prednika preko 50 godina, a pokušava pod krinkom uređenja međa prisvojiti vlasništvo protustranaka. To što predlagateljica neosnovano i neovlašteno koristi nekretnine u vlasništvu protustranaka ne daje joj za pravo da ih prisvoji „sukladno posljednjem mirnom stanju posjeda“ već ju legitimira kao tuženika i kao osobu odgovornu za nastanak štete i stjecanje bez osnove.

Slijedom svega iznesenog predlažu da sud odbije prijedlog predlagateljice kao neosnovan te ju sukladno odredbi članka 32 Zakona o izvanparničnom postupku obvezati na naknadu prouzročenog troška.

3. Odlučujući o prijedlogu predlagateljice, sud je zakazao očevid za dan 7. svibnja 2026. godine uz prisustvo geodetskog vještaka Voje Lukića, na koji očevid je pozvao svjedoke kao i stranke.

Sud je na očevidu prvo pozvao stranke da pokažu granice posjeda svojih nekretnina a nakon što su iste učinile, pozvao je geodetskog vještaka da evidentira pokazivanje stranaka kako bi isto bilo vidljivo na skici izmjere. Nakon što su stranke pokazale granice posjeda, utvrđeno je da iste ne pokazuju suglasno već predlagateljica pokazuje da njezin posjed seže do ograde protustranke gledajući od ulice a dalje da prati vidljivu među u vidu travnate humke dok je protustranka pokazala da je međa između njihovih nekretnina 7 metara od postojećeg plota protustranaka te isto 7 metara od postojeće travnate humke koja predstavlja među između nekretnina stranaka koje su u naravi oranica.

Nakon toga, sud je pozvao geodetskog vještaka da identificira granice prema katastarskom planu što je isti i učinio a nakon toga se predlagateljica očitovala da nije suglasna da se međa uredi prema katastarskom planu dok je protustranka pristala na uređenje prema katastarskom planu, međutim, kako obje stranke nisu pristale na takav način uređenja, sud nije mogao urediti među prema katastarskom planu. Isto tako, sud je pozvao stranke da se očituju da li postoji mogućnost da se sporazumno odredi međa između njihovih nekretnina, a nakon očitovanja je utvrđeno da nema mogućnosti da se sporazumno uredi međa.

Nakon toga, sud je sukladno čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pristupio utvrđivanju posljednjeg mirnog posjeda na način da je izveo dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka.

4. Iz iskaza svjedoka IU, proizlazi da ima saznanja o posjedovanju jer su predmetne nekretnine koje su sada oranica a prethodno zasijana soja, prethodno bile u njegovom posjedu više od 50 godina a međa je bila postojeći plot protustranke. Ranije je tu živio ŠU i G, a nakon plota oni su držali u posjedu i obrađivali kako je i danas po travnatom humku koji označava među. On je svoje nekretnine stekao nasljeđivanjem od majke, a iste su kupljene od Č. Protustranke i njihovi pravni prednici nikada nisu obrađivali preko plota oranicu koja je nekada bila zasijana i nikada nisu osporavali obrađivanje Vošovi. I nekretnine protustranaka bile su od Č, i jedne i druge nekretnine su iz iste porodice. Nije gledao u zemljišnim knjigama niti u katastru već koristi kako su koristili njegovi roditelji i tako i dalje koristi.

5. Iz iskaza svjedoka Krčma Josipa proizlazi da je susjed strankama od rođenja i zna da su K a kasnije predlagateljica koristili nekretnine do postojećeg plota protustranaka, ali on ne zna gdje je međa, tako je to od 1968. godine kada su došli C, s tim da su predlagateljica i njezini pravni prednici bili tu i koristili predmetne nekretnine. Nema saznanja da je bilo spora između stranaka u vezi korištenja tih nekretnina. Predlagateljica je koristila nekretnine do postojećeg plota protustranaka a dalje u pravcu kako je međa, a da li je to stvarna međa nije mu poznato.

