Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

Poslovni broj: Pp-167/2026-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje Larise Hajdarović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD "Golden Placement Solutions" j.d.o.o. Sv. Marija, kao pravne osobe i GCK, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 166. st. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod brojem: Klasa: 116-02/25-01/2324, Ur. broj: 443-02-02-08-26-8 od 26. siječnja 2026., temeljem čl. 179. st. 1., st. 2. i st. 3. i primjenom čl. . 1. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave 14. svibnja 2026., objavio je 15. svibnja 2026. i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenici:

1. TD "GOLDEN PLACEMENT SOLUTIONS" j.d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB: 90125151609,

- kao pravna osoba

2. GCK, rođena **.**.1982., s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],

- kao odgovorna osoba,

- zastupani po branitelju Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, K. Mesarića kbr. 1.,

k r i v i s u

I. što kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi TD "Golden Placement Solutions" j.d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., kao poslodavac propustili dojaviti Zavodu za mirovinsko osiguranje najkasnije dana 05. rujna 2024., da radnik CCK, državljanin R. Turske, nije započeo raditi na dan početka osiguranja, odnosno dana 05. rujna 2024.,

II. čime su postupili suprotno odredbi:

1. okrivljena pravna osoba iz čl. 109. st. 2. kažnjivo po čl. 166. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 96/25.)

2. okrivljena odgovorna osoba iz čl. 109. st. 2. kažnjivo po čl. 166. st. 3. u vezi st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju,

pa im se temeljem istog propisa i primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

III. novčana kazna i to:

1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna od 300,00 (tristo) eura,

2. okrivljenoj odgovornoj novčana kazna od 90,00 (devedeset) eura.

Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužne platiti novčanu kaznu temeljem čl. . 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana, od dana pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. PZ-a, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužni u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, svaki.

Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku troškove postupka, isti će se temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod brojem: Klasa: 116-02/25-01/2324, Ur. broj: 443-02-02-08-26-8 od 26. siječnja 2026., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD "Golden Placement Solutions" j.d.o.o., kao pravne osobe i GCK, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli da ne osporavaju činjenični opis prekršaja sadržan u optužnom prijedlogu, niti njegovu pravnu kvalifikaciju iz članka 109. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivog po članku 166. stavku 1. i stavku 3. istog Zakona. Neosporno je da su u svojstvu poslodavca, propustili dojaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje najkasnije dana 05. rujna 2024., da radnik CCK, državljanin Republike Turske, OIB: [osobni identifikacijski broj], nije započeo raditi na dan početka osiguranja. Postoje naročite olakotne okolnosti zbog kojih predlažu da ih se osnovom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobodi od kazne, podredno da im se osnovom članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona izrekne kazna blaža od propisane. Iz priložene dokumentacije nedvojbeno proizlazi da je radnik CCK sa pravnom osobom dana 04. rujna 2024., sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za radno mjesto armirača, s upisanim početkom rada dana 05. rujna 2024. godine, a uz izričitu klauzulu da stvarni početak rada ovisi o izdavanju dozvole za boravak i rad. Budući je u ugovoru kao prvi dan rada bio naznačen 05. rujna 2024., knjigovodstveni je ured pravne osobe, postupajući prema tom datumu iz ugovora, izvršio prijavu radnika na obvezno mirovinsko osiguranje s tim datumom (Obrazac eM-1P, ID prijave: 8224657). Radnik, nikada nije pristupio radu, niti je ikada potpisao ugovor o radu koji mu je bio pripremljen, niti se pristupilo postupku ishođenja dozvole za boravak i rad za I. okrivljenika kao poslodavca. Okrivljena odgovorna osoba je u svom očitovanju pred inspektoricom rada dana 26. siječnja 2026., ovu okolnost iskreno i bez ustručavanja iznijela, navodeći doslovce: „Što se tiče prijave na HZMO dana 05. rujna 2024. godine, tu je došlo do greške u knjigovodstvenom uredu. Taj je datum naveden u ugovoru kao prvi dan početka rada i vjerojatno ga je knjigovođa i prijavila s tim danom. Radnik nikada nije počeo raditi za nas niti je ikada radio. Kada smo uvidjeli grešku koja je nastala, prošlo je skoro tri mjeseca, budući nam knjigovodstvo sve radi i imamo dosta veliki broj radnika. Čim smo uvidjeli grešku, istog smo odjavili sa mirovinskog osiguranja.“ Riječ je, o nehotičnoj, administrativno-knjigovodstvenoj greški, a ne o postupanju iz koristoljublja, prikrivanja stvarnog činjeničnog stanja, ili nastojanja izbjegavanja zakonskih obveza, o čemu su dostavili dokaze. Svi doprinosi i javna davanja su uredno i u cijelosti plaćeni – nije nastupila šteta. Ključna okolnost u predmetu jest činjenica da su okrivljenici, unatoč nastaloj knjigovodstvenoj greški, za sve vrijeme dok je radnik (formalno-evidencijski) bio prijavljen u sustavu mirovinskog osiguranja, uredno i u cijelosti obračunali i platili sve zakonom propisane doprinose i javna davanja. Iz priloženih obračuna plaće za rujan, listopad i studeni 2024. godine vidljivo je da je za radnika obračunata bruto plaća u iznosu od 840,00 EUR mjesečno, a iz koje su uredno obračunati i uplaćeni: doprinos za mirovinsko osiguranje (MIO I. stup) – 20% iz plaće, doprinos za zdravstveno osiguranje – 16,5% na plaću i porez na dohodak. Sve javnopravne obveze okrivljene pravne osobe prema državi uredno podmirene nedvojbeno potvrđuje i Potvrda Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Čakovec, Ispostava Prelog, Klasa: 034-04/25-10/1903, Ur. broj: 513-07-20-02-25-3 od 23. rujna 2025., kojom se izričito potvrđuje da pravna osoba „nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava“. Od osobitog je značaja što nije nastupila nikakva šteta – niti za državni proračun, niti za fondove socijalnog osiguranja, niti za samog radnika, niti za bilo koji drugi javni ili privatni interes. Naprotiv, državni je proračun primio sva davanja koja u redovnom tijeku ne bi ni primio, jer radnik stvarno nikada nije ni započeo s radom. Nisu ostvarili niti najmanju imovinsku korist iz inkriminiranog postupanja – upravo suprotno, snosili su materijalni teret plaćanja doprinosa i davanja za radnika koji za njih nikada nije radio. Okrivljena odgovorna osoba je čim je za nastalu grešku saznala, samoinicijativno i bez ikakvog poticaja izvana pristupila otklanjanju iste – izvršena je prijava prestanka osiguranja s danom 30.11.2024. godine (Obrazac eM-2P, ID prijave: 8094274), čime je činjenično stanje u evidenciji HZMO-a usklađeno sa stvarnim stanjem. Predložili su da sud primijeni odredbom čl. 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, da sud izrekne presudu kojom ih se oslobađa od kazne. Nije ostvarena svaka od triju alternativnih pretpostavki iz točke 2. citirane odredbe: (i) okrivljenici su otklonili posljedice prekršaja – samoinicijativno su, čim su uočili grešku, izvršili prijavu prestanka osiguranja te uskladili evidenciju HZMO-a sa stvarnim činjeničnim stanjem; (ii) nije nastupila nikakva šteta koju bi trebalo naknaditi, jer su svi doprinosi i davanja u cijelosti uplaćeni, a državni proračun je primio iznose koje u redovnom tijeku ne bi ni primio (radnik faktički nije ni radio); (iii) okrivljenici su u potpunosti ispunili svoju javnopravnu obvezu plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i porezne obveze, što se nedvojbeno utvrđuje iz priložene Potvrde Porezne uprave. Imajući u vidu da samo jedna od triju alternativa iz točke 2. dostatna je za primjenu instituta oslobođenja od kazne, a u konkretnom su predmetu ostvarene sve tri, razvidno je da je riječ o tipičnom slučaju u kojem zakonodavac dopušta odustanak od kažnjavanja kao represivne mjere. Podredno su predložili da su primijeni odredbu čl. 37. prekršajnog zakona. U konkretnom su predmetu na strani okrivljenika ostvarene sljedeće naročite olakotne okolnosti, da je prekršaj počinjen iz običnog nehaja (knjigovodstvena greška), bez ikakve namjere, svi doprinosi i porezi su uredno i u cijelosti plaćeni, nije nastupila šteta ni za jednu osobu (državu, fondove, radnika), okrivljenici nisu ostvarili nikakvu imovinsku korist, posljedice prekršaja samoinicijativno su otklonjene, da je odgovorna osoba prekršajno i kazneno neosuđivana, da su tijekom inspekcijskog nadzora u potpunosti surađivali s nadzornim tijelom, iznoseći sve relevantne činjenice transparentno i bez prikrivanja. Svrha kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona (specijalna i generalna prevencija) može se u cijelosti postići i izricanjem kazne blaže od propisane. U konkretnom predmetu izricanje minimalne ili gotovo minimalne kazne ne bi ničim ugrozilo ciljeve zakonodavca, dok bi izricanje strože kazne predstavljalo represiju nesrazmjernu težini i posljedicama počinjenog djela. U pogledu troškova postupka, predlažu primjenu odredbe članka 139. stavka 4. Prekršajnog zakona, te da ih se sukladno imovnim prilikama i okolnostima slučaja oslobodi obveze naknade troškova prekršajnog

3. U postupku je izvršen uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26.01.2026., obrazac eM-1P HZMO od 15.09.2024. i od 10.01.2025., obavijesti počiniteljima prekršaja od 26.01.2026. i potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, Klasa:740-04/26-02/16482 Ur. broj: 514-05-02-01-02-26-02 od 03.02.2026. o nekažnjavanosti okrivljene pravne osobe i broj: Klasa:740-04/26-02/16481 Ur. broj: 514-05-02-01-02-26-02 od 03.02.2026. o kažnjavanosti okrivljene odgovorne osobe.

