REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-1557/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Marangunić, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, OIB 85584865987, Zagreb, Radnička cesta 82, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs, protiv tuženika JH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borni Okroši, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 15. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marine Markioli poslovni broj Ovrv-20148/2024 od dana 8. travnja 2024. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 65,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marine Markioli poslovni broj Ovrv-20148/2024 od dana 8. travnja 2024. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1,91 eura na ime obračunate kamate do dana 14. siječnja 2024. kao i u dijelu u kojem se nalaže tuženiku naknaditi nastale troškove postupka u iznosu od 25,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. travnja 2024. do isplate.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 138,27 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV Odbija se tuženik u cijelosti sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća podnio je dana 11. ožujka 2024. prijedlog za ovrhu javnom bilježniku, sada tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 65,00 eura na ime ugovorne kazne izdane temeljem Izvješća o utvrđenoj nepravilnosti sve temeljem vjerodostojne isprave, izvatka iz poslovnih knjiga, a za nepravilnost utvrđenu na adresi u [adresa], na ime tuženika za mjesec srpanj 2023. zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. siječnja 2024. do isplate, kao i iznos od 1,91 eura na ime obračunate kamate do dana 14. siječnja 2024., sve uz naknadu troškova ovršnog postupka. Javni bilježnik Marina Markioli je temeljem navedenog ovršnog prijedloga dana 8. travnja 2024. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-20148/2024.

2. Tuženik u prigovoru, sada odgovoru na tužbu navodi kako prigovara osnovi i visini potraživanja, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te navodi kako nije točno da je počinio prekršaj na način da je odložio svoj otpad pored spremnika u crne vrećice pune papirima kako mu se stavlja na teret. Smatra kako tužitelj nije na navedene okolnosti iznio niti jedan dokaz kojim bi se utvrdila osnovanost zahtjeva koji je predmet ovog postupka. Ističe kako je jednu vrećicu s papirima stavio pored spremnika iz razloga jer je spremnik bio pun i nije mogao baciti uredno odvojeni otpad u spremnik za papir te naglašava kako se spremnik za papir ne prazni redovito i da se papir ne može adekvatno odložiti u za to predviđene spremnike. Nadalje, pobija navedeno rješenje o ovrsi i u pogledu troška. Slijedom navedenog, tuženik predlaže pobijano rješenje o ovrsi staviti izvan snage i naložiti tuženiku da naknadi tuženiku trošak postupka.

3. Slijedom navedenoga, sud je ovosudnim rješenjem poslovni broj Povrv- 1557/2024-2 od dana 17. siječnja 2025. temeljem odredbe članka 58. stavak 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93,14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje OZ) stavio izvan snage rješenje o ovrsi i ukinuo provedene ovršne radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je proveo sve po strankama predložene dokaze, i to izvršio uvid u izvod iz poslovnih knjiga, Izvješće o utvrđenoj nepravilnosti broj 13230519202635/2023 sa lista 35 spisa, crno-bijele fotografije sa lista 36-38 spisa, Odluku o ugovornoj kazni od 1. prosinca 2022., Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka ČH.

5. Tužitelj se podneskom od dana 19. veljače 2025. očitovao na prigovore tuženika navodeći kako je dana 11. ožujka 2024. podnio prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave te da predmetnim prijedlogom za ovrhu potražuje isplatu iznosa od ukupno 91,91 eura od kojih se iznos od 65,00 eura odnosi na glavnicu, iznos od 1,91 eura na prethodno obračunatu kamatu dok se iznos od 25,00 eura odnosi na trošak javnog bilježnika. Navodi kako se prijedlog za ovrhu temelji na Izvješću o utvrđenoj nepravilnosti broj 13230519202635/2023 od 20. svibnja 2023. u svezi s Odlukom o ugovornoj kazni Klasa: 351-01/22 01/05, Urbroj: 383-22-01 od 1. prosinca 2022. Navodi kako tuženik nije odvajao otpad sukladno čl. 70. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom, Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj: 7/2022) kao i Odluci o ugovornoj kazni Klasa: 351-01/22-01/05, Urbroj: 383-22- 01 od 1. prosinca 2022. slijedom čega je istome i obračunata predmetna ugovorna kazna.