6. Iz iskaza svjedoka I ĐU proizlazi da u vezi posjedovanja predmetnih nekretnina ima saznanja da je pravni prednik, otac predlagateljice, IU Š koristio i obrađivao do plota protustranaka i dalje je to išlo u pravcu plota a sjeća se da je to dugi niz godina, 50 godina. Nikada nije vidio Vošove da bi koristili ili na bilo koji način koristili nekretnine iza postojeće ograde. Nema saznanja da bi Vošovi prigovarali pravnom predniku predlagateljice za korištenje i nisu bili u zavadnji. Isto tako ima saznanja da C nisu davali svoju zemlju u zakup predlagateljici tj. Đ.

7. Iz iskaza svjedoka ŽU, proizlazi da može iskazivati o posjedovanju zadnjih 10 godina jer je predlagateljici i njenom ocu vršio usluge kombajniranja i vršio je kako se vidi na terenu da je obrađivano, skoro do plota, kako može stroj prići i tako u pravcu s obzirom na predmetne parcele. Svaki put kad je kombajnirao bila je međa u obliku travnate humke. Nitko mu nije prigovarao kada je radio za predlagateljicu i njezinog oca. On osobno nije provjeravao stanje u zemljišnim knjigama ili katastru. Osobno nije provjeravao površinu u zemljišnim knjigama ili katastru za zemlju koju je kombajnirao. Osobno je smatrao da je to nekretnina o predlagateljice a ranije od njenog oca.

8. Iz iskaza svjedoka ĐU proizlazi da od 1986. godine kako se oženio sa predlagateljicom, predmetne nekretnine su se obrađivale kao i sada, od plota s desne strane do plota protustranke. Tako je radio otac predlagateljice, IU, a kasnije on kao suprug predlagateljice. Poznavao je i Ž, i oca od protustranke i brata i oni nikada nisu obrađivali preko postojećeg plota ptrotustranaka. I nakon postojeće ograde protustranaka, oranice su se obrađivale do međe koja je travnata humka kao što je vidljivo na licu mjesta. Nisu nikada prigovarali C o korištenju predmetnih nekretnina niti IU niti predlagateljici. Nisu imali saznanja da ZK stanje nije sređeno s korištenjem, tek je u jesen prošle godine protustranka J došla kod predlagateljice i rekla zašto rade njenu zemlju i tek su tada išli provjeravati i tada su vidjeli da neke čestice pišu na ČU koje oni obrađuju. Ne može objasniti kako je došlo do toga da su neke čestice upisane kao vlasništvo protustranaka a oni obrađuju, te su utvrdili da su pravni pravnici obje bili O, dva brata koja su se podijelila. Ostvarivao je poticaj za zemlju koju je obrađivao za tu površinu koju je obrađivao, od prošle godine.

9. Iz iskaza predlagateljice GU, proizlazi da otkada pamti, predmetne parcele za koje traži uređenje međe je njen otac obrađivao do postojeće ograde protustranke a to je sigurno više od 50 godina, s tim da ona obrađuje kao njezin otac od prošle godine. Obrađivali su do postojeće ograde protustranaka, ali ne tik već koliko stroj može prići i dalje je bila međa u pravcu i bila je travnata humka. Kada su obrađivali, živjeli su roditelji protustranke ČU i nije bilo osporavanja. Prošle godine negdje oko Svih Svetih je J došla i rekla do kada ona misli obrađivati njenu zemlju. Ostala je u čudu i rekla da će ići provjeriti u zemljišnim knjigama i katastru te je utvrdila da njihove 2 čestice pišu na nasljednike roditelja protustranke ČU te je protustranci rekla da će pokrenuti postupak uređenja međe. Do tada nije išla pribavljati podatke u zemljišne knjige ili katastar. Što se tiče prijave za poticaj to vodi suprug i poticajna sredstva ostvaruju odnosno podnesen je zahtjev. Prošle godine je J rekla da ne smije raditi njenu zemlju i poslije nisu radili jer je bila soja i usjev je skinut u 9. mjesecu, tako da ništa više nije dirala. Nisu nikada radili u zakupu zemlju protustranaka. Prije 11. mjeseca je mislila da je ZK vlasnica, prema kazivanju oca. Darovnim ugovorom je dobila od oca nekretnine ali nije vršila identifikaciju čestica i ugovor je proveden u zemljišnim knjigama.

