Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
Poslovni broj: Pn-387/2017
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ŠV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) OV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5) FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Mirjana Helebrant, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika EKONOMSKO-BIROTEHNIČKA ŠKOLA SPLIT, Split, Vukovarska 37, OIB: 65481283003, zastupan po punomoćniku Željko Vrdoljak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri iz Splita, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 24.ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zz tuženika te punomoćnika tuženika, dana 15.svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 154.987,06 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate, dok je za više zatraženo ( za iznos od 17.220,79 eura ) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splta, Vukovarska 37, isplatiti I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade imovinske štete, iznos od 25.217,33 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate." kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade imovinske štete za troškove liječenja, iznos od 2.518,33 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.07.2015. određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, za razdoblje od 01.08.2015. do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:
-na iznos od 199,28 eura od 20.02.2015. pa do isplate;
-na iznos od 199,28 eura od 24.02.2015. pa do isplate;
-na iznos od 398,57 eura od 20.11.2015. pa do isplate;
-na iznos od 198,67 eura od 23.11.2015. pa do isplate;
-na iznos od 53,75 eura od 24.11.2015. pa do isplate;
-na iznos od 627,11 eura od 29.12.2015. pa do isplate;
-na iznos od 241,88 eura od 12.01.2016. pa do isplate;
-na iznos od 72,56 eura od 25.02.2016. pa do isplate;
-na iznos od 151,10 eura od 19.07.2016. pa do isplate;
-na iznos od 376,14 eura od 19.07.2016. pa do isplate., dok je za više zatraženo ( za iznos od 279,82 eura) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
IV. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 23.05.2014. do 12.06.2018., iznos od 94.640,65 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate, dok se za više zatraženo ( za iznos od 13.343,03 eura) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
V. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplaćivati I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova rente za trajnu tuđu pomoć i njegu, mjesečni iznos od 1.872,98 eura počevši od 12.06.2018. pa nadalje, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, s tim da se dospjeli iznosi rente od 158.132,72 eura plate odjednom zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi:
na iznos od 802,40 € tekućom od 1.7.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2018
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2019
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2020
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2021
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2022
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2023
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.8.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.9.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.10.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.11.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.12.2024
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.1.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.2.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.3.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.4.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.5.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.6.2025
na iznos od 1.872,98 € tekućom od 1.7.2025
a nadalje, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, mjesečni iznos od 1.872,98 eura do svakog 10. u tekućem mjesecu, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do isplate, dok se za više zatraženo ( za iznos od 165.671,28 eura) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
VI. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplaćivati I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rentu zbog izgubljene zarade, počevši od 1.1.2018. s tim da se dospjeli iznosi rente od 72.873,48 eura plate odjednom zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom kako slijedi: na iznos od 629,51 € tekućom od 15.1.2018 pa do isplate
na iznos od 623,00 € tekućom od 15.2.2018 pa do isplate
na iznos od 638,08 € tekućom od 15.3.2018 pa do isplate
na iznos od 632,73 € tekućom od 15.4.2018 pa do isplate
na iznos od 646,11 € tekućom od 15.5.2018 pa do isplate
na iznos od 638,35 € tekućom od 15.6.2018 pa do isplate
na iznos od 631,30 € tekućom od 15.7.2018 pa do isplate
na iznos od 637,15 € tekućom od 15.8.2018 pa do isplate
na iznos od 630,10 € tekućom od 15.9.2018 pa do isplate
na iznos od 638,94 € tekućom od 15.10.2018 pa do isplate
na iznos od 637,51 € tekućom od 15.11.2018 pa do isplate
na iznos od 636,92 € tekućom od 15.12.2018 pa do isplate
na iznos od 651,01 € tekućom od 15.1.2019 pa do isplate
na iznos od 647,91 € tekućom od 15.2.2019 pa do isplate
na iznos od 657,46 € tekućom od 15.3.2019 pa do isplate
na iznos od 654,48 € tekućom od 15.4.2019 pa do isplate
na iznos od 658,72 € tekućom od 15.5.2019 pa do isplate
na iznos od 658,17 € tekućom od 15.6.2019 pa do isplate
na iznos od 653,04 € tekućom od 15.7.2019 pa do isplate
na iznos od 654,83 € tekućom od 15.8.2019 pa do isplate
na iznos od 652,79 € tekućom od 15.9.2019 pa do isplate
na iznos od 660,79 € tekućom od 15.10.2019 pa do isplate
na iznos od 664,86 € tekućom od 15.11.2019 pa do isplate
na iznos od 667,13 € tekućom od 15.12.2019 pa do isplate
na iznos od 691,26 € tekućom od 15.1.2020 pa do isplate
na iznos od 690,54 € tekućom od 15.2.2020 pa do isplate
na iznos od 682,90 € tekućom od 15.3.2020 pa do isplate
na iznos od 673,57 € tekućom od 15.4.2020 pa do isplate
na iznos od 676,92 € tekućom od 15.5.2020 pa do isplate
na iznos od 688,99 € tekućom od 15.6.2020 pa do isplate
na iznos od 683,73 € tekućom od 15.7.2020 pa do isplate
na iznos od 683,75 € tekućom od 15.8.2020 pa do isplate
na iznos od 686,24 € tekućom od 15.9.2020 pa do isplate
na iznos od 687,19 € tekućom od 15.10.2020 pa do isplate
na iznos od 698,06 € tekućom od 15.11.2020 pa do isplate
na iznos od 711,92 € tekućom od 15.12.2020 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.1.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.2.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.3.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.4.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.5.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.6.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.7.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.8.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.9.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.10.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.11.2021 pa do isplate
na iznos od 650,16 € tekućom od 15.12.2021 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.1.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.2.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.3.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.4.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.5.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.6.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.7.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.8.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.9.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.10.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.11.2022 pa do isplate
na iznos od 707,35 € tekućom od 15.12.2022 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.1.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.2.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.3.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.4.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.5.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.6.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.7.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.8.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.9.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.10.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.11.2023 pa do isplate
na iznos od 801,90 € tekućom od 15.12.2023 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.1.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.2.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.3.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.4.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.5.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.6.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.7.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.8.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.9.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.10.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.11.2024 pa do isplate
na iznos od 1.186,20 € tekućom od 15.12.2024 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.1.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.2.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.3.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.4.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.5.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.6.2025 pa do isplate
na iznos od 1.281,60 € tekućom od 15.7.2025 pa do isplate,
a nadalje, sve do kada za to budu postojali zakonski uvjeti, isplaćivati mjesečni iznos od 1.281,60 eura do svakog 10. u tekućem mjesecu, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do isplate, dok se za više zatraženo u iznosu od 8.097,01 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
VII. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti II-tužitelju, ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 39.418,67 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate, dok se za više zatraženo( 4.379,86 eura) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
VIII. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti III-tužiteljici, UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 39.418,67 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate, dok se za više zatraženo ( 4.379,86 eura) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
IX. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti IV-tužiteljici, OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 13.438,18 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate, dok se za više zatraženo ( za iznos od 1.493,14 eura)
tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
X. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, isplatiti V-tužitelju, FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 14.931,32 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. godine određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 29.08.2016. pa do isplate." kao neosnovan.
XI. Nalaže se tuženiku, EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA, OIB: 65481283003, iz Splita, Vukovarska 37, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknaditi I-tužitelju, SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II- tužitelju, ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III-tužiteljici, UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], IV-tužiteljici, OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]-tužitelju, FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 373.098,17 eura zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjskog postupka pa do isplate.
Obrazloženje
1.Tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da je I tužitelj dana 23.svibnja 2014. teško stradao uslijed pada s trećeg kata zgrade Ekonomske škole u Splitu, ovdje tužene. Nadalje, da se predmetna nezgoda dogodila na način da se I tužitelj za vrijeme školskog sata kojem je bio nazočan nastavnik pokušao popesti na vanjski podest ispod prozora u namjeri da dohvati svoju pernicu koju mu je prethodno, na početku školskog sata, bacio na spomenuti podest učenik ZV, kojom prilikom je pao u predvorje školske zgrade uslijed čega je zadobio izuzetno teške tjelesne ozljede. Nadalje, da pasivna legitimacija tužene proizlazi iz čl. 1058 Zakona o obveznim odnosima te čl. 3 Konvencije o pravima djeteta. Nadalje, da je škola dužna voditi nadzor nad učenicima, što podrazumijeva i nadzor nad njihovim ponašanjem. Nadalje, da se predmetni štetni događaj dogodio za vrijeme nastave kada je nastavnik bio bočno okrenut učenicima. Nadalje, da su i prije štetnog događaja učenici znali izlaziti kroz prozor na vanjski podest, a tužena nije poduzela mjere da ih u tome onemogući. Nadalje, da je I tužitelj bio učenik prvog razreda koji je bio smješten na trećem katu zgrade što je neprimjereno za učenike te dobi.
2. Nadalje, da je I tužitelju dijagnosticirana politrauma zbog zadobivenih višestrukih tjelesnih ozljeda, detaljno opisanih u medicinskoj dokumentaciji, zbog kojih je I tužitelj 100 %-tni invalid.
3. Slijedom toga, potražuje naknadu zbog povrede prava osobnosti te naknadu za tuđu pomoć i njegu do 12.lipnja 2015. ukupno u iznosu od 1.080.000,00 kuna, nadalje, naknadu daljnjih troškova koji su u vezi s predmetnim događajem i ozljedama ( nabava kolica, adaptacija stana za kretanje u kolicima, adaptacija vozila za prijevoz invalida pa i nabava novog vozila za prijevoz invalida) ukupno 190.000,00 kuna.
4. Nadalje, potražuje naknadu imovinske štete u vidu rente s osnova trajne tuđe pomoći i njege u opsegu od 10 sati dnevno i to sve budući je I tužitelju potrebna trajna tuđa njega i pomoć i to od strane stručne osobe ( fizioterapeut, logoped, patronažna sestra itd) u trajanju od dva sata dnevno kao i pomoć koju mu svakodnevno pruža nestručna osoba. Stoga, potražuje s osnova dospjelih iznosa rente ( za razdoblje od 12.lipnja 2015. do 1.rujna 2016.) iznos od 290.000,00 kuna, a od 1.rujna 2016. pa ubuduće kapitaliziranu rentu u iznosu od 4.490.640,00 kuna, podredno iznos od 19.800,00 kuna mjesečno od 12.6.2015. pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti.
5. Nadalje, I tužitelj potražuje naknadu imovinske štete u vidu rente s osnova izgubljene zarade zbog nemogućnosti zaposlenja uslijed smanjenja radne sposobnosti, a za očekivati je da bi I tužitelj, da nije bilo štetnog događaja, završio srednju Ekonomsko- birotehničku školu, te bi se po redovnom tijeku stvari po završetku školovanja, zaposlio na radnom mjestu ekonomiste srednje stručne spreme, te ostvarivao plaću u iznosu od 5.000,00 kuna, pa potražuje istu u kapitaliziranom iznosu od 1.134.000,00 kuna.
6. Nadalje, navodi se da je I tužitelj sin II i III tužitelja te brat IV tužiteljice te unuk V tužitelja, pa ukazuju da je između I tužitelja i IV tužiteljice u trenutku nesreće kao i prije nje postojala trajnija zajednica života kao i blizak odnos između brata i sestre koji su zajedno odrasli te od rođenja živjeli zajedno te bili bliski i povezani. Nadalje, navode da je između I tužitelja i V tužitelja u trenutku predmetne nesreće postojala trajnija zajednica života budući da se radi o odnosu unuka i djeda koji su živjeli u zajedničkom kućanstvu te su izuzetno povezani čitavo to vrijeme.
7. Slijedom toga, tužitelji pod II do V potražuju naknadu za pretrpljene duševne bolove zbog osobito teškog invaliditeta bliske osobe i to I i II tužitelj u iznosu od po 220.000,00 kuna te IV i V tužitelj u iznosu od po 75.000,00 kuna.
8. Podneskom od 17.srpnja 2025. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev prema važećoj valuti u Eurima, koji je specificirao nakon medicinskog i knjigovodstvenog vještačenja.