6. Imajući u vidu da je sud nedvojbeno našao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje zakonite i pravilne odluke, sud je na ročištu dana 30. ožujka 2026. zaključio glavnu raspravu i okončao postupak u ovoj pravnoj stvari, vodeći računa o načelu ekonomičnosti i efikasnosti parničnog postupka, smatrajući da bi daljnje odgode stvorile bespotreban trošak za stranke, a i s obzirom da se radi o sporu male vrijednosti.

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim kao u toč. I. izreke presude.

8. Među strankama nije sporno da je tuženik korisnik/vlasnik nekretnine na adresi u [adresa] i zaveden u evidencijama tužitelja kao kupac niti je sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju pružao navedenu uslugu tužen iku.

9. Među strankama u ovom postupku je sporan osnov i visina utuženog potraživanja, je li tužitelj navedenu uslugu pružao na propisani način, odnosno redovito kao i je li tuženik pravilno razvrstavao i odlagao otpad na navedenoj adresi.

10. Aktivna legitimacija tužitelja proizlazi iz Odluke Gradskog ureda za poslovno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, klasa 363 -02/05- 01/124 od 22. veljače 2005. kojom je tužitelj temeljem koncesije ovlašten za obavljanje djelatnosti održavanja čistoće, odnosno sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.

11. Također, odredbom čl. 2. točka 1. Općih uvjeta naznačeno je kako je davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada naznačeno da je davatelj usluga Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička cesta 82, te odredbom čl. 1. Pravilnika o načinu pružanja i plaćanja usluga skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada.

12. Uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga, a koju dokumentaciju sud u svrhu dokaza prihvaća u cijelosti, obzirom ista predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredbe čl. 31. OZ-a, za koju zakon veže presumpciju istinitosti i zakonitosti, utvrđeno je kako je tuženik evidentiran kao korisnik/vlasnik nekretnine na adresi u [adresa], pod sistemskim brojem obveznika 9000007944651 i sistemskim brojem objekta 11849822, slijedom čega je obveznik plaćanja komunalne usluge temeljem računa davatelja usluge u utuženom razdoblju na navedenoj adresi.

13. Uvidom u Izvješće o utvrđenoj nepravilnosti od sa lista 35 spisa, sud je utvrdio kako je na dan 19. svibnja 2023. u 20:26 sati na adresi u [adresa] utvrđeno kako korisnik usluge pod sistemskim brojem obveznika 9000007944651 i sistemskim brojem objekta 11849822, a koji podaci prema izvatku iz poslovnih knjiga odgovaraju tuženiku, ne predaje odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad, a osobito ako odlaže miješani komunalni otpad u spremnike za reciklabilni otpad ili u spremnike za biooptad, odnosno ako nije razvrstao reciklabilni komunalni otpad u spremnike sukladno njihovoj namjeni, pri čemu je iznos ugovore kazne u visini od 65,00 eura.

14. Uvidom u crno-bijele fotografije sa lista 36-38 spisa, sud je utvrdio kako su na istima vidljive tri crne vreće za otpad odložene pored spremnika za otpad, da se u istima između ostalog nalazi i papir, a da su u jednoj od istih jasno vidljivi računi izdani na ime tuženika kao i da su fotografije sačinjenje dana 19. svibnja 2023. na adresi u [adresa].