10. Iz iskaza I-protustranka ČU, proizlazi da predlagateljica i ranije njen otac IU je koristio nekretnine do ograde a dalje do travnate humke koja je vidljiva. Na nekretninama njezinim su nekada živjeli njezini roditelji a kasnije majka koja je dozvolila korištenje IU, a bili su u dobrim odnosima. Njezina majka nije prigovarala na takvo korištenje. Prošle godine su pripremali nekretnine za prodaju i išli pribavljati oznake kčbr. one što su naslijedili ona i JU nakon što je umrla njezina majka i vidjela je da je dio iza ograde, a koja je bila u vlasništvu njene majke a sada nje i nećaka, da koriste predlagateljica a ranije njen otac. Dolazila je na groblje prošle godine i GU joj je rekla porukama i usmeno da je ona vlasnica tih nekretnina jer je dobila darovnim ugovorom od oca i rekla je da prestane koristiti zemlju koja je u vlasništvu nje i nećaka KU što je ista i učinila te je ista prestala koristiti dogovorile su da će geodet odrediti među. Međutim, nakon toga je ona pokrenula postupak iako nije bio takav dogovor i spominjala je dosjelost. Nakon nekog vremena dobila je poziv za sud, ali predlagateljica ne radi zemlju i nije više u njezinom posjedu. Znala je, prije nego je naslijedila te nekretnine, da predlagateljica i njezin otac obrađuju te nekretnine. Predlagateljica joj je davala ponudu da otkupi taj dio zemlje krajem 10. mjeseca, istog dana kada im je rekla da prestanu koristiti.

Budući da iz izvedenih dokaza se nije mogao utvrditi posljednji mirni posjed, s obzirom da je posjed bio sporan i s obzirom da je protustranka prigovorila posjedu predlagateljice krajem listopada 2025. godine a s obzirom da je predlagteljica i prestala koristiti nekretninu i ponudila cijenu da otkupi taj dio nekretnina protustranaka, to onda je sud utvrdio da se ne može međa urediti prema posljednjem mirnom posjedu.

11. Predlagateljica je predložila da se međa uredi prema pravičnoj ocjeni suda sukladno čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dok je protustranka predložila da sud odredi prekid postupka sukladno čl. 27. Zakona o izvanparničnom postupku.

12. Odlučujući o prijedlogu, sud je prekinuo izvanparnični postupak i predlagateljicu uputio na parnični postupak radi utvrđenja spornih činjenica.

13. Prema čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/2023) ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom, te odrediti rok u kojem predlagatelj treba pokrenuti postupak na koji je upućen.

14. Sud je utvrdio da u ovom izvanparničnom postupku postoje sporne činjenice o kojima ovisi pravo predlagatelja i protustranaka, budući da je predlagateljica predložila uređenje međe tvrdeći da je ona vlasnica nekretnina koje su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo protustranaka pa čak, štoviše, očevidom na licu mjesta, a što je vidljivo iz skice izmjere sačinjene po geodetskom vještaku, može se zaključiti da predlagateljica tvrdi da je vlasnica gotovo cijelih kčbr. [katastarska čestica] koja predstavlja i dio dvorišta i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koje su vlasništvo protustranaka, a što protustranke osporavaju, pa onda postoje sporne činjenice o kojima ovisi pravo predlagatelja i protustranaka.

Stoga je sud, sukladno članku 27. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/2023.) odlučio kao u izreci.

U Grubišnom Polju, 15. svibnja 2026. godine

S u t k i n j a

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.