4. Nakon provedenog postupka, a na temelju provedenih dokaza i uvida u citiranu dokumentaciju, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret, te su proglašeni krivima i kažnjeni.

5. Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju bilo je propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima i to prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.

5.1. Člankom 172. st. 2. toč. 5. bilo je propisano kažnjavanje poslodavca odnosno obveznika doprinosa novčanom kaznom u iznosu od 660,00 – 6.630,00 eura, ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.), a st. 3. citiranog članka propisano je kažnjavanje za prekršaj i odgovorne osobe novčanom kaznom u iznosu od 130,00 – 1.320,00 eura.

5.2. Dana 01. srpnja 2025., stupio je na snagu Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 96/25), u kojem postoji kontinuitet prekršaja za koji su okrivljenici prijavljeni temeljem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja jer je čl. 109. st. 1. toč. 5. novog Zakon o mirovinskom osiguranju propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima i to podatak o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene, a kažnjivom odredbom čl. 166. st. 2. toč. 5. propisano je da se obveznik doprinosa – pravna osoba kažnjava za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura, ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, prema čl. 109. st. 1. toč. 2., 3. i 5. ovog Zakona, dok je u st. 3. propisano kažnjavanje za prek5rašj iz st. 2. ovog članka i odgovorne osobe u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.

5.3. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput, ili više puta, primijeniti će se propis koji je blaži za počinitelja.

5.4. Sud utvrđuje da je u vrijeme počinjenja prekršaja bio na snazi Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), a gdje je bila propisana ista novčana kazna za pravnu i odgovornu osobu, dakle sud kažnjava okrivljenike po Zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja jer novi Zakon nije blaži, već su kazne iste.

5.5. U provedenom dokaznom postupku sud utvrđuje da okrivljenici priznaju prekršaj, a navode da knjigovodstvo za pravnu osobu obavlja ovlašteni knjigovodstveni servis tako da je došlo do prekršaja greškom knjigovotkinje. Nesporno je da Zakon propisuje kažnjavanje poduzetnika i odgovorne osobe, dakle, nije propisana odgovornost knjigovodstvenog servisa, niti su mogli prenijeti propisanu prekršajnu odgovornost u vezi konkretnog prekršaja na knjigovodstveni servis, već su bili dužni vršiti kontrolu knjigovodstvenog servisa kako ne bi dolazilo do neispunjenja obveza u vezi prijava odnosno promjena tijekom osiguranje u zakonskom roku. Okrivljenici su svjesni svoje odgovornosti, činjenica je da je prijavljen radnik sukladno propisima, a nikada nije počeo raditi, uredno su plaćene sve obaveze, nije nastala šteta, a grešku su uočili protekom tri mjeseca, uslijed čega je došlo do povrede citirane odredbe zakona, dakle propustili su dojaviti Zavodu za mirovinsko osiguranje najkasnije dana 05. rujna 2024., da radnik CCK, državljanin R. Turske, nije započeo raditi na dan početka osiguranja, te odgovaraju za prekršaj. Obrana okrivljenika uzeta je u obzir kod ublažavanja kazne.

6. Prilikom odmjere kazne za prekršaj uzeta je u obzir težina prekršaja, kao i sve okolnosti iz čl. . 2. Prekršajnog zakona koje utječu na visinu kazne, otegotne okolnosti nisu utvrđene, a kao olakotna okolnost uzeto je u obzir da pravna nije kažnjavana, da prekršajem nisu nastale štetne posljedice, sve okolnosti navedene u obrani okrivljenika, a što je sve cijenjeno kao posebno olakotne okolnosti, te je okrivljenicima kazna znatno ublažena primjenom čl. 37. 1. Prekršajnog zakona. Sud smatra da će se ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

7 Izreka o troškovima postupka, temelji se na odredbi čl. . 3., a u svezi čl. . 1. i st. 2. t. ) Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od po 30,00 (trideset) eura, svaki, jer su ih sami uzrokovali.

U Čakovcu, 15. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Larisa Hajdarović

Spomenka Zanjko Kolman

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke, branitelj i oštećenik imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalbu protiv prvostupanjske presude, temeljem čl. 192. Prekršajnog zakona može podnijeti oštećenik samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka. Žalba se podnosi nadležnom prekršajnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.

Dostavna naredba:

Okrivljenicima,

Branitelju,

Tužitelju,

Za spis,

Za izvršenje.