15. Nadalje, sud je proveo dokaz i saslušanjem svjedoka ČH koja je u svom iskazu navela kako živi u kućanstvu sa tuženikom te da ona odvaja predmetni otpad, da odvaja biootpad od plastike i papira te miješani otpad i staklo. Navedeni otpad sprema u za to predviđene vrećice te potom nosi u velike spremnike otpada koji se nalaze ispred zgrade, no napominje kako su navedeni spremnici predviđeni za tri ulaza stanara te da je često pun spremnik u koji je potrebno odložiti otpad, pa stanari u takvim situacijama, a tako i oni, odlože navedenu vrećicu pored odgovarajućeg spremnika kako se ne bi rasuo sadržaj vrećica po okolnom prostoru. Napominje da se takvo zagušenje u spremnicima otpada događa nekoliko puta tjedno, a koliko joj je poznato zaposlenici tužitelja dolaze po predviđenom broju dolazaka radi skupljanja i odvoza otpada, no smatra da se radi o premalom broju dolazaka. Nema saznanja da bi se mijenjao broj kontejnera predviđenih za navedenu zgradu obzirom na navedeno zagušenje u spremnicima. Nije se osobno obratila tužitelju radi navedenog niti ima saznanja da je to učinio tuženik, a pretpostavlja da je to učinio predstavnik suvlasnika. Iskazuje kako niti ona, a niti tuženik ne odlažu otpad u crnim vrećama koje su prikazane na fotografiji.

16. Sud je prihvatio iskaz svjedoka u dijelu u kojem ista navodi kako tužitelj na navedenoj adresi pruža navedenu uslugu skupljanja i odvoza otpada, potom da je tuženik korisnik navedene usluge na adresi u [adresa], a iz iskaza svjedoka proizlazi da je točno da ponekad ostavljaju otpad pored spremnika, no navodi da je to zato što je spremnik za otpad pun i da to rade zato da se ne bi rasipalo smeće iz spremnika. Sud je prihvatio iskaz ovog svjedoka i u dijelu u kojem ista navodi kako se otpad skuplja po predviđenom broju dolazaka. Sud nije prihvatio iskaz navedenog svjedoka u kojem ista navodi da je tome tako zbog činjenice da je spremnik pun, obzirom iz fotografije sa lista 37 spisa proizlazi kako je jedan spremnik pun, a drugi na kojemu jasno stoji naznaka da je za papir vidljivo je da je uredno zatvoren i ne vidi se da bi isti bio napunjen sadržajem do te mjere da je u isti nemoguće odložiti dodatni otpad. Također, sud nije prihvatio iskaz ovog svjedoka u dijelu u kojem navodi kako niti ona niti tuženik ne odlažu otpad u crnim vrećama za otpad, kada je iz priložene fotografije sa lista 36 spisa jasno vidljivo da se u istoj nalaze računi koji glase na tuženika, a koji je i sam navedeno priznao u odgovoru na tužbu kako ponekad odloži otpad pored spremnika jer je spremnik pun. 17. Za ukazati je kako tuženik ničime nije dokazao niti je predložio izvođenje dokaza kako tužitelj nije pružao navedenu uslugu na adekvatan način ili da se radilo o nedovoljnom broju dolazaka i odvoza otpada, niti je isti ičime dokazao ili tvrdio da je prigovarao takvom postupanju tužitelja ili da je prigovorio izdanim računima na ime usluge za koju smatra kako nije pružena na pravilan način, a sve u smislu čl. 219. st. 1. ZPP-a.

18. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud polazi od čl. 4. st. 1. toč . 19. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13) kojim je propisano da je komunalni otpad onaj otpad koji je nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

19. Odredbom čl. 30. st. 5. navedenog zakona, korisnik usluge na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge.

20. U odnosu na navode tuženika da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret odnosno da nije odložio svoj otpad pored spremnika u crne vrećice , sud ukazuje kako iz priložene dokumentacije u spisu proizlazi upravo suprotno, a obzirom je sud uvidom u gore navedeno Izvješće od dana 20. svibnja 2023. sastavljeno temeljem stanja zatečenog na terenu dana 19. svibnja 2023. utvrdio kako je tuženik učinio povredu iz toč. 11. Odluke o ugovornoj kazni Klasa: 351-01/22-01/05, Urbroj: 383-22-01 od 1. prosinca 2022., te za koju nepravilnost mu je izrečena ugovorna kazna u iznosu od 65,00 eura sukladno primjeni kategorije volumena i vrste spremnika. U predmetnom slučaju radi se o spremniku za papir zapremnine 1100 L. Uz Izvješće su kao prilog priložene fotografije s mjesta utvrđenih nepravilnosti. Tako se iz priloženih fotografija jasno vidi kako su ispred spremnika za papir odložene tri crne plastične vreće u kojima se uz otpad koji podrazumijeva papir, nalaze i 3 računa za komunalne usluge koji glase na ovdje tuženika kako je to sud prethodno naveo uz napomenu kako je navedeno stanje dokumentirano fotografijama od dana 19. svibnja 2023. u 20:29 sati, od strane djelatnika tužitelja.