9. Slijedom svega navedenog predlažu kao u izreci.
10.Tužena u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti, navodeći kako ne postoji krivnja tužene za predmetni događaj, odnosno da je I tužitelj sam skrivio isti te da nije bilo propusta tužene obzirom se događaj dogodio za vrijeme školskog sata i u prisutnosti nastavnika.
11. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u zapisnik o očevidu te službenu bilješku MUP RH, PU Splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja od 23.svibnja 2014., medicinsku dokumentaciju, račune ( list 163-172), zapisnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Klasa: UP/I-600-04/14-03/00177 od 29.svibnja 2014., Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene prije 1968. Klasa: UP/I-361-05/17-30/000339 od 29.siječnja 2018. izdanu od Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu Grada Splita, Potvrdu o donaciji od 21.listopada 2014., Odluku o donaciji od 30.listopada 2014., račun – otpremnicu br.1079-1-99 od 15.studenog 2014., potvrdu o donaciji od 23.prosinca 2015., račune ( list 298,300 u spisu), Pravilnik o kućnom redu, medicinskim vještačenjem po Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci od 13.prosinca 2021., očevidom na licu mjesta, dopunskim nalazom i mišljenjem vještaka dr. Darko Ledić, knjigovodstveno financijskim vještačenjem, te saslušanjem svjedoka IV, ĆV, ZV, VV, ĐV, BV, te II i III tužitelja u svojstvu parnične stranke, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
12. U konkretnom slučaju, sporno je je li isključena odgovornost tužene za predmetni štetni događaj.
13. U konkretnom slučaju, primjenjuje se odredba čl. 1058. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,41/08,125/11 i 78/15; dalje ZOO) sukladno kojoj za štetu koju drugome prouzroči maloljetnik dok je pod nadzorom skrbnika, škole ili druge ustanove odgovara skrbnik, škola, odnosno druga ustanova, osim ako dokažu da su nadzor obavljali na način na koji su obvezani ili da bi šteta nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora. Nadalje, prema stavku 2) ako za štetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna.
14. Predmetna odredba propisuje odgovornost osoba koje imaju nadzor nad maloljetnikom a nisu roditelji. Slična pravila koja vrijede za odgovornost roditelja, vrijede za odgovornost skrbnika, škole ili druge ustanove koji su preuzeli nadzor nad maloljetnikom.
14.1. Nadalje, te osobe odgovaraju po načelu pretpostavljene krivnje, ali se mogu osloboditi od odgovornosti ako dokažu ili da su obavljali nadzor na način na koji su obvezani ili da bi šteta nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora.
15. Nadalje, kako je I tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio pod nadzorom škole na tuženoj je bilo dokazati ili da je obavljala nadzor na način na koji je obvezana ili da bi šteta nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora ( dakle, slučajem koji se ne može tuženoj pripisati).
16. Na tu okolnost izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IV, predmetnog nastavnika, koji u svom iskazu navodi kako je tog dana predavao treći školski sat u I E razredu, a u razred da je ušao dvije minute prije početka sata koji je započinjao u 15:40 te nakon što je umirio razred, upisao odsutne učenike, rekao je učenicima da mora ispitivati, a ostalim učenicima zadao u zadatak individualni rad. Navodi da je ispitao dvoje - troje učenika, a nakon 30 minuta nastao je urlik u razredu. U tom je trenutku ispitivao učenika ili učenicu te bio koncentriran na ispitivanje jer mora dati poštenu ocjenu. Tijekom sata je prošetao dva tri puta po razredu da bi se uvjerio da učenici rješavaju zadatak te nije primijetio ništa neuobičajeno. Dok je ispitivao sjedio je polubočno okrenut prema razredu, odnosno polubočno prema katedri, a dijagonalno prema razredu tako da može nadgledati sve učenike. Nadalje, da mu je izgledalo sve u redu i normalno, te ništa nije ukazivalo da će se nešto dogoditi. U tom trenutku učenik mu je prišao i rekao profesore niste ništa krivi, mi smo, a da ni sam ne zna kako je sišao niz stepenice.
16.1. Nadalje, navodi da, u odnosu na poziciju gdje je sjedio I tužitelj u razredu, sjedi za svojim stolom u redu do prozora, a SV da je sjedio u zadnjim klupama srednjem redu ili red do prozora. Nadalje, dok ispituje učenika taj učenik sjedi nasuprot njega i sva njegova koncentracija u tom trenutku je usmjerena na ispitivanje. Koliko mu je ispitivanje dozvoljavalo letimično je gledao i na ostatak razreda. Nadalje, navodi da nije primijetio da se učenici bilo čime dodaju po razredu, a da je primijetio upozorio bi ih, a postoje sankcije: ili bi ih uputio ravnateljici ili bi dobili negativnu ocjenu ili nešto drugo slično tome. Nadalje, na upit da li da je itko od učenika upozorio da se nešto događa u razredu i da li je nešto drugo dalo ukazati na to da tužitelj ide prema prozoru, svjedok odgovara ništa se nije neobično događalo u razredu, nitko ga nije ni na što upozorio, niti je išta upućivalo na to da će se nešto dogoditi. Osim toga, da nastoji na kraju samog sata pokupiti bilježnice ili prozove nekoliko učenika da prezentiraju da vidi što su radili tijekom sata, te ih tako prisili da moraju raditi tijekom sata onaj zadatak koji im je na početku sata zadao. Oni koji ne naprave dobiju negativnu ocjenu, a one koji dobro naprave nagradi.
16.2. Nadalje, navodi da su u toj učionici predmetnog dana bili otvoreni mogu reći skoro svi prozori, jer radi se o učionici na III katu, u kojoj bude nepodnošljivo vruće, u razredu postoji klima uređaj, ali ne može ništa rashladiti, a učionica je pod betonskom pločom, te je u ovo vrijeme, kraj petog mjeseca, bilo neizdrživo vruće bez otvorenog prozora. Prozori nisu niski zapravo su vrlo visoki te samo dno prozora je na nekih 160 cm. Inače se prozori mogu samo širom otvoriti jer ne postoji mogućnost otvaranja na „kipu“. Nadalje, upitan kako je moguće da učenik izađe kroz prozor svjedok odgovara da bi bilo tko izašao kroz prozor, mora se prvo popeti na podest, pa zakoračiti preko svjetlarnika koji je visok 60-tak cm. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja gdje može ugaziti onaj koji izađe kroz prozor, svjedok je odgovorio može ugaziti najprije na jedan prag, tu je i nekakva klima, a nalazi se još jedan podest ispod praga od prozora na razini sigurno 1 metar niže od praga prozora. Nadalje, navodi da nije primijetio ni da se tužitelj kretao uspravno prema prozoru odnosno da je bio okrenut prema tamo sigurno bi ga primijetio, ali je bio koncentriran na ispitivanje učenika. Nadalje, na upit kako je moguće da je pernica proletjela preko razreda kroz prozor, a da vi to niste primijetili, svjedok je odgovorio da ako se dogodilo to što ste rekli to se dogodilo prije nego što je ušao u razred, a ne za vrijeme sata. Nadalje, navodi da je I tužitelj bio jedan od boljih učenika općenito, a na upit je li SV pokušao izaći kroz prozor prije samog događaja svjedok odgovara da nije to čuo niti je to vidio.
17. Iz iskaza svjedoka ĆV, u to vrijeme ravnateljice tuženika proizlazi da je taj petak bila duže u školi, bilo je poslijepodne, a onda se dogodila graja te su ispred škole izašli ja, psihologinja, spremačica i vidjela je tada učenika kako leži na podu. Slučajni prolaznici su već pozvali hitnu pomoć, jer su vidjeli sam pad, a jedan od profesora je pozvao policiju. Policija je napravila uviđaj i napravila razgovor sa četiri učenika koji su ispred nje opisali što se dogodilo. Djeca su izjavila da su se igrali u učionici dodavajući se pernicom tijekom malog odmora, te da pernica koja je ispala kroz prozor nije bila Leova. SV je svojevoljno 10 minuta prije kraja sata svojevoljno iskoristio moment da se došeta do prozora, kada kažem iskoristio moment tada mislim da je profesor u tom momentu ispitivao učenicu i gledao u učenicu, a djeca su rekla da je profesor stajao polubočno prema razredu, te da se sve odvilo vrlo brzo te da nisu uspjeli reagirati kada je SV već pao. Nadalje, da nedozvoljeno kretanje po razredu bez dopuštenja profesora, a nije dopušteno niti penjanje kroz prozor. Nadalje, da joj ni niti palo na pamet da bi netko to mogao napraviti jer dovodi svoj život u opasnost, a valjda je dijete od 15 godina svjesno takve opasnosti. Još k tome dodaje i to da je potrebno popeti na stol da bi se preskočio prozor. Koliko je shvatila od pričanja učenika SV se pridržavao sa vanjske strane prozora rukama za svjetlarnik, a nogama je stajao na podestu. Nadalje, da istoj nije poznato jesu li učenici te škole ikada izlazili kroz prozor, niti joj je itko to rekao, osim što je čula da je Maja ( psiholog) to izjavila, a ista u istoj školskoj zgradi radi 41 godinu te nikada na Nastavničkom vijeću nije se raspravljalo o takvim slučajevima jer bi ona to zasigurno čula na vijeću. Ne isključuje mogućnost da je Maja nešto takvo čula, u svakom slučaju navodi da takvo ponašanje podliježe sankcijama, te da je to rezultat nečeg rekla- kazala situacija. Nadalje, da se istoj profesori nikada nisu žalili da im je vruće jer da imaju klimu i centralno grijanje, a postoje i zavjese na prozorima da sunce ne tuče direktno u razrede. Nadalje, da su učionice položene sjever-jug. Nadalje, da je državno odvjetništvo utvrdilo da nema krivca za predmetni događaj. Nadalje, da u trenutku dok je SV bio u bolnici nisu razmišljali o ničijoj krivici, a sam Leov tata je 100 puta rekao da nitko nije kriv. Organizirali su krizni tim te je djeci u školi pružena psihološka pomoć. Za SV je skupljena humanitarna pomoć, a kako Leov tata nije htio otvoriti žiro -račun ja sam formirala povjerenstvo koje je prebrojilo novaca i ustanovilo koliko je novca sakupljeno otprilike 26.000,00 kuna prvi put, drugi put je bilo 7.000,00 kn te smo ih dali Leovom tati na ruke, a platili smo i jedan račun Krapinskih toplica za kupovinu te je skupljeno sveukupno 37.000,00 kn, međutim kako su se novci i dalje skupljali, a moja kolegica ravnateljica je nastavila skupljati donirane novce od strane učenika te smo novce uputili SV. Ona je skupila oko 15.000,00 – 16.000,00 kn, a plaćena su i invalidska kolica koja su koštala preko 5.000,00 kn. Nadalje, da se ništa slično prije ni poslije nije dogodilo dok nije otišla u mirovinu 2015. Nadalje, na upit kako to da ste komentirali situaciju u kojoj je djevojka izašla na podest dok ste vi bili na izletu svjedok odgovara to se dogodilo 31.08.2015. g., kada je bila na izletu, tada je učenica stala na prozor, a nije izašla kroz prozor, te je vikala bacit ću se ako dobijem ponovno jedan iz hrvatskog, iako je bila već pala godinu, a u tom trenutku u hodniku je bila spremačica od koje je čula da učenica nije bila na podestu, te je to bio smišljen pokušaj da prođe godinu. Nadalje, da je klima tada radila u svim učionicama, a vjerojatno nije ni trebala jer nije bilo baš vruće. Nadalje, da su učenici s profesorom IV imali dobru komunikaciju te da se nitko nije žalio. Nadalje, da nikada nije čula da je ikome izrečen ukor zbog izlaska na prozor. Nadalje, da ne postoji smjernica da učenici nižih razreda ne bi trebali biti smješteni na višim katovima te da osim fiksnih učionica ponekad imaju nastavu u drugim kabinetima informatike i sl, a dok su u fiksnim učionicama profesori dolaze k njima. Nadalje, da su se prozori na školi mijenjali, ali su ostali u istim gabaritima.
18. Iz iskaza svjedoka ZV, proizlazi da su se prije početka sata „Obiteljski posao“ on i BV, VV, HV uglavnom svi muški dodavali smo se Josipovom crnom malom pernicom. Kada je došao njegov red da doda HV on je pernicu bacio prema HV koji je sjedio do zadnjeg prozora i on je nije uspio uhvatiti tako se pernica odbila o otvoreno staklo i pala na jedan betonski podest ispod klime. SV je htio odmah u tom momentu otići po pernicu, osjećao se najsigurnije, bio je visok i vjerojatno se htio dokazati. Mi smo ga odgovorili i rekli da ćemo zvati spremačicu da odgurne pernicu metlom sa podesta da ona padne. Kada je ušao profesor u razred ja sam mu rekao da sam bacio Josipovu pernicu kroz prozor i da li možemo zvati spremačicu da gurne metlom pernicu da ona padne, međutim profesor je rekao da to napravimo poslije sata. Profesor je ispitivao učenika, a nama je dao zadatke da rješavamo dok on ispituje. Inače da sjedi u srednjem redu u drugoj klupi, a SV je sjedio u srednjem redu u četvrtoj klupi. Nije vidio kako je SV izašao kroz prozor jer je rješavao zadatke koje je profesor zadao, međutim čuo je vrisak učenika i kada se okrenuo vidio je da SV nema na svom mjestu u klupi. Kada me pitate jesam li bio siguran da je SV odustao od namjere da ide po pernicu mogu reći da sam bio siguran da je od toga odustao, a kada me pitate da li je profesor rekao samo meni da se okanemo toga ili je rekao glasno da svi učenici čuju da ne mogu ići po spremačicu i po metlu da gurnemo pernicu na početku sata, mogu reći da je to profesor tada glasno rekao i da su svi čuli, dakle rekao je da ne možemo ići po pernicu sada i da to rješavamo poslije njegovoga sata, a nakon toga slijedi veliki odmor. Dakle, shvatio sam da je rekao da to rješavamo za vrijeme velikog odmora. Nadalje, na upit da li se kroz taj prozor moglo vidjeti školsko dvorište odgovara da se kroz taj prozor moglo vidjeti školsko dvorište, a moglo se vidjeti kada bi se prozor otvorio širom i kada bi se nagnuo kroz prozor. Na daljnji upit gdje je bila smještena klima navodi da se vanjska jedinica od klime nalazi točno ispod, u razini završetka prozora. Do tada nitko nikada nije izlazio kroz prozor i nakon toga čuo je od priča po školi da su neki maturanti znali izlaziti i tamo se skrivati. Na upit punomoćnika tuženika jesu li glasine o maturantima točne, svjedok odgovara to sam čuo iz medija, a ne znam je li točno. Nadalje, na upit je li čuo kako je SV izašao kroz prozor te je li to učinio poskrivečki navodi da je čuo da se popeo na stolicu, pa na ploču poviše radijatora, te da je nakon toga ugazio na klimu, te da se poskliznuo, te da je to napravio jako brzo. Kada me pitate da li je netko upozoravao profesora da SV izlazi kroz prozor, svjedok odgovara nitko nije upozorio profesora, a sjedio je sa ĐV i on je sigurno mogao vidjeti, ja to nisam mogao vidjeti. Na daljnji upit istog punomoćnika je li išta ukazivalo na to da će SV izaći kroz prozor po pernicu,svjedok odgovara ništa nije ukazivalo na to. Nadalje, da je na početku sata rekao profesoru IV što je napravio sa pernicom, dakle da je bacio i da je ispala kroz prozor i predložio je da ode po čistačicu i po metlu da je gurne, međutim, profesor je rekao „ostavite to poslije sata“. Na daljnji upit navodi da nije spomenuo SV u tom kontekstu odlaska po pernicu.
19. Iz iskaza svjedoka VV, proizlazi da je tog dana za vrijeme malog odmora između dva sata pala pernica kroz prozor učionice na podest ispod prozora sa vanjske strane. Odmah na početku sata „Obiteljski posao“, SV je rekao da će izaći kroz prozor i uzeti pernicu. To je rekao da će napraviti preko odmora iza toga sata izaći kroz prozor i dohvatiti tu pernicu. To je rekao tako da smo mi koji smo bili oko njega čuli. Mi smo ga odgovarali od toga i rekli smo mu nemoj se spuštati, zvati ćemo čistačicu da metlom gurne pernicu. Na početku sata „Obiteljski posao“ ZV je pitao profesora može li otići pitati čistačicu i po metlu da gurne pernicu na što je profesor IV rekao da to sada ne radi nego da pričeka veliki odmor. Tijekom sata profesor IV je ispitivao. Negdje krajem samog sata oko 16:10 SV, koji je sjedio u srednjem redu u klupi pored moje klupe, (moja klupa je bila zadnja u redu do prozora) se ustao i koliko sam ja vidio kada sam se okrenuo ugazio je nogom na jedan prag ispod prozora, koji se nalazi negdje 1 m od poda i zakoračio je preko prozora. Zadnje što sam vidio je da se SV drži rukama za okvir prozora. Nakon toga je jednostavno nestao. Nisam vidio gdje je stajao nogama nisam vidio niti kako se spustio po pernicu, samo je nestao. Ja sam gledao kako je SV preskočio prozor i kako se držao rukama za prozor, dakle vidio sam mu gornji dio tijela. Sve se dogodilo u trenu. Kada me pitate koliko je vremena trajalo kada je SV ustao iz klupe i preskočio kroz prozor, mogu reći da je od klupe do prozora trajalo 10 sekundi, sve se to zapravo dogodilo u manje od minute. Ne mogu reći da je trčao već se prošetao do prozora i sve je završilo vrlo brzo.
Nadalje, da su se za vrijeme malog odmora dodavali pernicom nas nekoliko, a ZV je stajao kod ploče, zamahnuo je pernicom do zadnje klupe, a pernica se odbila o prozor, koji je bio otvoren tako da je krilo prozora bilo naslonjeno na zid i ispala je kroz prozor. Nadalje, navodi da u toj pernici nije bilo ništa specijalno da je to bila pernica od BV, njegovog kolege iz klupe, te da je BV rekao da mu ta pernica nije bitna i da neka stoji. Nadalje, na upit je li poznavao SV i koliko dobro, te da li je mogao predvidjeti njegovu reakciju, svjedok odgovara SV sam upoznao kada smo krenuli skupa u Ekonomsku školu i on je bio dobar sa svima, uvijek bi se nudio kada bi se trebalo pomoći i uvijek bi se nudio „ja ću, ja ću“ i ako je trebalo nešto napraviti, odnosno nekome pomoći prvi se javljao. Nadalje, da nikada nije čuo da su učenici izlazili kroz prozor do tada nego je tek poslije ovog događaja čuo da je jedna učenica izašla kroz prozor i da je to bilo u novinama. Nadalje, da se ne sjeća je li nešto rekao SV kada je izašao kroz prozor, možda je ali je od šoka zaboravio. Nadalje, na upit je li izgledalo kao da će SV moći dohvatiti tu pernicu, svjedok odgovara: ja to ne bih nikada pokušao jer je bila velika visina, nije bio 1. kat, međutim možda bi netko spretniji to mogao izvesti jer je podest iza prostora bio dosta širok, pa bi možda netko spretniji to i mogao izvesti, pri tome ne želim reći da on (SV) nije bio spretan. Ne znam što se dogodilo kada je on izašao kroz prozor, možda je sklizao, možda je izgubio ravnotežu. Možda se SV držao jednom rukom za prozor, možda je jednom nogom uspio dohvatiti taj podest, pa kada je išao drugom nogom stati na podest možda je tada izgubio ravnotežu.
19.1. Nadalje, na upit o tome ( kad je spomenuo da je SV bio spreman pomoći i eksponiran), da li je takav bio i prema profesorima, te da li su ga oni tako doživljavali, svjedok odgovora ne mogu reći kako su ga oni doživljavali, mogu reći da je imao veću komunikaciju prema profesorima nego ostatak razreda, bio je otvoreniji prema profesorima nego ostali učenici, a pri tome misli da je bio komunikativniji, znao bi ostati preko malog odmora sa profesorima nešto pitati, meni to ne bi palo na pamet, on se toga nije sramio. Nadalje, na upit je li bio fizički aktivniji, ''življi'', ''dinamičan'', svjedok odgovara bio je prosječan kao i svi mi ne bi rekao da je bio hiperaktivan. Nadalje, upitan je li itko očekivao da će SV doista izaći kroz prozor i otići po pernicu, odgovara da ne zna da li je to očekivao te da ne zna što je mislio u tom trenutku, a u glavi mu je bilo da možda nije dobro da izađe po to, ali sa druge strane nije mislio da nije izvedivo. Nadalje, da nitko nije upozorio profesora kada se SV ustao i krenuo prema prozoru. Nadalje, na upit u kojem trenutku je vama postalo jasno što SV želi napraviti svjedok odgovara u glavi mi je da sam ga vidio kako stoji na prozoru,ali sada se ne mogu sjetiti jesam li ga vidio kako ustaje. Na daljnji upit je li bilo vremena da se reagira svjedok odgovara da je možda mogao reagirati, a možda je mislio da se ništa neće dogoditi te da ne zna je li bilo vremena jer on nije stajao na prozoru dvije minute, pa da je bilo vremena da mu netko dođe i kaže nemoj, vrati se, nego se sve odvilo dosta brzo. Nadalje, da je prof. IV, sjedio za svojim stolom i ispitivao učenika koji je sjedio na stolici u klupi do njegove. Nadalje, da misli da je profesor IV sjedio cijelo vrijeme i ispitivao, a ne može se sjetiti da li je u nekom momentu ustao i prošetao kroz razred. Na upit imate li kakav kontakt sa SV, svjedok odgovara nemam. Na upit istog punomoćnika je li bio kakav krizni stožer u školi, svjedok odgovara bio je, ali svi su bili tih dana u šoku i svima je bilo u glavi samo da SV preživi.
20. Iz iskaza svjedoka ĐV, proizlazi da je predmetnom događaju prethodilo to da su se na malom odmoru između 2. i 3. školskog sata dodavali pernicom, te misli da je ZV pernicu pokušao baciti u koš, pa je onda htio vratiti natrag BV koji je sjedio u zadnjoj klupi do prozora, međutim pernica se odbila o krilo prozora koji je bio otvoren, odbila se i ispala kroz prozor. Mi smo svi razmišljali kako ćemo je vratiti nazad. Ja sam prvi pokušao tako da sam napravio šipku od olovaka i selotejpa kako bih gurnuo pernicu sa podesta dole, ali nisam uspio. Pernica je pala na podest ispod klime pa sam odustao.
Na početku sata profesuru IV je netko rekao da bi pokušao sa metlom gurnuti pernicu na što je on rekao da sačekamo kraj sata. Za vrijeme sata profesor IV je ispitivao, a SV se ustao u jednom trenutku i izašao kroz prozor i pao. Ja sam sa njim sjedio u klupi i nije mi ništa rekao nego je samo izašao kroz prozor. SV je ugazio na jednu klupu ispod prozora i zakoračio jednom nogom vanka i stao na klimu, onda je prebacio drugu nogu vani, a cijelo vrijeme se držao rukama za prozor, vjerojatno je u tom trenutku pao kada je htio ugaziti na podest, odnosno kada je htio ugaziti desnom nogom na podest, a dok je lijeva noga još stajala na klimi vjerojatno je tada pao - ja sam ga vidio kako pada. Nadalje, da je prozor bio visok i da ga je SV preskočio tako što je prvo ugazio na stolicu, pa na mramorni prag ispod prozora, pa tek onda zakoračio preko. Kada me pitate koliko je vremena prošlo od kada je SV ustao iz klupe i došao do prozora i preskočio prozor i pao svjedok odgovara nisam sve to gledao jer sam slušao profesora što ispituje i gledao sam ispred sebe. Nadalje, da nije očekivao da će SV krenuti po pernicu kroz prozor niti je čuo da je SV govorio da će to napraviti, a vidio ga je tek kada je bio sa obje noge vani i taman jednu nogu ispružio i pao.
21. Iz iskaza svjedoka BV, proizlazi da se sjeća da se to dogodilo tijekom predmeta Obiteljski posao, u vrijeme kada je prof. IV ispitivao učenika iz svoje učiteljske klupe. Sjedio je u klupi do prozora sa kolegom VV. Kolega SV je na brzinu preskočio kroz prozor na drugu stranu i što se dogodilo, dogodilo se. Za to vrijeme ja sam učio jedan predmet koji je bio sat poslije. Znam da su se tijekom malog odmora između 2. i 3. sata neki učenici dodavali pernicom po razredu, ja tu nisam bio, te da je ZV zamahnuo pernicom koja je udarila u prozorsko okno, odbila se o prozor i pala na kameni dio sa vanjske strane zgrade ispod prozora. Kada me pitate jesam li primijetio SV kako je preskakao prozor mogu reći da ga nisam vidio dok je preskakao prozor niti sam ga vidio dok je stajao sa vanjske strane prozora, samo sam čuo nečiji krik u razredu i kada sam se okrenuo prema prozoru, tada već nije bilo nikoga sa vanjske strane prozora. Nadalje, da se sjeća da je postavljeno pitanje od strane ZV profesoru prije početka sata da pozove čistačicu da donese metlu da gurne pernicu, ali se ne sjeća odgovara niti se sjeća je li ZV otišao po metlu. Nadalje, da pretpostavlja da je SV prošao iza njegovih leđa jer je sjedio u zadnjoj klupi do prozora, a prozor kroz koji je SV pao je iza njegovih leđa, ali to nije primijetio. Nadalje, da se dalo naslutiti da će SV otići po pernicu. Nadalje, navodi da je SV dva puta prije nego što je izašao kroz prozor došao do njega sa namjerom da izađe kroz prozor i ja sam mu rekao SV nemoj to ni u ludilu raditi. To je bilo tijekom školskog sata.
22. Iz iskaza oca I tužitelja, ovdje tužitelja pod II proizlazi da je neposredno nakon predmetnog događaja bio najviše zabrinut oko toga hoće li SV uopće preživjeti. S njim nisu komunicirali nikakve službe ni institucije, niti su mu ponudili ikakvu vrstu pomoći i podrške. U svezi samog događaja i okolnosti na kojima se dogodio taj događaj nije dobio nikakve informacije neposredno već putem institucija, odnosno sve što je vidio i saznao je iz policijskih zapisnika. Nadalje, da se 10 godina on i supruga brinu o SV bez prestanka 24 sata dnevno. Nadalje, da je SV 15 mjeseci bio u vegetativnom stanju, nakon toga je neko vrijeme bio u Krapinskih toplicama potom 5 i pol godina u [adresa], od prije dva mjeseca je u [adresa]. SV je proveo u početku najviše 8 mjeseci u bolnici, a mi smo u bolnicu dolazili ujutro, a odlazili bi navečer. Raspitao sam se i htio sam mu pružiti najbolju moguću pomoć i njegu jer sam vidio neke slučajeve gdje su se teško ozlijeđeni ljudi ipak uspijevali donekle oporaviti. SV najveću prepreku stavljaju epileptički napadaji, a prvi napadaj se dogodio 2017. godine. Danas ima otprilike 2 epileptička napaja dnevno te u toj situaciji ja moram biti uz njega, on je visoka 197 cm i težak 108 kilograma. Zbog toga te zbog njegovog fizičkog stanja ne mogu ga nikome prepustiti niti me itko u brizi oko njega može zamijeniti. Zbog toga svu stručnu pomoć koju prima moram sam plaćati jer je vrlo važno da s SV radi dobar fizioterapeut jer u protivnom njegovo stanje se može vrlo lako unazaditi. Zbog toga sam uvijek težio tome da mu uvijek pružim najbolju mogu pomoć jer preko HZZO-a ne mogu dobiti, niti ih njihovi fizioterapeuti mogu pružiti s obzirom na Leovu fizičku konstituciju. Naime, on prima terapiju fizioterapeuta, kinezioterapeuta i bazen 3 puta tjedno, zatim ima logopeda i radnog terapeuta po 2 sata tjedno te masažu 2 puta tjedno. Cijene tih usluga kreću se od 40-50 eura ponekad dobijemo jednu od terapija u nizu gratis, a rijetko kada itko spusti cijenu na 35 eura. Što se tiče prilagodbi stana u kojem živimo mogu reći da smo selili 6 puta, ugradili smo kadu s obzirom da smo s SV teško baratali u tuš kabini, zatim sagradili smo rampu za izlaz iz zgrade. Međutim, to su sve parcijalna rješenja s obzirom na česte selidbe iako bi za njegovo stanje trebalo izvršiti i druge promjene u stanu u kojem trenutno živi i u kojima je zajedno s obitelji podstanar. Za potrebe podizanja SV na kat kupili skala mobil koji smo tada platili prije otprilike 10 godina, kada se sve ovo dogodilo 5.400,00 kuna. Za sada koristimo svoje staro vozilo koje je prešlo preko 300.000 km. Financijski nas pomaže rodbina koliko može, iako smo se doslovno financijski iscrpili. Što se tiče toga kako se ova situacija odrazila na naš život mogu reći da smo s obzirom da živimo izvan grada 10 godina izgubili dosta kontakata, a ni SV se više ne čuje sa nekim prijateljima sa kojima se čuo unazad 4-5 godina. Ova situacija nam je potpuno promijenila život i mogu reći doslovno da ne znam kako smo supruga i ja uopće živi. Ja sam osobno imao operaciju bruha zbog podizanja SV i imao sam operaciju vena. Osjećam se iscrpljen i raspadnut. Dalje nas jedino nosi vjera i nada.
22.1. Na upit punomoćnika tuženika gdje je vaša obitelj živjela 2014. godine tužitelj pod 2) odgovara živjeli smo u kući mojih roditelju u Splitu na adresi [adresa], u stanu u potkrovlju. Tu smo živjeli supruga, SV, kćer OV i ja, a u stanu u prizemlju su živjeli moj otac i majka, koja je vrlo brzo nakon tragičnog događaja umrla.
23. Iz iskaza III tužiteljice, majke I tužitelja proizlazi da je nakon predmetnog štetnog događaja oboljela te da se liječi u klinici " Vrapče" zbog psihosomatskih posljedica ovog događaja te da je 20 % invalid, te da ima problema sa štitnjačom i visokim tlakom. Nadalje, da je III tužiteljica u vrijeme događaja isto bila dijete od 19 godina koje je također proživljavalo traumu.
24. Pregledom spisa, KR-DO utvrđeno je da je u vremenu od 17,15 do 18,20 sati dana 23.5.2014. na mjestu događaja izvršene očevidne radnje kojima je utvrđeno da je SV tijekom odvijanja nastave iz predmeta " obiteljski posao", za vrijeme trećeg školskog sata, poslijepodnevne smjene, kojem je bio nazočan profesor IV, negdje oko 15.35 sati pokušao popeti na vanjski podest ispod prozora u namjeri da dohvati školsku pernicu koju je slučajno izbacio učenik istog razreda ZV. Prilikom izlaska kroz zadnji otvoreni prozor kabineta 35 smještenog na trećem katu u trenutku kada je imenovani profesor bio okrenut bočno i istovremeno vršio usmeni ispit znanja, učenik SV je po izlasku na vanjski dio podesta najvjerojatnije izgubio ravnotežu i sa visine od 11 metara pao u predvorje zgrade.
25. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da se navedena škola nalazi u Vukovarskoj ulici te da se navedeni objekt sastoji od tri kata. Nadalje, da je predmetna učionica površine 650x780 cm gdje se na nasuprotnom zidu nalaze četiri otvorena prozora te se konstatira da se neposredno uz lijevi bočni zid nalazi dvokrilni prozor na visini od 10,70 m od pločnika te je dimenzija 176x225 cm čija su krila u položaju otvoreno i otključano. Otvoreni dio prozora je dimenzija 110x 112 te se nalazi na visini 57 cm od unutarnjeg dijela podesta dok se sa vanjske strane istog prozora nalazi vanjski podest širine 25 cm koji se prostire u nizu ispod svih prozora na svim katovima identično. Neposredno sa vanjske strane ispod prozora u nizu i niže od prozorskog podesta 120 cm se nalazi izduženi betonski podest širine 70 cm od gornjeg ruba podesta. Nadalje, između samog opisanog izduženog podesta i prozorskog vanjskog podesta nalazi se vanjska jedinica za klima uređaj bijele boje, a neposredno ispod iste jedinice klima uređaja se nalazi na betonskom podestu odložena pernica crno bijele boje.
26. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da učionica ima 50 m2 prema navodu ravnateljice te da je okrenuta prema jugu. Nadalje, da su cijelom dužinom PVC prozori te da je svjetlarnik do visine 150 cm od poda, te je prozor širine 115 cm, a visine 111 cm te da se otvara na obje strane krila. Nadalje, da se klima uređaj nalazi na stražnjem zidu učionice između srednjeg reda i reda do prozora. Nadalje, da je peta klupa udaljena od klupe nastavnika 6-7 metara. Nadalje, da je I tužitelj sjedio u petoj klupi, a da je tada možda bila šesta klupa jer je bilo više učenika u razredu ( 34-36), sada ih je maksimalno 24-ero u razredu. Nadalje, da su na prozorima guste zavjese.
27. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da se predmetni štetni događaj dogodio 23.svibnja 2014. u Ekonomsko birotehničkoj školi u Splitu, u popodnevnoj smjeni, pri kraju trećeg školskog sata. Nadalje, da se isti dogodio na način da je I tužitelj izašao kroz prozor učionice položene na trećem katu zgrade, s ciljem da dobavi pernicu koju je prethodno ( za vrijeme malog odmora između 2.i 3. sata) učenik ZV bacio tako da se ista odbila od stakla prozora i pala na podest ispod prozora, te je I tužitelj u pokušaju da istu dohvati izgubio ravnotežu i pao u dvorište škole s visine od 11 metara, uslijed čega je zadobio teške i po život opasne ozljede.
28. Nadalje, proizlazi da je predmetni nastavnik tijekom tog sata ispitivao učenike, te je sjedio u svojoj klupi polubočno okrenut prema razredu, dok je učenik kojeg je ispitivao sjedio nasuprot njega, a istovremeno je, prema navodima istoga, letimično gledao ostatak razreda.
29. Dakle, da se predmetni događaj zbio za vrijeme nastave i pod nadzorom predmetnog nastavnika.
30. Nadalje, da se štetni događaj dogodio krajem svibnja te da je toga dana bilo vruće, a kako je predmetna učionica pod pločom, istu je bilo nemoguće rashladiti klimom, zbog čega su bili otvoreni svi prozori širom u predmetnoj učionici.
31. Sporno je bi li se incident dogodio i pri brižljivom obavljanju nadzora u predmetnoj školi, odnosno bi li se isti dogodio i pod budnim okom osobe koja obavlja nadzor.
32. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka, tada učenika I E razreda proizlazi da su se toga dana za vrijeme malog odmora između 2. i 3. sata dodavali pernicom BV, te da je ZV zamahnuo istom prema BV ( koji je stajao kraj zadnjeg prozora), a koji je nije uspio uhvatiti te se pernica odbila o krilo prozora te ispala na podest koji se nalazi 1 metar ispod okna prozora. Nadalje, da je ZV na početku sata upozorio nastavnika da se pernica nalazi na podestu ispod prozora, a da mu je ovaj odgovorio da rješavaju to poslije sata odnosno za vrijeme velikog odmora.
33. Dakle, sporno je je li predmetni nastavnik znao za incident s pernicom ( budući to u svom iskazu ne spominje), pa se navodi da iz iskaza svih tadašnjih učenika tog razreda ovdje svjedoka sa sigurnošću proizlazi da je predmetni nastavnik bio upoznat s time da je pernica pala kroz prozor, štoviše da su istom predložili da odu po čištaćicu i po metlu da odgurnu pernicu u dvorište, a da je predmetni nastavnik rekao da to rješavaju poslije, odnosno za vrijeme velikog odmora, glasno tako da svi čuju.
34. Naime, općepoznato je da se učenici za vrijeme malog odmora u školi slobodnije ponašaju kada u razredu borave bez nastavnika te da je dodavanje nečijom pernicom tipično zadirkivanje djece u toj dobi ne bi li se isprovocirala reakcija ljutnje ili bijesa kod zadirkivanog odnosno smijeha kod izazivača i ostalih, dakle igra. Međutim, sama pernica osim što je potrebna učeniku za vrijeme nastave predstavlja pribor potreban za rad u školi, a i nečiju imovinu. Dakle, nije predmet beznačajne vrijednosti za kojim ne bi posegnuli da vam ispadne u hodniku ili na ulici. Osim toga, pernica je potrebna samo tijekom nastave učeniku, pa zapravo nije svejedno, onome koji je nema, boraviti u školi makar jedan sat bez nje. U svakom slučaju, njima je bila bitna, i samo su razmišljali da je vrate, pa ne čudi da je svjedok ĐV tijekom malog odmora napravio improvizirani štap od olovaka i selotejpa kako bi gurnuo pernicu koja je " zapela " na podestu u dvorište. Nadalje, ne čudi niti to da je baš učenik ZV, koji se očito osjećao odgovornim za ispadanje tuđe pernice kroz prozor, upitao nastavnika da li može zvati spremačicu da gurne metlom pernicu tako da ona padne u dvorište ( sve u cilju da ispravi što je napravio) međutim nastavnik je odgovorio da to naprave poslije sata.
35. Dakle, nastavniku je bilo poznato, prije sata, da je pernica ispala kroz prozor te da je učenici namjeravaju dobaviti nakon sata.
36. Navedena okolnost, odnosno pokušaj učenika da se pozove spremačica pa da se štapom pernica gurne u dvorište, trebala je uvjeriti profesora u odlučnost učenika da dobave predmetnu pernicu te ga navesti da se zapita kako bi to oni izveli odnosno, da li je sigurno mogu dobaviti štapom, a uz naginjanje kroz prozor ili penjanjem na prozor, valjda ovisno o duljini štapa, pa da pravovremenom reakcijom spriječi bilo kakva nastojanja učenika maloljetnika da samostalno i bez nadzora upozorenog nastavnika pokušaju dobaviti pernicu.
37. Dakle, ovaj sud uočava propust nastavnika da odmah na početku sata brzo i adekvatno riješi pitanje nedostajuće pernice odnosno da umiri razred po tom pitanju što je bilo važno (očito kada su se dosjetili da naprave improvizirani štap od olovaka da istu dohvate).
38. Stoga ne čudi niti pokušaj I tužitelja da sam dohvati pernicu, po mogućnosti brzo i neprimjetno, a iz današnje perspektive nepromišljeno.
39. Naime, sam način kako je to I tužitelj izveo prema kazivanju učenika svjedoka upućuje na to da je isti postupao brzo.
40. Naime, prema navodima svjedoka I tužitelj je prešao put od 1,5 do 2 metra od svoje klupe do prozora, popeo se na stol, prag od prozora poviše radijatora te preskočio svjetlarnik i potom jednom nogom stao na podest da bi izgubio ravnotežu i pao.
41. Dakle, kako proizlazi iz iskaza svjedoka, nastavnik je cijeli sat ispitivao i u tom trenutku ispitivao je učenika koji je sjedio ispred njega, dok su svi ostali učenici sjedili te rješavali zadani zadatak.
42. U nekom trenutku se I tužitelj ustaje i odlazi od svoje klupe - zadnje klupe prema prozoru, potom se penje preko visine od 1,50 m ( uz pomoć stolca) te izlazi na drugu stranu te stoji s obje noge vani, pa ovom sudu nije jasno da nitko od učenika koji su ga i vidjeli nije reagirao.
43. K tome, navedeno zasigurno nije trebalo promaći niti nastavniku koji je sjedio kako navodi polubočno za katedrom dok su učenici rješavali zadatke, dakle mirno sjedili, te je mogao imati nadzor nad razredom (iako tada prekobrojnim) da se učenik iz zadnje klupe ustaje sa svog mjesta te prilazi otvorenom prozoru ( razmak 1,5-2 metra) te cijeli niz radnji poduzima u razredu odnosno penje se na stolac, pa na prag od prozora, zatim prebacuje nogu preko svjetlarnika, potom se rukom pridržava za svjetlarnik te stoji na podestu s vanjske strane s obje noge, što mu je, unatoč tome što se, kako navodi, koncentrirao na ispitivanje, očito promaklo.
44. Dakle, nastavnik kada navodi da jednostavno nije vidio I tužitelja zapravo ne navodi da ga nije mogao ili trebao vidjeti, već proizlazi da jednostavno nije gledao u tom pravcu, iz čega proizlazi da nije vjerodostojan njegov iskaz u dijelu u kojem navodi da je sjedio polubočno tako da može imati pregled nad cijelim razrednom, već suprotno da je sjedio bočno okrenut razredu, a što isti potvrđuje u svom iskazu kada navodi da je gledao tamo ( dakle, da nije sjedio bočno) bio bi ga vidio. Stoga, ne proizlazi da predmetni nastavnik nije mogao vidjeti I tužitelja već da nije obraćao dužnu pozornost odnosno nadzirao ostatak razreda dok ispituje učenika što pored činjenice da je I tužitelj visok skoro dva metra u 10 sekundi prešao dva metra do prozora, ovome nije moglo promaći osim ako je bio potpuno okrenut od razreda ili preusmjeren na ispitivanje, iz čega proizlazi da unatoč tome što je radio uobičajeno nije vršio brižljivo nadzor nad razredom.
45. Navedeno zahtijeva veći stupanj pažnje od obične kao i dublji stupanj promišljanja upravo zbog toga što je nastavnik toga dana, imajući na umu sveukupnu situaciju, obzirom su ga je učenici upozorili da je predmetna pernica ispod prozora učionice, te pitali da bi zvali čistačicu radi predmetne pernice, trebao znati da učenici smjeraju nešto po tom pitanju poduzeti, pa usprkos činjenici da je toga dana nastojao istovremeno obaviti više radnji: ispitivao je, provjeravao rješavaju li učenici zadatke tako što je povremeno prošetao po razredu, letimično pogledavao prema razredu, dakle izvršavao cijeli niz radnji koje uobičajeno radi, a koji doprinose redu, radu i disciplinu u razredu, tada je trebao, prvenstveno otkloniti svaku mogućnost da učenici bilo što poduzimaju po pitanju te pernice, dakle, odgovarajuće reagirati na navedenu nepravilnost, na koju je bio pravodobno upozoren.
46. Dakle, kada se uzme u obzir cijeli niz događaja koji su prethodili spornom, proizlazi da je predmetni nastavnik, obzirom je bio upozoren na ispadanje pernice, bio pozvan reagirati te prilagoditi svoj koncept rada konkretnoj situaciji (uzevši u obzir da su u razredu prvaši koji se tek navikavaju na zreliji, mirniji rad u razredu) pa je pored stroge forme, a kod činjenice da je upoznat s time da je pernica na podestu, trebao drugačije odnosno rezolutnije reagirati na tu informaciju, a ne je samo otkloniti od sebe.
47. Tada bi zasigurno primijetio da se nešto "kuha" odnosno da učenici nestrpljivo čekaju kraj sata da konačno završe započeti posao jer su u toj dobi djeca nestrpljiva da što prije dođu do toga što žele. To jasno proizlazi iz iskaza svjedoka ĐV kada isti navodi " mi smo svi razmišljali kako ćemo je vratiti nazad".
48. Zaključno, time što je znao da da je predmetna pernica s vanjske strane prozora tj na podestu na fasadi zgrade, predmetni nastavnik jednostavno nije trebao dopustiti da se učenici tijekom sata niti nakon njegovog sata, pogotovo ne za vrijeme velikog odmora sami domišljaju načinu kako da dohvate pernicu. Navedeno je trebalo spriječiti odmah u početku pravovremenom reakcijom te napraviti kako su učenici predložili odnosno pozvati čistačicu koja će s metlom pokušati ( u prisustvu nastavnika) sigurno odgurnuti pernicu u dvorište jer jedino je tako bilo ispravno postupiti u datoj situaciji.
49. Stoga, sve i kada bi se nastavniku žurilo da započne sa satom ( na koji je stigao dvije minute ranije) te započne ispitivanje koje je kako sam kaže "morao obaviti" unatoč tome isti je morao, odmah po saznanju činjenice da je pernica nekog učenika na podestu ispod prozora učionice na trećem katu, konkretno pogledati i sam se uvjeriti gdje se nalazi ta pernica, pa bi vidio da se nalazi ispod praga prozora i ispod klime gdje je teško rukom dohvatiti, te poduzeti odgovarajuće radnje ( pozvati čistačicu ili nekog dežurnog domara) kako bi otklonio svaku mogućnost da učenici sami rješavaju taj problem.
50. Tim više što se radi o učionici na trećem katu škole, pa dakle postoji realna opasnost da nekog u dvorištu ista pogodi s veće visine što opet može imati posljedice.
51. U tom smislu postoji Pravilnik škole gdje se navodi koje su sve radnje i ponašanja zabranjeni te koje su posljedice, a sve u cilju održavanja reda i očuvanja imovine škole.
52. Stoga, u okviru istih, iako nisu taksativno navedene, postoje nedvojbeno situacije u kojima su nastavnici kao zaposlenici škole te kao stručne osobe, kvalificirane za odgoj i obrazovanje, u tom smislu sposobni prepoznati situacije u kojima se djeca ne snalaze kao što je predmetna, pozvani reagirati te po mogućnosti prevenirati eventualnu štetu ili štetnu radnju od strane učenika.
53. Navedeno proizlazi konkretno iz čl. 22 Pravilnika u kojem se navodi da je dežuran učenik ( redar) dužan doći 10 minuta prije početka nastave, pregledati učionicu i o uočenim nepravilnostima ili oštećenjima izvijestiti dežurnog nastavnika..prijaviti nastavniku nenazočne učenike itd, pa čitajući navedeno proizlazi da postoji obveza učenika prijaviti nepravilnost i o tome izvijestiti dežurnog nastavnika, slijedom čega proizlazi, da su u konkretnom slučaju, učenici i postupili na navedeni način.
54. Slijedom toga, proizlazi da je predmetni nastavnik ( kojem su se učenici najprije obratili) na prijavljenu nepravilnost da je predmetna pernica na podestu ispod prozora bio pozvan reagirati.
55. Ovo stoga, što je, upravo je na tuženoj kao ustanovi za odgoj i obrazovanje da usmjeri tu energiju djece u pravom smjeru odnosno da ih podrži u dobrim, a spriječi u lošim radnjama, što je tužena kao ustanova koja nadzire djecu tijekom boravka u školi dužna činiti zabranama, upozorenjima i sl., a što je u konkretnom slučaju izostalo.
56. U konkretnom slučaju, imajući na umu da je predmetni nastavnik prije početka sata i ispitivanja bio upoznat s tim da se pernica nalazi pod prozorom, dakle izvan učionice, isti se trebao prilagoditi toj situaciji te odmah poduzeti odgovarajuće radnje, odnosno uvjeriti se gdje se pernica nalazi, te pozvati čistačicu ili dežurnog domara kao odraslu osobu da istu odgurnu na početku sata, a ne odgađati, jer je to mogao učiniti, a nije učinio, pa je preuzeo rizik, da se bilo što dogodi, makar i nakon njegovog sata, a on je bio upozoren na to pa nije reagirao, da tužena odgovara.
57. Nadalje, tužena je bila dužna, sukladno čl. 16 Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima ( „ Narodne novine“ broj 123/13) kojim je propisano je da je ravnatelj s osnivačem školske ustanove obvezan omogućiti učenicima rad u sigurnom okruženju, pridržavati se navedenog.
58. Naime, školska ustanova obvezna je izvijestiti učenike o pravilima sigurnosti u školskom prostoru i mogućnostima njihove zaštite. Nadalje, prostor opasan po život i zdravlje učenika i radnika školske ustanove ravnatelj će staviti izvan uporabe dok se ne stvore potrebni uvjeti za siguran rad.
59. Nadalje, prema čl. 17. istog Pravilnika u skladu s kućnim redom školske ustanove ravnatelj je obvezan odrediti dežurstvo odgojno-obrazovnog ili drugog radnika na ulazu u školsku ustanovu i u svim unutarnjim i vanjskim prostorima školske ustanove kada ih koriste učenici.
60. Stoga, imajući u vidu da su škole odgojno- obrazovne ustanove koje bi trebale predstavljati sigurno okruženje za svoje polaznike obvezne brinuti o sigurnosti djece bilo za vrijeme sata bilo izvan toga, to su dužne poduzimati mjere da se nasilje ili šteta ne dogodi.
61. Nadalje, prema čl. 5 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama ("Narodne novine" br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12. - službeni pročišćeni tekst, 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20., 133/20., 151/22., 155/23., 156/23.) propisano je da se Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.
62. Nadalje, prema "Odluci o upisu učenika u I razred srednje škole u školskoj godini 2015/2016" propisano je da u razrednom odjeljenju ne smije biti preko 28 učenika iznimno 30 ako ima ponavljača, u prostorijama preko 55 m2, a slično je propisano i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja ( " Narodne novine" broj 63/08,90/10) iz kojeg proizlazi da je optimalan broj učenika po razrednom odjeljenju 24. Budući je u predmetnom razredu, prema kazivanju ravnateljice, tada bilo 34-36 učenika, dakle 10 više od optimalnog broja, proizlazi da tužena nije organizirala nastavu na način da se ista može izvršavati sigurno i bez ulaganja posebnog napora djelatnika nastavnika glede izvršavanja svih svojih obveza odnosno svega što, pored nadzora, predstavlja njihov opseg posla.
63. Nadalje, kada se uzme u obzir da se štetni događaj dogodio na način da je učenik izašao kroz širom otvoren prozor, a da navedeno ne bi bilo izvedivo da su prozori imali mogućnost otvaranja na "kipu" odnosno, da nije postojala stvarna potreba da se održi nastava u takvim uvjetima, a sve iz razloga koje sam nastavnik navodi - da je učionicu pod pločom, u vrijeme vrućina klimom nemoguće rashladiti, zbog čega su stalno otvoreni širom prozori, to se ukazuje i na taj propust tužene da organizira nastavu na način da nije nužno držati konstantno širom otvorene prozore.
64. Stoga tužena, u konkretnom slučaju, nije dokazala da se šteta ne bi dogodila i pri brižljivom obavljanju nadzora jer bi se šteta prvenstveno da je nastavnik pravilno i na vrijeme reagirao na upozorenje učenika se pernica nalazi na vanjskom podestu mogla spriječiti.
65. Isto tako, mogla se izbjeći da nije postojala stvarna potreba da su prozori tijekom sata stalno širom otvoreni odnosno da je bilo dovoljno u svrhu prozračivanja iste otvarati na "kipu".
66. Prema tome, okolnost da bi do "štetnog događaja ipak došlo" i uza svu pažnju i nadzor tužene, tužena sa uspjehom nije dokazala te je ocjena ovog suda da tužena škola odgovara I tužitelju zbog navedenog štetnog događaja.
67. Budući je tužena ovdje bila dužna dokazati da bi se šteta dogodila i pri brižljivom nadzoru, a okolnosti konkretnog slučaja ( obzirom se radilo o tome da je učenik izišao usred sata kroz prozor, a da nastavnik niti ne primijeti), ukazuju na nedostatak upotrebe dužne pažnje od strane tužene to proizlazi da je tužena odgovorna za predmetnu štetu.
68. Nadalje, obzirom se I tužitelj ( iako nije bio ni problematičan ni "hiperaktivan", te se isticao po pozitivnom ponašanju jer je bio solidaran "uvijek voljan pomoći"), ipak nerazumno izložio riziku i životnoj opasnosti, a uz malu vjerojatnost da će njegova radnja uroditi plodom, pa je isti doprinio predmetnoj šteti, 10 %, a tužena 90 % sve budući tužena nije dokazala, da sve i da je upotrijebila dužnu ili brižljivu pažnju odnosno nadzor, da se isto ne bi dogodilo.
69. Odredbom čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046 ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
70. Odredbom čl 19.st.2 ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Prema odredbi čl. 1100 stavka 1 ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2) pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
71. Na okolnost nastanka i visine neimovinske štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
72. Iz nalaza i mišljenja vještaka specijaliste neurotraumatologa proizlazi da se radilo inicijalno o vrlo teškim udruženim ozljedama praktično svih organskih sustava tzv teškoj politraumi koja u pravilu završava u ranim fazama smrtnim ishodom, ali je zahvaljujući intenzivnom liječenju, kao i mladosti i dobrom zdravlju tužitelja prije nesreće, preživio, te je u kasnijem tijeku uz vrlo intenzivnu skrb i liječenje čak i postigao relativno dobar oporavak. Naime, radilo se o teškim ozljedama glave i mozga, obostranim prijelomima rebara, nagnječenju pluća desno sa pneumo- i hematotoraksom, ozljedama jetre i slezene, višestrukim prijelomima zdjelice, te kasnijim komplikacijama ( primarno krvarenja u mozgu i lubanji zbog čega je naknadno operiran). Bio je liječen u Jedinici intenzivnog liječenja ukupno 48 dana, uz pomoć respiratora, zbog moždanih komplikacija je u početnom tijeku izvršena operacija mozga i glave. Provođeno je kontinuirano institucijsko liječenje do 12.lipnja 2015., dakle nešto preko godinu dana, a potom je nastavljeno ambulantno i ino liječenje i rehabilitacija. Nadalje, da je I tužitelj sada ( postignuti definitivni-trajni rezultati, praktično potpuni tjelesni i vrlo teški psihički invalid, ovisan neprestano o tuđoj skrbi i pomoći. Nadalje, njegovo liječenje je bilo izrazito teško, dugotrajno i praktično će se provoditi doživotno, ali ipak može se odrediti da je razdoblje liječenja u kojem su se postizali jači pomaci trajalo cca 4 godine, a potom je postignuto trajno stanje. Stoga, iz navedenog proizlaze procjene štete kako slijedi: da je I tužitelj trpio tjelesne boli ukupno do postizanja trajnog stanja u jakom intenzitetu 28 dana, srednjem oko 120 dana i lakom 300 dana. Nadalje, da je trpio strah s tim da je stanje svijesti neposredno po ozljedama, kao i tijekom početnog liječenja, isključivali doživljavanje straha ( i njegovih ekvivalenata), ali ova patnja je naglašena kasnije, tijekom oporavka njegovog stanja svijesti, što je moglo rezultirati doživljavanje psihičkih patnji – straha- u jakom intenzitetu cca 15 dana, srednjem oko 150 dana, lakom oko 240 dana.
72.1. Nadalje, u odnosu na smanjenje životnih aktivnosti, vještak navodi da obzirom je I tužitelj skoro potpuni tjelesni invalid, a i vrlo je teški psihički invalid, u čemu veliki udio nose neurološki poremećaji-tetrapareza sa spasticitetom i inkurabilna ( tvrdokorna) posttraumatska epilepsija te je u potpunosti ovisan o tuđoj pomoći i skrbi ukupno iznosi 95-96%.
72.2. Nadalje, da cjelokupni status I tužitelja predstavlja nagrđenje teškog stupnja.
72.3. Nadalje, da je I tužitelju tuđa njega i pomoć bila potrebna tijekom početnog oporavka do postizanja trajnog stanja trajno no liječenje je provođeno u bolnici Split prvih dva mjeseca ( kada su roditelji mogli samo ograničeno do cca 3 sata dnevno sudjelovati u njezi i rehabilitaciji, potom je liječen skoro 10 mjeseci u rehabilitacijskim ustanovama ( kada su roditelji mogli sudjelovati u pružanju pomoći do oko 6 sati dnevno) a nakon toga mu je kroz tri godine tuđa pomoć i skrb bila pružana uglavnom po roditeljima i to po 20 sati dnevno. Nadalje, tuđa pomoć i njega mu je i dalje potrebna trajno ( zbog vrlo oslabljene pokretnosti i inkurabilne epilepsije ) po cca 16 sati dnevno. Nadalje, potrebna mu je bila pojačana ishrana najmanje prve dvije godine ( radilo se o hrani lakšoj za konzumaciju- mljevenoj, kosanoj, a bogatijoj bjelančevinama i vitaminima ( riba, meso, voće) te o dodacima prehrani ( gotovi pripravci). Nadalje, da su postojali materijalni troškovi za provođenje rehabilitacije i buduće stalne skrbi kao i pomagala sve budući je provođena intenzivna terapija i rehabilitacija, koja jest dala i relativno dobre rezultate, te su stoga ovi troškovi opravdani. Nadalje, pomagala kao što su invalidska kolica, sustavi za pomoć pri hodu, vježbovni aparati i sl. su opravdani i dalje jer omogućuju trajnu terapiju u vidu tzv terapije održavanja postignutog stanja.
72.4. Nadalje, da se radi o osobi koja uslijed posljedica ozljeda iz predmetne nesreće nikada neće moći steći nikakvu radnu sposobnost.
75. Dopunski saslušan vještak se na ročištu od 7.ožujka 2023. očitovao da je I tužitelju nakon završenog liječenja u rehabilitacijskim ustanovama bila potrebna stručna pomoć i medicinska njega međutim, da istu u svom prvobitnom nalazu i mišljenju nije kvantificirao pretpostavljajući da mu je ta vrsta pomoći (fizijatra, logopeda, psihologa) bila osigurana preko zdravstvenog osiguranja, dok je tu vrstu pomoći preko minimuma bilo opravdano prema računima nadoknaditi. Nadalje, da su opravdani bili troškovi liječenja koji se odnose na rani period rehabilitacije u kojem je medicinski indicirano pokušati što intenzivnijim mjerama postići rehabilitaciju s obzirom se značajniji pomaci u rehabilitaciji postižu u dvije maksimum tri godine od ozljeđivanja.
Nadalje, navodi da bi I tužitelju mimo procijenjene nestručne pomoći bilo kronično potrebno pružati barem 4 sata tjedno fizikalnu terapiju, 2 sata tjedno logopedsku te dva sata tjedno psihološku.
75.1. Nadalje, vještak navodi da je mogao dati procjenu straha i boli u akutnoj fazi obzirom iste procjenjuje vještak koji inače vodi takvu vrstu liječenja što je upravo imenovani vještak kao neurotraumatolog i neurorehabilitator.
75.2.Nadalje, da smatra kako ni zasebno vještačenje po vještaku medicine rada nije potrebno obzirom je SV potpuni invalid.
75.3. Nadalje, navodi da je po njegovom mišljenju I tužitelju je potrebna konstantna neurorehabilitacija koja se kod nas provodi u Krapinskim toplicama, a prema HZZO na isto ima pravo tri tjedna godišnje što svakako nije dovoljno.
76. Tužitelj ni tuženik nisu isticali relevantne primjedbe na dati nalaz i mišljenje vještaka, odnosno primjedbu tuženika da je vještačenje po osnovi pretrpljenog straha trebao vještačiti vještak psihijatar ovaj sud smatra neprimjerenom jer se sam vještak izjasnio o tome da je sposoban dati nalazi mišljenje po toj osnovi, a samoj procjeni nije prigovarao pa je ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje istog budući je sačinjeno stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke. Naime, vještak je vrlo detaljno opisao sve ozljede koje je tužitelj zadobio nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda i pretrpljenih boli te straha dana ocjena trajnih posljedica, slijedom čega je predmetno vještvo u cijelosti objektivno i prihvatljivo.
77. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je isti pretrpio neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima - ZOO, slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih) i straha (čl.1100 st.2. ZOO).
78. Tako je vještak utvrdio da se kod tužitelja radilo inicijalno o vrlo teškoj i po život opasnoj tjelesnoj ozljedi svih organskih sustava tzv politraume ( teške ozljede glave i mozga, obostranim prijelomima rebara, nagnječenju pluća desno sa pneumo- i hematotoraksom, ozljedama jetre i slezene, višestrukim prijelomima zdjelice, te kasnijim komplikacijama ( primarno krvarenja u mozgu i lubanji zbog čega je naknadno operiran) uslijed koje je I tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 28 dana, zatim srednje jaku bol 120 dana te blagu bol 300 dana. Nadalje, pored fizičkih boli, I tužitelj je imao neugodnosti tijekom liječenja gdje je u vegetativnom stanju zaprimljen te na jedinici intenzivnog liječenja proveo 48 dana uz pomoć respiratora, pa je pretrpio dvije operacije glave i mozga zbog moždanih komplikacija, a kontinuirano je institucijski liječen preko godinu dana te bio vezan uz krevet, pa je prošao brojne dijagnostičke obrade, rehabilitaciju, fizijatre i logopede, pri čemu je sve to intenzivno provođeno kako bi se u što kraćem vremenu od ozljeđivanja postigao što veći pomak u oporavku, pa je sud cijeneći sve okolnosti slučaja, istome dosudio po osnovi boli i navedenih neugodnosti iznos od 87.000,00 kuna.
79. Nadalje, cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja, trajnost posljedica te njihove brojne pojavne oblike i to kako u fizičkoj sferi, a budući je uslijed nezgode jedva preživio te ostao potpuni tjelesni, a i vrlo teški psihički invalid ukupno 96-97 %, te imajući u vidu da je intenzivno, dugotrajno i mukotrpno liječenje trajalo 4 godine do postignutog relativno trajnog stanja, a koje će liječenje ( kroz uzimanje lijekova, fizikalnu, logopedsku i druge vrste rehabilitacije) trajati čitav život te imajući na umu da je kao posljedica ozljeđivanja kod I tužitelja nastupila tetrapareza spastična kao i posttraumatska posljedica tvrdokorna epilepsija, slijedom čega je isti danas skoro pa potpuni invalid, nepokretan u invalidskim kolicima i uz tuđu pomoć slabo pokretan, to je imajući na umu da je I tužitelj u vrijeme nezgode bio vrlo mlada osoba od 15 godina, te da je istome zbog ozljede potpuno smanjena životna aktivnost i kvaliteta života na minimum kao i to da je uslijed ozljeđivanja onemogućen da normalno živi, raste, radi i razvija se, što bi kao normalna i zdrava osoba kakva je do tada bio mogao, jer je do tada bio normalan i potpuno zdrav, a zbog predmetnog ozljeđivanja će do kraja života biti potpuno nesposoban i ovisan o tuđoj pomoći i njezi, te će posljedice navedenog trpjeti cijeli život bez mogućnosti oporavka, pa je ovaj mišljenja da istome pripada po osnovi smanjenja životne aktivnosti naknada u iznosu od 1.070.000,00 kuna.
80. Nadalje, I tužitelju je zbog nagrđenosti koja je u jakom stupnju ( jer je slabo pokretan, otežano govori i jede te je inkontinentan) koje fizičko stanje je vrlo uočljivo trećima, a a I tužitelju nanosi duševnu bol, dosuđen iznos od 55.500,00 kuna.
81.Nadalje, utvrđeno je da je I tužitelj pretrpio strah koja patnja je naglašena kasnije, tijekom oporavka njegovog stanja svijesti, što je moglo rezultirati doživljavanjem psihičkih patnji odnosno straha i to u jakom intenzitetu cca 15 dana, srednjem oko 150 dana, lakom oko 240 dana. Uzimajući u obzir trajanje i intenzitet straha, te njegove posljedice, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja, po mišljenju ovog suda I tužitelju pripada satisfakcija za pretrpljeni strah u visini od 85.000,00 kuna.
82. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol, umanjenje životne aktivnosti i strah, te naruženost kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.
83. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 1.297.500,00 kuna ( 172.207,84 eura), uz umanjenje 10 % iznosi 154.987,06 eura.
84. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 29.kolovoza 2016., pa do isplate sa pripadajućom zakonskom kamatom koju propisuje odredba čl. 29 ZOO.
85. Nadalje, odredbom čl. 1095 st. 1 ZOO-a propisana je obveza onoga tko drugome nanese tjelesnu povredu ili mu naruši zdravlje, naknaditi mu troškove oko liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
86. Naime, tužitelj potražuje na ime naknade štete za troškove liječenja iznos od 21.082,64 kune, odnosno 2.798,15 eura. Uvidom u račune koji prileže spisu ( list 163- 171 ) utvrđeno je da je tužitelj imao ljekarničke troškove ( botox) 20.veljače 2015. u iznosu od 1.668,36 kuna, nadalje 20.veljače 2015. u iznosu od 1.668,36 kuna, nadalje, 20.studenog 2015. u iznosu od 3.336,72 kune, 23.studenog 2015. u iznosu od 1.663,20 kuna, nadalje, trošak laboratorijske dijagnostike ( Synlab) od 24.studenog 2015. u iznosu od 450,00 kuna, nadalje, trošak invalidskih kolica ( Medipom d.o.o.) od 29.prosinca 2015. iznosu od 5.250,00 kuna, nadalje, trošak podpazušne hodalice od 12.siječnja 2016. u iznosu od 2.025,00 kuna, nadalje, ljekarnički trošak tlakomjer od 25.veljače 2016. u iznosu od 607,50 kuna, trošak Bauerfeinf d.o.o. od ( ortoze) od 19.srpnja 2016. te trošak pomagala Decathlon od 19.srpnja 2016. u iznosu od 2.519,20 kuna, a navedeni trošak je I tužitelju bio potreban jer je nastao u svezi s liječenjem i oporavkom te po kazivanju vještaka isti mu je bio potreban, slijedom čega je isti tužitelju dosuđen u iznosu od 2.518,33 eura ( umanjenje 10 %) sa kamatom sukladno čl.29 ZOO počevši od dospijeća svakog računa do isplate sukladno čl. 1086 ZOO.
87. Nadalje, u odnosu na zatraženu naknadu troškova odnosno izdataka koji su nastali, a koji se navode kao troškovi koji su u svezi sa predmetnim štetnim događajem ( kupnja posebnog vozila prilagođenog prijevozu osobe s invaliditetom, invalidskih kolica, preuređenja stana ( kupaonice) za potrebe obavljanja njege osobe s invaliditetom), navodi se da sud vjeruje da su isti nastali jer su se roditelji kao njegovatelji I tužitelju u njegovoj situaciji u cijelosti prilagodili te nisu neopravdani, međutim, kako isti nisu potkrijepljeni materijalnim dokazima ( računom) to je zahtjev za naknadom istih odbijen kao neosnovan.
88. Nadalje, utvrđeno je da je I tužitelju cijelo vrijeme bila potrebna tuđa njega i pomoć i to prema nalazu vještaka najprije su mu nestručnu pomoć i njegu dok je bio u bolnici u Splitu dva mjeseca pružali roditelji po tri sata dnevno, a dok je bio u Krapinskim toplicama ( skoro 10 mjeseci) također su mu istu pružali roditelji po 6 sati dnevno, a nakon toga u razdoblju od 3 godine u trajanju od 20 sati dnevno, to prema Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kao i Potvrdi Doma za starije i nemoćne Lovret i cijeni od 8,00 eura/h, ovaj sud smatra sukladno čl. 223 ZPP-a, imajući na umu mjesne prilike, da je I tužitelju opravdano dosuditi iznos od najmanje 20,00 kuna po satu odnosno za navedeno trajanje pružanja tuđe pomoći i njege ukupno za vrijeme boravka u bolnici u Splitu ( od 23.5.2014. do 28.7.2014. ukupno 67 dana, dakle, dva mjeseca odnosno 4.020,00 kuna, dalje, za vrijeme boravka u Krapinskim toplicama u trajanju od 6 sati dnevno ukupno 319 dana iznos od 38.280,00 kuna, te naredne tri godine (12.6.2015.- 12.6.2018.) kad je bio doma te su mu 20 sati dnevno pomoć pružali roditelji, iznos od 438.000,00 kuna odnosno sveukupno iznos od 480.300,00 kuna. Tome valja dodati potrebnu, te I tužitelju, nesporno pruženu stručnu pomoć i njegu koja mu je trebala za brži i učinkovitiji oporavak, u navedenom razdoblju u trajanju od po 8 sati tjedno, odnosno 4 sata fizikalnog tretmana tjedno te po dva sata logopedskog i dva sata psihološkog tretmana, a ista se procjenjuje prema slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223 ZPP-a cijeneći u spis dostavljeni cjenik Fizikalne terapije Hrvatske komore fizioterapeuta, u iznosu od 250,00 kuna po satu, odnosno za 8 sati tjedno proizlazi 2.000,00 kn tjedno, a za navedeno trogodišnje razdoblje, dakle po izlasku iz Krapinskih toplica od 12.lipnja 2015. do 12.lipnja 2018. za naredne tri godine odnosno 156 tjedana iznosi 312.000,00 kuna odnosno sveukupno 792.300,00 kuna (napomena: traži 813.600,00 kuna odnosno 107.983,28 eura), odnosno 105.156,28 eura, uz umanjenje 10 % iznosi 94.640,65 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki IV izreke.
89. Nadalje, bi prema mišljenju vještaka i suda I tužitelju pripadala trajna naknada za tuđu pomoć i njegu ( renta) za pružanje iste od strane nestručne osobe u trajanju od 16 sati dnevno, kao i naknada za stručnu pomoć i njegu koja je do kraja života I tužitelju svakako potrebna, sve sukladno nalazu i mišljenju vještaka, u trajanju od 8 sati tjedno, sukladno čl. 1095. st 2) ZOO.
90. Stoga je sud istu sukladno čl. 223 ZPP-a cijenio kao u prethodnoj točki ove presude te dosudio tužitelju iznos od 20,00 kuna po satu za tuđu njegu i pomoć koju I tužitelju pružaju roditelji u trajanju od 16 sati dnevno, odnosno 480 sati mjesečno što iznosi ukupno 7.680,00 kuna te iznos od 250,00 kuna po satu za stručnu pomoć i njegu koju I tužitelj prima radi održavanja stanja, u trajanju od 8 sati tjedno, ukupno 32 sata mjesečno iznosi 8.000,00 kuna mjesečno. Slijedom navedenog, obzirom je ukupno I tužitelju potrebno naknaditi po ovoj osnovi 15.680,00 kuna mjesečno odnosno istome priznati, uz umanjenje od 10 % iznos od 14.112,00 kuna mjesečno odnosno 1.872,98 eura mjesečno.
91. Nadalje, tužitelj potražuje naknadu do danas akumulirane rente u iznosu od 323.804,00 eura, međutim, kako je naprijed izračunato da ista ( uz umanjenje 10 % ) za razdoblje od 12.lipnja 2018. do 1. srpnja 2025. iznosi (1.872,98 x 84 mjeseca) uvećano za iznos od 802,40 eura ( za lipanj 2012.) ukupno iznosi 158.132,72 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki V izreke.
92. Nadalje, navodi se da se ta naknada ne može umanjiti za naknadu koju u vidu inkluzivnog dodatka I tužitelj prima jer je invalidna osoba, u tom smislu navodi se da je u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev – 1008/22 donijete po prijedlogu kojim je rješenjem Revd-3596/2020 tuženiku dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-564/2018-3 od 14. studenog 2019. zbog sljedećih pravnih pitanja:
"1. Treba li u određivanju visine naknade za trajnu tuđu pomoć i njegu (rentu) uzeti u obzir i iznos koji tužitelj ostvaruje ili bi mogao ostvariti od Centra za socijalnu skrb temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, pa kad tužitelj ostvaruje ovu naknadu ili ima pravo na istu, je li potrebno utvrditi postoji li razlika stvarne štete i naknade koju prima od Centra, odnosno treba li tužitelja odbiti s njegovim zahtjevom za štetu s naslova trajne tuđe pomoći i njege (rente) ako je iznos novčane naknade koju prima od Centra veći od stvarne štete? navedeno kao odgovor na postavljeno pitanje koji glasi: Pri određivanju visine naknade za trajnu tuđu pomoć i njegu (rentu) ne treba uzeti u obzir iznos koji tužitelj ostvaruje ili bi mogao ostvariti od Centra za socijalnu skrb temeljem Zakona o socijalnoj skrbi niti se naknada koju oštećenik prima od Centra za socijalnu skrb temeljem Zakona o socijalnoj skrbi uračunava u naknadu štete s naslova trajne tuđe pomoći i njege (rente), a takav stav da je zauzet u odluci Rev-745/22.
93. Nadalje, I tužitelju, zbog zadobivenih ozljeda, nije preostala nikakva radna sposobnost, a po redovnom tijeku stvari bilo bi za očekivati da će se isti zaposliti, nakon završene srednje škole u svojoj struci, slijedom čega je valjalo odmjeriti izgubljenu zaradu počevši od završetka školovanja kada je I tužitelj mogao očekivati zaradu prema redovnom tijeku stvari odnosno kao što potražuje od 1.siječnja 2018.
94. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Ante Mrčela koji je temeljem izvješća Državnog zavoda za statistiku o neto plaći u RH za SSS te podataka o prosječno isplaćenim neto plaćama po zaposlenom na razini Republike Hrvatske za 2024. i za razdoblje od I-IV 2025. u Tablici prikazao podatke koji u konkretnom slučaju predstavljaju izgubljenu zaradu I tužitelja u razdoblju od 1.siječnja 2018. do 30.travnja 2025., a ukupno iznosi 76.698,53 eura. Međutim, kako je iz Tablice vidljivo da se naknada za 2023 i 2024 nije mijenjala tokom godine, sud je smatrao svrsishodnim dosuditi I tužitelju iste iznose za svibanj, lipanj i srpanj 2025. u ukupnom iznosu od 80.970,53 uz umanjenje 10 % (8.097,05 eura), to naknada štete na ime izgubljene zarade (akumulirane) iznosi 72.873,48 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki VI izreke.
95. Imajući na umu da je odredbom čl. 1093. st. 2. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu (ozljedu(e)) dužan je istom naknaditi zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad (izgubljena zarada) i kraj toga da se naknada u obliku rente određuje u slučaju tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja doživotno ili za određeno vrijeme (odredba čl. 1088. st. 1. ZOO-a) i da pravo na rentu postoji zbog gubitka zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad (odredba čl. 1095. st. 2. ZOO-a) I tužitelju je prema svemu navedenom, imajući u nalaz i mišljenje vještaka dr. Ledić u pogledu opće nesposobnosti za rad I tužitelja ista dosuđena u iznosu od 72.873,48 eura, akumulirano, za dospjele iznose, za razdoblje od 1.siječnja 2018. do 30. srpnja 2025., sa kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, a ubuduće po mjesecima iznos od 1.281,60 eura sa kamatom od dospijeća do isplate.
96. Odredba čl.1046. ZOO propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti. Nadalje, pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju se u smislu odredbe čl.19.st.2. ZOO-a pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
97. Zauzeto je stajalište da smrt bliske osobe jest povreda prava osobnosti oštećenika na duševno zdravlje. Naime, zbog smrti bliske osobe oštećenik gubi duševni mir odnosno zdravlje. Pri tome je duševna bol koju oštećenik trpi činjenica koju u smislu odredbe čl. 1100 st.2 ZOO sud mora imati na umu kad utvrđuje visinu štete. Duševne boli imaju značenje činjenica (kriterija) koje utječu na pravo na isplatu i visinu pravične novčane naknade.
98. Naime, sukladno odredbi čl.1100.st.1.ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
99. Nadalje, krug osoba koje imaju pravo na naknadu štete zbog smrti bliske osobe obuhvaćen je odredbom čl. 1101 ZOO prema kojoj u slučaju smrti neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji ( bračni drug, djeca i roditelji). Sukladno stavku 2) istog članka takova naknada se može dosuditi braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.
100. Stoga, sud utvrđuje da je roditeljima teško stradalog SV nesporno prouzročena teška i trajna duševna bol, zbog naročito teškog invaliditeta sina, koji je sada tjelesni i psihički invalid, o kojem oni brinu i o kojima on sada ovisi, te su zbog toga izloženi svakodnevnom stresu i frustraciji jer se suočavaju s teškim tegobama koje ima njihov sin, što kod njih, prema prirodi stvari, izaziva duševne boli za koje im pripada pravična novčana naknada nematerijalne štete (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-1302/06), slijedom čega je nedvojbeno utvrđeno da I i II tužitelji trpe neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. ZOO, obzirom na teško oboljenje voljene osobe u njegovoj mladoj dobi o kojoj će morati skrbiti do kraja života, pa to opravdava dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a) te sud smatra primjerenim iznos naknade štete od 43.798,53 eura odnosno uz umanjenje 10 % iznosi 39.418,67 eura.
100.1. Pozivom na odredbu čl. 1103. ZOO-a tužiteljima je na dosuđenu naknadu neimovinske štete valjalo priznati zatražene zatezne kamate počevši od 29.kolovoza 2016. , odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, koja kamata je obračunata sukladno čl. 29.ZOO.
101. Nadalje, ista naknada pripada III tužiteljici, sestri teškog stradalog I tužitelja zbog osobito teškog invaliditeta brata te zbog činjenice da je između njih postojala trajnija životna zajednica u smislu zajedničkog odrastanja, u istoj obitelji, te neodjavljenog prebivališta do tragičnog događaja, te činjenica da je na istoj adresi prijavljena kao i I,II i III tužitelj, što potkrjepljuje da su tešku nesreću i sve posljedice iste zajednički proživjeli i proživljavaju kao obitelj, slijedom čega ista nesporno trpi duševnu bol zbog naročito teškog invaliditeta brata ovdje I tužitelja u iznosu od 14.931,32 eura.
101.1. Naime, nesporno postoji uzročna veza između duševne boli bliskih srodnika zbog teškog invaliditeta I tužitelja zbog vanjskih manifestacija invaliditeta koje ih svakodnevno podsjećaju na to koliko je nekad potpuno zdravoj osobi život promijenjen na lošije.
102. U odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog teškog invaliditeta bliske osobe IV tužitelju odnosno djedu I tužitelja, navodi se da se ista priznaje iznimno odnosno ako je "postojala trajnija zajednica života između unuka i djeda, odnosno ako je postojao odnos koji bi zamjenjivao odnos roditelja i djece, no budući je utvrđeno iz iskaza II tužitelja da su kao obitelj živjeli u istoj kući s bakom i djedom, ali u stanu na katu, te obzirom se o SV dandanas brinu roditelji, to, iako je nesporno tužitelj pod IV osjećao i osjeća bol zbog teškog invaliditeta svog unuka, njihov odnos nije se mogao poistovjetiti sa odnosom roditelja i djece, a koje činjenice su relevantne za dosudu naknade štete.
103. Podneskom od 15.ožujka 2023., a nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je uredio tužbeni zahtjev kojem se uređenju tuženik protivio.
104. Nadalje, podneskom od 17.srpnja 2025., a nakon provedenog knjigovodstveno- financijskog vještačenja tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev.
105. Budući se tuženik podneskom od 22.veljače 2023. protivio preinaci tužbenog zahtjeva iz navedenog podneska tužitelja od 15.ožujka 2023. navodi se prema odredbi čl.190.stav.1. ZPP-a (koja je novelirana Zakonom o izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2013.g. i stupila na snagu 01.travnja 2013.g.) tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a sukladno odredbi čl.191.stav.1. istog Zakona preinaka tužbe je - između ostalog - i povećanje postojećeg zahtjeva. Međutim, obzirom se tijekom postupka na temelju iste činjenice i pravne osnove, a nakon provedenog vještačenja ( kada je tužitelj objektivno upoznat s obimom štete u konkretnom slučaju stručne pomoći i njege) potražuje veća svota novca, tuženik se navedenoj preinaci ne može protiviti u smislu odredbe čl. 191. stavak 2) ZPP-a.
106. Osim toga, kada je podneskom od 5.siječnja 2022. tužitelj povećao tužbeni zahtjev navedeno je učinjeno bez krivnje tužitelja obzirom na Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, te njihove izmjene to jest pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020 godine, broj Su-IV-47/2020-5.
106.1. Zbog toga je trebalo je primijeniti odredbu čl. 190. st. 2. ZPP-a, jer je do povećanja došlo zbog promjene Orijentacijskih kriterija za određivanje visine neimovinske štete jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeo shvaćanje koje glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."
106.2. Slijedom toga, preinačenje tužbe jest rezultat promjene Orijentacijskih kriterija iz 2002. do čije promjene je došlo promjenom pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dakle bez krivnje tužitelja, pa je i povećanje tužbenog zahtjeva iz predmetnog podneska tužitelja dopušteno.
107. Nadalje, sukladno odredbi čl. 191. st. 1. ZPP-a preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanja postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. No u st. 2. istog članka navedeno je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, da se tuženik takvoj preinaci ne može protiviti.
108. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 156 ZPP-a, odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine broj 138/23 dalje: Tarifa) koja se primjenjuje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva ( 1.145.800,79 eura). Slijedom navedenog, tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 6811 bodova, podneska od 21.srpnja 2017. 6811 bodova, podneska od 19.listopada 2019. 25 bodova ( Tbr. 8 toč.4), podneska od 8.veljače 2018. 6811 bodova, podneska od 6.rujna 2018. 6811 bodova, podneska od 20.ožujka 2018. 25 bodova, pristup na ročište od 6.rujna 2018. 6811 bodova, sastav podneska od 25.rujna 2018. 6811 bodova, zastupanje na ročištu od 22.listopada 2018 6811 bodova, ročištu od 17.prosinca 2018. 6811 bodova, sastav podneska od 5.veljače 2019. 6811 bodova, podneska od 4.ožujka 2019. 25 bodova, zastupanje na ročištu od 11.ožujka 2019. 6811 bodova, ročištu od 10.svibnja 2019. 6811 bodova, sastav podneska od 14.svibnja 2019. 6811 bodova, podneska od 26.srpnja 2019. 25 bodova, podneska od 20.srpnja 2020. 25 bodova, podneska od 18.veljače 2021. 25 bodova, podneska od 5.siječnja 2022. 6811 bodova, podneska od 2.ožujka 2022. 6811 bodova, podneska od 4.ožujka 2022. 6811 bodova, podneska od 1.lipnja 2022. 25 bodova, podneska od 21. listopada 2022. 25 bodova, zastupanje na ročištu od 20.siječnja 2023. 6811 bodova, sastav podneska od 7.veljače 2023. 6811 bodova, zastupanje na ročištu od 17.veljače 2023. 50 bodova ( Tbr. 9. točka 5), očevidu od 17.veljače 2023. 6811 bodova, sastav podneska od 22.veljače 2023. 6811 bodova, podneska od 23.veljače 2023. 100 bodova ( Tbr.8.točka 3), zastupanje na ročištu od 7.ožujka 2023. 6811 bodova, sastav podneska od 15.ožujka 2023. 6811 bodova, podneska od 6.rujna 2023. 25 bodova, podneska od 9.studenog 2023. 6811 bodova, podneska od 5.siječnja 2024. 25 bodova, zastupanje na ročištu od 20.svibnja 2024., sastav podneska od 22.svibnja 2024. 6811 bodova, podneska od 12.rujna 2024. 6811 bodova, podneska od 17.srpnja 2025. 6811 bodova, te zastupanje na ročištu od 24.ožujka 2026. 6811 bodova, odnosno ukupno 177 461 bod, što pomnoženo sa vrijednosti boda ( Tbr. 54 OT) iznosi ukupno 354.922,00 eura, uz uvećanje 40 % od 141.968,80 eura ( Tbr. 40) iznosi 496.890,80 eura, sve uvećano za PDV 25 % ( 124.222,70 eura) iznosi 621.113,50 eura, uz uvećanje za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 663,61 eura iznosi 621.777,11 eura uvećano za trošak očevida na licu mjesta u iznosu od 53,16 eura iznosi 621.830,27 eura.
108.1.Naime, tužitelj je uspio u osnovu 90 %, a u visini 66 % to uspjeh tužitelja u ovom sporu sud cijeni sa 80 % ( vodeći računa o uspjehu u pogledu osnova tužbenog zahtjeva) umanjeno za uspjeh tuženika u postupku 20 % iznosi 60% ukupnog troška tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, te iznosi obračunat sukladno čl. 154. st 2) ZPP-a te isti iznosi 373.098,17 eura.
108.2. Budući je trošak medicinskog vještačenja isplaćen sukladno čl. 38.stavak 2) Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Narodne novine" br. 143/13., 98/19.), slijedom čega isti nije nadoknađen tužiteljima.
108. 3. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14). Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Splitu, 15. svibnja 2026.
Sutkinja
Maja Anušić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.
Dna:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tuženika
- u spis
