Poslovni broj: Ovr-517/2025-5

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Cvjetkovića, u ovršnoj stvari predlagatelja – ovršenika TRANSPORTI HAZDOVAC, OIB: [osobni identifikacijski broj], obrt za autotaksi prijevoz, vl. NU, [adresa], zastupan po Lani Andrei Nikolić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Andrei & Partneri d.o.o., Ulica Jurja Žerjavića 16, Zagreb, protiv protivnika – ovrhovoditelja Dubrovačko-neretvanske županije, OIB: 32082115313, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, zastupana po županu BU, a ovaj po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, dana 15. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika podnesen sudu dana 22. prosinca 2025. za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane javnog bilježnika Anđelka Stanića iz Dubrovnika, posl. br. OV-2728/2023 od 13. svibnja 2023., koji je prijedlog podnesen iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavka 1. točke 8. Ovršnog zakona (ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano).

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 22. prosinca 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu pred Financijskom agencijom (odgoda ovrhe) temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane javnog bilježnika Anđelka Stanića iz Dubrovnika, posl. br. OV-2728/2023 od 13. svibnja 2023.

i

z a k l j u č i o  j e

I. Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana primitka ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja od 20. studenoga 2025. pred Financijskom agencijom, temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane javnog bilježnika Anđelka Stanića iz Dubrovnika, poslovni broj: Ov-2728/2023 od 13. svibnja 2023., jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno, nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (članak 50. stavak 1. točka 7. Ovršnog zakona) i jer je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (članak. 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona).

II. Pokretanje parnice ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditelje tražbine.

Obrazloženje

1. Predlagatelj – ovršenik je dana 22. prosinca 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe, dopunjen podneskom od 13. ožujka 2026. Predlagatelj – ovršenik navodi da mu je izvršena pljenidba sredstava po računima temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice izdane kao jamstvo za uredno ispunjenje Okvirnog sporazuma sklopljenog s protivnikom – ovrhovoditeljem u postupku javne nabave – Nabava usluge prijevoza učenika osnovnih škola na području Dubrovačko – neretvanske županije za razdoblje od 4 godine, NVV-04/2022. Naime, protivnik – ovrhovoditelj kao naručitelj i predlagatelj

– ovršenik kao prijevoznik, preuzeli su obvezu sklapanja ukupno 4 ugovora o javnoj nabavi za prijevoz učenika Osnovne škole Mljet za vremenski period od 4 godine. Nadalje, Okvirnom sporazumom kao i zadnje sklopljenim Ugovorom o javnoj nabavi od 5. svibnja 2025., protivnik – ovrhovoditelj je preuzeo obvezu plaćanja usluga izvršenog prijevoza na žiro račun prijevoznika, ovdje predlagatelja – ovršenika, do 15- og u mjesecu za tekući mjesec, dok se računi ispostavljaju Osnovnoj školi Mljet sukladno odredbama prethodno navedenih dokumenata, a i obzirom na to da je protivnik – ovrhovoditelj osnivač navedene osnovnoškolske ustanove. Predlagatelj – ovršenik ističe kako protivnik – ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu plaćanja usluga prijevoza te da je kasnio s plaćanjem mjesecima, radi čega je predmetni Ugovor raskinuo dana 29. kolovoza 2025. i to krivnjom protivnika – ovrhovoditelja, koji u bitnome nije podmirio dospjela potraživanja za više mjeseci te je inzistirao na uvođenju novih autobusnih stajališta unatoč upozorenju predlagatelja – ovršenika da navedena stajališta zbog strmine i širine ceste predstavljaju opasnost za djecu ko ja se prevoze autobusom. Nadalje, predlagatelj – ovršenik ističe kako protivnik – ovrhovoditelj sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje. ZOO) nema pravnu osnovu za aktivaciju jamstva za uredno ispunjenje obveze u situaciji kada je svojim neispunjenjem ugovornih obveza, prouzročio raskid ugovornog odnosa. Slijedom navedenoga, predlaže temeljem čl. 210. u svezi s odredbama čl. 50. st. 1. t. 7., 8. i 9. i 65. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2026., dalje: OZ), proglasiti nedopuštenom pljenidbu i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, a podredno u slučaju da predlagatelja – ovršenika uputi u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, donijeti rješenje o odgodi ovrhe do okončanja parničnog postupka.

2. Prijedlog je poslan protivniku – ovrhovoditelju po punomoćniku na odgovor (čl. 65. st. 2. OZ-a), te je protivnik – ovrhovoditelj po punomoćniku dana 20. siječnja 2026. podnio odgovor na prijedlog. U odgovoru na prijedlog, protivnik – ovrhovoditelj u cijelosti osporava navode predlagatelja – ovršenika i protivi se prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao i prijedlogu za odgodu ovrhe. Nadalje, ističe kako je predlagatelj – ovrhovoditelj nezakonito raskinuo predmetni Ugovor i to u nevrijeme, neposredno prije početka školske godine, točnije 3 dana prije početka školske nastave, zbog čega je protivnik – ovrhovoditelj morao odabrati novog prijevoznika po znatno nepovoljnijim uvjetima. Navodi i kako nije bilo govora o novim autobusnim stanicama niti je za vrijeme trajanja ugovornog odnosa došlo do promjene autobusnih stajališta ili linije prijevoza. Ističe kako je Osnovna Škola Mljet dana 15. rujna 2025. dostavila predlagatelje – ovršenikove račune za svibanj i lipanj 2025. godine, a protivnik – ovrhovoditelj ih je istog dana i podmirio. Protivnik – ovrhovoditelj ističe kako sukladno čl. 52. st. 4. OZ-a nisu ispunjene pretpostavke za prihvaćanje prijedloga za proglašenje ovrhe nedopuštenom budući da predlagatelj - ovršenik razloge na temelju kojih zahtijeva odgodu ovrhe ili proglašenje ovrhe nedopuštenom ne temelji na javnoj ili ovjerovljenoj ispravi, a činjenice na kojima se temelji prijedlog za odgodu ovrhe odnosno proglašenje ovrhe nedopuštenom nisu općepoznate . Nadalje, ističe kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 65. OZ-a obzirom da predlagatelj – ovršenik ne dostavlja dokaz da mu je zaplijenjen iznos iz bjanko zadužnice, kao i to da mu egzistencija nije ugrožena dostavljanjem bjanko zadužnice. Slijedom navedenoga, predlaže odbiti prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao i prijedlog za odgodu ovrhe, a predlagatelja – ovršenika uputiti u parnicu radi utvrđenja nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa tražbine.

3. Radi donošenja odluke po prijedlogu predlagatelja – ovršenika, sud je izvršio uvid u sve isprave u spisu, a naročito: prijedlog predlagatelja – ovršenika od 22. prosinca 2025. (list spisa 1-4), Zahtjev za izravnu naplatu od 20. studenoga 2025. (list spisa 6-7), bjanko zadužnica od 13. svibnja 2023. potvrđena od strane javnog bilježnika Anđelka Stanića pod posl. br. Ov-2728/2023 (list 8-10), okvirni sporazum (list spisa 11-13), dokumentacija o nabavi (list spisa 14-58), Ugovor III o javnoj nabavi (list spisa 59-60), računi kupaca otvoreni (list spisa 61), email opomene od 2. travnja (list spisa 62-63), email obavijest o raskidu ugovora (list spisa 64-65).

4. U ovom postupku valja odlučiti o prijedlogu predlagatelja – ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, podnesenom iz razloga propisanih odredbom članka 50. stavka 1. t. 7., 8. i 9. Ovršnog zakona, a valjalo je odlučiti i o prijedlogu za odgodu ovrhe odnosno prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

5. Prijedlog predlagatelja – ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kako oni sami navode u tekstu, je izjavljen iz razloga navedenih u čl. 50. st. 1. toč. 7., 8. i 9. OZ-a, ne specificirajući koji navodi bi se podveli pod koji žalbeni razlog.

5.1. Odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je da nakon što zaprimi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, odnosno, obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 5., ili nakon što na drugi način sazna da je protiv njega zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

5.2. Nadalje, čl. 52. OZ-a propisuje da će se ukoliko je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9.-11. OZ-a, sud prvog stupnja će dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja, te ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje ovršenika uputiti u parnicu da u roku od 15 dana od primitka zaključa pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa (ovrhe) nedopuštenim.

5.3. Kako je u konkretnom predmetu, protivnik – ovrhovoditelj u svom odgovoru na prijedlog od 20. siječnja 2026. osporio postojanje tih razloga, u tom dijelu se glede uvjeta iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. OZ-a predlagatelj – ovršenik upućuje na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

5.4. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u toč. I. izreke ovog zaključka, dok se točka II. izreke zaključka temelji na odredbi članka 52. stavka 6. OZ-a.

6. U odnosu na prijedlog predlagatelja – ovršenika da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavka 1. točke 8. OZ-a, o kojem razlogu odlučuje ovaj sud analognom primjenom odredbe članka 51. OZ-a, valja reći iduće.

6.1. Predlagatelj – ovršenik navodi da tražbina protivnika – ovrhovoditelja ne postoji, to stoga što izdana predmetna zadužnica ima jasnu svrhu jamstva za uredno ispunjenje obveza preuzetih sklopljenim Okvirnim sporazumom, odnosno njegovog potencijalnog aktiviranja u situaciji kada Naručitelj, ovdje protivnik – ovrhovoditelj, raskida ugovor zbog neurednog ispunjenja odnosno neispunjenja ugovornih obveza od strane odabranog Ponuditelja, ovdje predlagatelja – ovršenika, a ne u konkretnom slučaju kada je prema navodima predlagatelja – ovršenika ugovor raskinut s njegove strane radi neispunjenja obveza protivnika – ovrhovoditelja. Time predlagatelj – ovršenik smatra da je ispunjen razlog sadržan u čl. 50. st. 1. toč. 8. OZ -a, a koji propisuje da ovršenik može izjaviti žalbu ako nije ispunjen uvjet koji je propisan ovršnom ispravom.

6.2. Naime, odredbom članka 202. stavka 1. Ovršnog zakona propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, te se odredbom citiranog članka stavkom 5. navodi kako takva isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

6.3. Ovršna isprava u ovom slučaju je bjanko zadužnica, isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dužnika i koja ima snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi te koja je odvojen pravni posao od onog u svrhu osiguranja ispunjenja obveza iz kojeg je izdana, odnosno, u konkretnom slučaju, Okvirnog sporazuma sklopljenog između stranaka u postupku javne nabave - nabave usluge prijevoza učenika osnovnih škola na području Dubrovačko – neretvanske županije. Sama zadužnica nije opterećena uvjetom koji je propisan u istoj, pa sud žalbeni navod u smislu tog članka, a o kojem je dužan odlučiti u ovom postupku, smatra neosnovanim.

6.4. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u toč I. izreke ovog rješenja.

7. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka zakona. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe odnosno da je ovršenik dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe kao i postojanje nekih od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. citiranog članka.

7.1. U odnosu na zahtjev predlagatelja – ovršenika da se ovrha u ovom postupku odgodi, sud također drži da je prijedlog neosnovan. Naime, da bi se takav prijedlog usvojio potrebno je da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe, odnosno, da je ovršenik poduzeo neku od pravnih radnji navedenih u st. 1. toč 1.-11. kao objektivna pretpostavka, kao i subjektivna pretpostavka, a to je nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršeniku, a koja bi se mogla spriječiti odgađanjem postupanja.

7.2. Predlagatelj – ovršenik u dijelu prijedloga kojim traži odgodu navodi da je ovršenik fizička osoba obrtnik te za obveze odgovara cijelom svojom imovinom, kao i to da mu je nesumnjivo, ovakvim nezakonitim postupanjem protivnika - ovrhovoditelja onemogućeno daljnje poslovanje, ali i ugrožena egzistencija.

7.3. U navodima predlagatelja – ovršenika sud ne nalazi da se isti pozvao na bilo kakvu konkretnu pravnu radnju taksativno navedenu u čl. 65. st. 1. OZ-a, a koju je isti poduzeo kao zadovoljenje uvjeta. Isti se poziva isključivo na čl. 65. kao cjelinu, dalje ne precizirajući pa kao da sudu prepušta da pronađe uvjet pod koju bi se toč. st. 1. navedenog članka, prijedlog za odgodu ovrhe mogao podvesti, svakako uzimajući u obzir i da prema stavu predlagatelju – ovršenika primarno treba udovoljiti prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a podredno u skladu s čl. 65. ovrhu odgoditi ukoliko sud uputi predlagatelja – ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, sve do okončanja parničnog postupka. Formalno, zadovoljen je uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a iako se na njega predlagatelj – ovršenik ne poziva. Međutim, zakon zahtijeva vjerojatno nastanka štete određenog karaktera – nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Tu predlagatelj – ovršenik ne nudi nikakve dokaze da bi šteta imala potreban karakter, odnosno što u konkretnom predmetu podrazumijeva, nije učinjeno vjerojatnim da zaplijenjeni iznos neće moći vratiti od protivnika – ovrhovoditelja u slučaju da se ispostavi da nije bio ovlašten na podnošenje zahtjeva za izravnu naplatu. Naime, u ovakvim slučajevima odgoda predstavlja isključivo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelju, a ne i odgodu blokade. Sredstva su blokirana i takva ostaju i u slučaju kada se odredi odgoda prijenosa, ovršenici s njima ne mogu raspolagati do okončanja parnice. Time institut odgode ne bi pomogao u otklanjanju posljedica koje predlagatelj – ovršenik navodi kao nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Nadalje, sud ističe kako privremena nemogućnost neraspolaganja novčanim sredstvima sama po sebi ne predstavlja nenadoknadivu štetu u smislu Ovršnog zakona. Nadalje, u ovakvim predmetima se termin nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ne procjenjuje po učinku na predlagatelja – ovršenika, već po prilikama protivnika – ovrhovoditelja, a koji je ovdje jedinica lokalne samouprave, koja raspolaže iznimno značajnim financijskim sredstvima odnosno nespornom likvidnošću pa bi se time u slučaju hipotetske protuovrhe, sredstva bez ikakve sumnje mogla naplatiti natrag.

7.4. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Dubrovniku, 15. svibnja 2026.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka istog.

Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik Domagoj Cvjetković

DNA:

1. Predlagatelju – ovršeniku, NUĆ, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Andreis & Partneri d. o. o.

2. Protivniku – ovrhovoditelju, po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku.

3. Kal. 30 dana