21. Odredbom čl. 70. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom (narodne novine broj 84/21 i 142/23) propisano je korisnik javne usluge na području pružanja usluge vlasnik nekretnine odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge ili stvarni korisnik nekretnine.

22. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je kako je korisnik usluge dužan: 1. koristiti javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika, 2. omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kad to mjesto nije na javnoj površini, 3. postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne dovodi do rasipanja 2 otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada, 4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te kad više korisnika koristi zajednički spremnik zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika, 5. platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem je nekretnina koja se trajno ne koristi, 6. predati opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište odnosno postupiti s istim u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, osim korisnika koji nije kućanstvo, 7. predati odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad, 8. predati odvojeno biootpad ili kompostirati biootpad na mjestu nastanka, 9. dostaviti davatelju usluge ispunjenu Izjavu o načinu korištenja javne usluge,10. omogućiti davatelju javne usluge označivanje spremnika odgovarajućim natpisom i oznakom.

23. Odredbom čl. 7. st. 1. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (Narodne novine broj 7/22) propisano je kako se miješani komunalni otpad prikuplja u spremnicima za miješani komunalni otpad, biootpad se prikuplja u spremnicima za biootpad, otpadni papir i karton prikupljaju se u spremnicima za prikupljanje otpadnog papira i kartona.

24. Odredbom st. 2. istoga članka određeno je kako se reciklabilni komunalni otpad koji se sastoji od otpadne plastične i metalne ambalaže prikuplja u spremnicima za reciklabilni komunalni otpad, a u slučajevima gdje nisu dodijeljeni spremnici, reciklabilni otpad prikuplja se u propisano označenim vrećama. Sud opetovano ukazuje kako je i sam tuženik u odgovoru na tužbu priznao da je odložio otpad pored spremnika, a iz priloženih fotografija jasno proizlazi da se u jednoj od vreća nalaze i računi koji glase na tuženika uz činjenicu da je i svjedok ČH potvrdila da na navedeni način postupaju kada su spremnici za otpad puni i odlažu smeće u vrećicama pored spremnika. Za istaknuti je kako je sud utvrdio da je jedan od spornih spremnika u urednom stanju i da nema razloga za odlaganje navedenog otpada pored istog. Sud ukazuje kako i samo odlaganje papira u plastične vreće predstavlja prekršaj, što prozilazi iz odredbe toč. 11. Odluke o ugovornoj kazni, koja propisuje da ako korisnik usluge ne predaje odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opisani komunalni otpad i glomazni otpad, a osobito ako odlaže miješani komunalni otpad u spremnike za reciklabilni otpad ili u spremnike za biootpad, odnosno ako nije razvrstao reciklabilni otpad u spremnike sukladno njihovoj namjeni, da time ne ispunjava svoje obveze odnosno iste ispunjava neuredno. Iz navedenog jasnoproizlazi kako postoji obveza odvajanja otpada u odgovarajuće spremnike. U konkretnom slučaju, ne samo da tuženik nije razvrstao otpad u odgovarajuće spremnike već je papirnati otpad ostavio u plastičnim vrećama ispred spremnika za papir slijedom čega ovaj sud smatra kako je djelatnik tužitelja pravilno postupio dokumentirajući stanje na terenu te sastavljajući Izvješće o utvrđenoj nepravilnosti o istome, a temeljem kojeg je i izrečena navedena kazna u iznosu od 65,00 eura.

25. Također, za istaknuti je kako je iz priložene dokumentacije (izvadak iz matične evidencije) jasno vidljivo kako je tuženik na svoje ime primao račune dok spisu ne prileži dokaz da je isti prigovarao računima izdanim na ime pružene usluge ukoliko nije bio zadovoljan sa pružanjem iste ili da je prigovorio navedenoj kazni prema Izvješću o utvrđenoj nepravilnosti. Naime, sukladno čl. 28. Općih uvjeta korisnik može u roku od 8 dana od dana primitka računa podnijeti pisanu reklamaciju dok se u protivnom smatra da je obračun uredan.

26. Odredbom čl. 6. st. 5. Općih uvjeta poslovanja s korisnicima (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/15), postojeći korisnici dužni su sve promjene koje se odnose na relevantne promjene koje utječu na međusobne odnose u isporuci i korištenju usluge, o tome obavijestiti tužitelja kao davatelja usluge (usmeno na zapisnik ili u pisanoj formi) u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

27. Navedenim jasno proizlazi kako tužitelj nije ovlašten samoinicijativno mijenjati podatke u matičnim evidencijama, a budući iz priložene dokumentacije ne proizlazi da je tuženik o istome obavijestio tužitelja pisanim putem niti da je dostavio bilo kakvu dokumentaciju koja bi bila razlog razduživanja u matičnim evidencijama prije ili u utuženom razdoblju ili da je uputio prigovor koji se odnosi na pruženu uslugu ukoliko je tuženik smatrao da je ista pružena na nepravilan način.

28. Predmetni izvod iz poslovnih knjiga daju sudu dovoljno podataka da utvrdi visinu predmetne tražbine.

29. Sukladno odredbi čl. 219. ZPP-a tuženik do zaključenja glavne rasprave nije podnio dokaz da je izvršena promjena u matičnim evidencijama tužitelja kao i prestanak korištenja predmetne nekretnine ili da je prigovarao tužitelju u odnosu na pruženu uslugu ili da se radi o nedovoljnom broju dolazaka radi odvoza otpada uslijed čega su spremnici prepuni pa stoga stanari moraju ostavljati smeće pored spremnika, a tako i on, niti je ičim dokazao da je potraživanje u iznosu od 65,00 eura podmirio, kao niti da je isto podmireno o dospijeću.

30. Slijedom navedenog sud smatra da je sukladno odredbi čl. 30. st. 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, čl. 70. Zakona o gospodarenju, toč. 11. Odluke o ugovornoj kazni i čl. 9. i 65. ZOO-a tuženik dužan podmiriti utuženu glavnicu u iznosu od 65,00 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, čime je odlučeno kao u točki II. izreke.

31. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 183. st. 1. ZOO -a prema kojoj dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje dok je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate i to od dana dospijeća pojedinih predmetnih iznosa. Kako tužitelj navedene kamate potražuje od dana 15. siječnja 2024. kada je sačinjen izvod iz poslovnih knjiga, a ne od dana dospijeća, što je povoljnije za tuženika, to je sud navedene zakonske zatezne kamate na glavnicu dosudio od 15. siječnja 2024. i odlučio kao pod toč. I. izreke.

32. Nadalje, sud je sukladno čl. 451. st. 3. ZPP-a ukinuo platni nalog u dijelu u kojem se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1,91 eura na ime obračunatih zakonskih zateznih kamata do 14. siječnja 2025. te predmetni dio zahtjeva tužitelja odbio, budući sukladno priležećoj dokumentaciji, izvatku iz poslovnih knjiga sa lista 13 spisa, sud nije u mogućnosti utvrditi visinu predmetne zakonske zatezne kamate jer nije vidljivo koliko iznosi zakonska zatezna kamata niti stopa po kojoj je tužitelj tu kamatu izračunao, a nije vidljivo niti razdoblje tijeka kamata, slijedom čega je presuđeno kao u točki II. izreke.

33. Također, sud ističe kako je u točki II. izreke ukinut platni nalog sadržan u citiranom rješenju o ovrsi za nastali ovršni trošak u iznosu od 25,00 eura s pripadajućom kamatom, budući se radi o trošku koji se odnosi upravo na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Kako je protiv rješenja o ovrsi podnesen prigovor, isto nije postalo pravomoćno tako da nema mjesta održavanju na snazi tog troška već se o osnovanosti tog troška odlučuje zajedno s ostalim troškovima nastalim u ovoj parnici u kojoj se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, a zatezna kamata na cjelokupni trošak postupka, teče od donošenja prvostupanjske presude, budući da je visina troška postupka po svojoj visini određena točnim novčanim iznosom tek u trenutku donošenja prvostupanjske presude, pa je tek tada podobno da na trošak postupka teku zatezne kamate, kao sporedno potraživanje.

34. Obzirom se postupak, povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi, nastavio kao parnični postupak, to nema mjesta razdvajanju troška postupka na ovršni trošak i parnični trošak, već o trošku postupka treba odlučiti u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a kao da se radi u cijelosti o parničnom postupku, te se tako odluka o trošku postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP -a kao i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09, 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa), a sve sukladno vrijednosti predmeta spora od 65,00 eura prema troškovniku tužitelja, pa je tako tužitelju priznat trošak postupka u visini jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV od 25% kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 118/18, 9/21, 51/23; dalje ZSP), slijedom čega je tužitelju ukupno priznat iznos od 138,27 eura na ime prouzročenih mu troškova ovog postupka, a kako to stoji u toč. III. izreke.

35. Zatezna kamata na trošak određena je sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

36. Nadalje, tužitelj nije u trenutku zaključenja glavne rasprave potraživao i naknadu troškova ovršnog postupka, no da je isti i zatražio, stav je ovog suda kako se ovršni postupak koji je nastavljen kao parnični postupak smatra jedinstvenim postupkom pa stoga stav za cijeli takav jedinstveni prvostupanjski postupak tužitelju pripada jednokratna nagrada u priznatom iznosu od 100,00 eura s pripadajućim PDV - om od 25% kako je to sud i dosudio tužitelju. Naime, sud ukazuje kako se pri primjeni zakonskih propisa mora polaziti od temeljne pretpostavke - da je zakonotvorac, normiranjem određene materije, a bez obzira na njene jedinstvene osobitosti, išao za tim, da rezultat primjene propisa ostvari stanovitu legitimnu - razumnu i pravičnu svrhu. Zbog nužno potrebnog suglasja zakona s Ustavom, navedeni interpretativni imperativ izvire iz načela vladavine prava (razumna svrha zakona) i socijalne pravde (pravičnost) kao najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sukladno odredbi iz čl. 3. Ustava RH (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01 - pročišćeni tekst, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Slijedom iznesenoga, situacija u kojoj dužnik podmiruje vjerovniku veći iznos troškova postupka nego je utužena glavnica zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a što bi ovdje bio slučaj, posebice uzimajući u obzir da je iako nakon dospijeća utuženog potraživanja, te odmah po primitku obavijesti o dugovanju u cijelosti podmireno u odnosu na glavnicu te uzimajući u obzir načelo ekonomičnosti postupka kako je to prethodno navedeno, sud smatra kako bi naplata daljnjih troškova bilo slijedom razumne i pravične svrhe, neprihvatljivo, nepravično i nerazumno.

37. Nadalje, sud nije priznao tužitelju zatraženi trošak sudske pristojbe na prijedlog za ovrhu obzirom navedena obveza nije niti naložena na plaćanje, čime navedeni trošak nije nastao.

38. Odluka o trošku tuženika temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP -a čime je odlučeno kao u točki IV. izreke.

Zagreb, 15. svibnja 2026.

Sudac:

Ivana Marangunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po pun. uz nalog za platež sp na presudu

- tuženiku po pun.

U Zagrebu, dana 15. svibnja 2026. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja