P Ob-299/2024-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Krasni Batarelo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UŠ iz [adresa], zastupana po odvjetnicima iz OD Ljubičić Vrdoljak i partneri d.o.o u Splitu naspram tužene ZŠ iz [adresa],zastupane po odvjetniku Dariju Čaji, odv. u Kaštel Kambelovcu, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glave rasprave zaključene dana 01. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Ivana Duplančića, odvj. u Splitu i zam. pun. tužene BŠ, odvjetnik u [adresa], a objavljene dana 15. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi;

"1.Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO [katastarska općina] za ½ dijela te se ista ovlašćuje temeljem ove presude postići uknjižbu prava suvlasništva navedene nekretnine e u zemljišnom knjigama na svoje ime za ½ dijela uz istovremeno brisanje tužene.

2. Dužna je tužena predati u suposjed tužiteljici nekretninu označenu u točki 1. sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženici da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude nadoknadi tužiteljici parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate i to po stopi određenoj čl. 29. stavak 2. ZOO-a, ali samo ukoliko se bude protivio tužbi."

II. Usvaja se u cijelosti podredni tužbeni zahtjev tužiteljice:

1. Utvrđuje se da zapadni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO [katastarska općina] i to baš onaj u skici vještva sudskoj vještaka Ivana Barbalića označen točkama A-B-C-D, šrafiran crvenom bojom, koji u naravi predstavlja kuću i dvorište, okućnicu, predstavlja suvlasništvo tužiteljice za ½ dijela.

2. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude i prijamnog lista kojim će se izvršiti cijepanje cest. Zem. 531/2 ZU 3375 KO k. o. [katastarska općina] na način da se od dijela zemljišta označenog u točki 1.ove presude formira nova čestica zemljišta koja će se upisati u novi zemljišnoknjižni uložak, upisati pravo suvlasništva tužiteljice na toj nekretnini na svoje ime za ½ dijela uz istovremeno brisanje tužene za ½ dijela.

3. Dužna je tužena predati u suposjed tužiteljici dio nekretnine označen u točki 1. sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude nadoknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.725,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja, 15. svibnja 2026., pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se za više zatraženo zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 23. veljače 2016. podnesena je tužba radi utvrđenja prava vlasništva/bračne stečevine kojom se navodi da su tužiteljica i sin tužene JŠ bivši supružnici čiji brak je sklopljen 29. travnja 2000., a razveden 8. siječnja 2016. i da je tužena sada bivšim supružnicima dozvolila da na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina] za sebe izgrade obiteljsku kuću koju su isti svojim zajedničkim sredstvima i sagradili i u kojoj su stanovali za vrijeme braka.

Tužbom se navodi kako je tužena uknjižena kao vlasnica na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi sastavljena od kuće i dvora, ukupne površine 547 m2, ZU 3375 k. o. [katastarska općina], iako da je predmetna kuća izgrađena isključivo sredstvima tužiteljice i njenog bivšeg supruga, za koja sredstva tužiteljica tvrdi da su bračna stečevina odnosno imovina na kojoj su stranke suvlasnici u jednakim dijelovima.

Slijedom ovako označenog činjeničnog supstrata u tužbi, tužiteljica spram tuženice postavlja tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužiteljica vlasnica nekretnine sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela i radi ovlaštenja da se tužiteljica ovlasti temeljem ishođene presude zatražiti i ishoditi na svoje ime uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj kući za 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje toga prava s imena tuženice uz supostavljeni zahtjev da se naloži tuženoj da u roku od petnaest dana uz prijetnju ovrhe tužiteljici preda u suposjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZU 3375 k. o. [katastarska općina].

2. Dajući odgovor na tužbu podneskom zaprimljenim dana 17. lipnja 2016., tuženica protivi se tužbenim navodima i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

Tužena u odgovoru na tužbu navodi kako je jedina i isključiva vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da su netočni navodi da bi tužiteljica zajedno sa sinom tužene KŠ sagradila kuću koja je položena na predmetnoj nekretnini koja je isključivo vlasništvo tužene zajedno s kućom koja je na njoj izgrađena.

Tužena u odgovoru na tužbu predlaže tužbeni zahtjev odbiti u potpunosti.

3. Konačno podneskom od 11. rujna 2017. tužiteljica je precizirala postavljeni tužbeni zahtjev kojim prema tuženoj zahtjeva utvrđenje da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina] za 1/2 suvlasničkog dijela uz ovlaštenje da na temelju ovako ishođene presude se tužiteljici izda ovlaštenje zatražiti i ishoditi na svoje ime uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za 1/2 dijela cjeline uz istodobno brisanje toga prava s imena tužene i uz zahtjev da se tuženoj izda nalog da u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe preda u suposjed nekretninu koja je predmet zahtjeva.

Ovim uređenim tužbenim zahtjevom tužiteljica je obuhvatila kao predmet zahtjeva upravo u svemu cijelu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je prethodnim zahtjevom predmet zahtjeva za utvrđenje i upis suvlasničkog dijela bila kuća (objekt) sagrađen na predmetnoj nekretnini, što ne bi odgovaralo načelu jedinstva nekretnine, tako da je sadašnjim preciziranim zahtjevom ovom načelu tužiteljica udovoljila, jer tvrdi da je građenjem objekta isključivo novčanim sredstvima i radom tužiteljice i njezinog bivšeg bračnog druga, odnosno kao sredstvima koja se smatraju bračnom stečevinom, na zemljištu tuženice tužiteljica po toj osnovi stekla suvlasnički udio nekretnine za 1/2 dijela jer je tužena znala i pristala na građenje objekta od strane supružnika kojima nije građenje zabranjivala tako da su supružnici (tužiteljica i njen bivši suprug) postali suvlasnici nekretnine na jednake dijelove.

4. Budući se tužena ovako postavljenom preciziranom zahtjevu protivila kao preinaci tužbe to je sud na drugom pripremnom ročištu za prethodni postupak održanom dana 22. studenoga 2017., posebnim rješenjem prihvatio kao dopuštenu ovakvu preinaku tužbe.

5. Tužena je istakla i prigovor nedostatka pasivne legitimacije tvrdeći da ukoliko je ovdje riječ o bračnoj stečevini da tužiteljica u ovom postupku s ovako postavljenom tužbom usmjerenom na tuženu kao pasivno legitimiranu stranku ne može utvrđivati njeno pravo vlasništva, time osporavajući osnovanost ovako postavljenog tužbenog zahtjeva.

Ovaj prigovor nedostataka pasivne legitimacije tužena elaborira i u podnesku zaprimljenom kod suda 26. lipnja 2018., tvrdeći u istom kako je uz tuženu u pogledu ove postavljene tužbe trebao biti obuhvaćen bivši bračni drug tužiteljice, JŠ, jer da su po novoj osnovi po kojoj je postavljen tužbeni zahtjev tužena i bivši bračni drug tužiteljice nužni i jedinstveni suparničari i da u parnici u kojoj se odlučuje o tome je li neka određena imovina bračna stečevina se odluka ne može donijeti bez sudjelovanja te druge stranke, zbog čega tužiteljica predlaže tužbu odbaciti.

6. Po provedenom dokaznom postupku sud je donio Presudu posl. broja P Ob- 90/16-73 od 21. travnja 2023. kojom je odbijen precizirani preinačeni tužbeni zahtjev tužiteljice pod točkom I., kojom se utvrđuje spram tuženice ZŠ, da je tužiteljica UŠ, vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela te se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi na svoje ime uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za 1/2 dijela cjeline, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženice. Nadalje, odbijen je zahtjev tužiteljice kojim se nalaže tuženoj ZŠ da u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici UŠ, preda u suposjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 3375 k. o. [katastarska općina]. Točkom II. izreke Presude naložena je tužiteljici UŠ isplata troškova postupka.

U obrazloženju navedene presude navodi se kako se nedvojbeno izvodi zaključak kako je opravdan prigovor tužene postavljen radi nedostatka pasivne legitimacije jer tužbom nije uz tužiteljicu obuhvaćen kao tuženik bivši bračni drug tužiteljice, a vezano za postavljeni tužbeni zahtjev riječ je postojanju jedinstvenog i nužnog suparničarstva, pa kako je ovdje riječ o osnovanosti postavljenog materijalno pravnog prigovora, to je time valjalo odbiti postavljeni precizirani i preinačeni tužbeni zahtjev radi čega je odlučeno kao u izreci Presude.

8. Na navedenu presudu uložena je žalba od strane tužiteljice.

9. Dana 7. lipnja 2024. zaprimljeno je rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Poslovnog broja Gž Ob-48/2023 od 20. ožujka 2024. kojim je ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne Službe u Trogiru, Poslovnog broja P Ob-90/2016-73 od 21. travnja 2023. i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U obrazloženju navedenog rješenja navodi se kako iz stanja spisa proizlazi da tužiteljica tvrdi da je u braku s JŠ stekla vlasništvo kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u ½ dijela, temeljem bračne stečevine, koja je u vlasništvu tužene, njene bivše svekrve, temeljem čega zahtijeva i predaju nekretnine u suposjed. Sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev, u bitnom, jer smatra da su tužena

- kao vlasnica nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi - i bivši suprug tužiteljice jedinstveni i nužni suparničari, i da oni moraju biti obuhvaćeni tužbom. Stoga nisu niti cijenjeni dokazi koji su predloženi i izvedeni na okolnost da sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i sina tuženika JŠ. Stjecanje vlasništva nekretnine kao bračne stečevine je stjecanje vlasništva temeljem zakona, u kojem slučaju se pravo vlasništva stječe neovisno o volji dotadašnjeg vlasnika, samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki. Svatko tko tvrdi da je stekao vlasništvo određene stvari temeljem zakona ovlašten je publicirati to svoj pravo i zaštiti ga u smislu odredbe članka 130. ZV-a tužbom usmjerenom prema osobi koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik. Stoga je tužiteljica, kao i svatko drugi tko tvrdi da je vlasništvo nekretnine stekao temeljem zakona, ovlaštena svoj zahtjev u smislu odredbe članka 130. usmjeriti (samo) prema osobi koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik te nekretnine, neovisno o bilo kojoj trećoj osobi. Stoga kako nije bilo zapreke raspravljanje o zahtjevu kada je tužiteljica tužbom na strani tuženih obuhvatila samo osobu koja je kao vlasnik upisana u zemljišnoj knjizi - a to je upravo tužena, neovisno o bivšem bračnom drugu tužiteljice (i bez prejudiciranja odluke u pogledu zahtjeva za predaju nekretnine u suposjed). Tužiteljica je u pravu i kada tvrdi da je sud prvog stupnja, ako je smatrao da je neophodno tužbom na strani tuženih obuhvatiti i bivšeg bračnog druga tužiteljice, trebao pozvati tužiteljicu da ispravi tužbu u smislu odredbe članka 109. ZPP-a, što je sud prvog stupnja propustio učiniti.

Stoga je utvrđeno da je pobijanom presudom ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka na koji se tužiteljica pozvala, zbog čega je valjalo temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti navedenu Presudu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru.

U nastavku postupka sud prvog stupnja provesti će novu glavnu raspravu uz otklanjanje utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na način kako je upućen ovim rješenjem.

Pri tome će sud obratiti pozornost na mogućnost stjecanja vlasništva idealnog dijela nekretnine kada je predmet raspravljanja točno određeni dio nekretnine te je dužan uzeti u obzir i pretpostavke za parcelaciju građevinskog zemljišta propisane člankom 160. (izgrađenog) i člankom 161. (neizgrađenog) Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019, 98/2019, 67/2023).

10. Po zaprimanju predmetnog Rješenja Županijskog suda u Karlovcu isto je od strane suda dostavljeno strankama po pun.

11. Na ročištu održanom dana 7. listopada 2024. pun. tužiteljice naveo je kako je iz ukidne odluke u ovom predmetu jasno da je viši sud zauzeo stav da nije bilo zapreke o raspravljanju o zahtjevu kada je tužiteljica tužbom na strani tuženih obuhvatila samo osobu koja je kao vlasnik upisana u zemljišne knjige, a to je upravo tužena neovisno o bivšem bračnom drugu tužiteljice. Tužiteljica kako smatra da iz dokaznog postupka koji je u cijelosti proveden proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a o čemu se tužiteljica već ranije detaljno očitovala. Zbog navedenog predlaže usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

Pun. tužene u cijelosti se usprotivio navodima pun. tužiteljice, tražeći od suda da mu se udjeli primjereni rok radi očitovanja na navode tužitelja.

12. Dana 21. listopada 2024. u spis je zaprimljen podnesak tužene kojim se tužena protivi navodima tužitelja s ročišta održanog dana 7. listopada 2024. Tužena prvenstveno kako ukazuje na upute višeg suda na način kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno (i to iz samog iskaza tužiteljice – sve kada bi u preostalom dijelu njeno iskazivanje bilo istinito – A NIJE!) kako predmet stjecanja nije bila cijela nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već njen točno određeni realni dio. Stoga postavljeni tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje prava vlasništva za ½ idealnog dijela cijele navedene nekretnine protivan je ne samom izravnom iskazivanju tužiteljice, već i svim drugim tijekom postupka izvedenim dokazima. Suvlasništvo točno određenog realnog dijela je u izravnoj suprotnosti sa suvlasništvom cijele nekretnine, pa se posljedično navedenom tužbeni zahtjev tužiteljice treba odbiti.

Podnesak tuženika dostavljen je tužiteljici po pun.

13. Na ročištu održanom dana 9. siječnja 2025. stranke su ustrajale u iznesenim navodima tijekom postupka.

Sud je raspravnim rješenjem naložio tužiteljici da u roku od 8 dana sukladno ukidnom rješenju Županijskog suda u Karlovcu posl. broja Gž Ob-48/2023 od 20. ožujka 2024. u točci 22.1, uredi tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu kao i daljnje dokazne prijedloge, sve sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22,155/23 dalje: ZPP).

14. Dana 13. siječnja 2025. u spis je zaprimljen podnesak tužiteljice kojim sukladno nalogu suda sa ročišta od dana 9.siječnja 2025. postavlja tužbeni zahtjev na način da se donese presuda kojom se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO [katastarska općina] za ½ dijela te se ista ovlašćuje temeljem ove presude postići uknjižbu prava suvlasništva navedene nekretnine u zemljišnom knjigama na svoje ime za ½ dijela uz istovremeno brisanje tužene, te da je dužna tužena predati u suposjed tužiteljici nekretninu sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nadalje, tužiteljica kako postavlja i podredni tužbeni zahtjev o kojem se predlaže odlučivati ukoliko sud smatra da je glavni tužbeni zahtjev neosnovan, a koji glasi: utvrđuje se kako zapadni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO [katastarska općina] i to baš onaj u skici vještva sudskoj vještaka Ivana Barbalića označen točkama A-B-C-D-E, šrafiran crvenom bojom, koji u naravi predstavlja kuću i dvorište, okućnicu, predstavlja suvlasništvo tužiteljice za ½ dijela te da se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude i prijamnog lista kojim će se izvršiti cijepanje čest. Zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO k. o. [katastarska općina] na način da se od dijela zemljišta označenog u točki 1.ove presude formira nova čestica zemljišta koja će se upisati u novi zemljišnoknjižni uložak, upisati pravo suvlasništva tužiteljice na toj nekretnini na svoje ime za ½ dijela uz istovremeno brisanje tužene za ½ dijela. Nadalje, da je tužena dužna predati u suposjed tužiteljici dio nekretnine označen u točki 1. sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Tužiteljica i sin tužene JŠ kako su uz suglasnost tužene gradili predmetnu nekretnine, čime su stekli suvlasništvo na jednake dijelove predmetne nekretnine u cjelini, a ne samo realnog dijela, sukladno načelu jedinstva nekretnina, a što obuhvaća zemljište sa zgradom. Navedenom gradnjom kako je nastala nova stvar, koja predstavlja kuću i zemljište pa je samom gradnjom tužiteljica stekla suvlasništvo cijele nekretnine za ½ dijela, dok ostatak predstavlja imovinu JŠ. Kako je kao vlasnik nekretnine upisana tužena za cijelo, tužiteljica zahtjeva utvrđenje suvlasništva za ½ dijela cijele nekretnine jer je riječ o imovini koja je stečena u vrijeme braka. Tužiteljica navodi kako je iz stanja spisa razvidna osnovanost glavnog zahtjeva, a ukoliko sud smatra da je tužiteljica stekla samo suvlasnički udio na realno odijeljenom dijelu nekretnine postavlja i podredni tužbeni zahtjev. U tijeku postupka kako je nesporno utvrđeno da je gradnja nekretnine se odvijala vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice i sina tužene koji su živjeli u predmetnoj nekretnini u koju su se uselili tijekom gradnje. Na predmetnoj kući tijekom izgradnje kako su radili sin od tužene (u tom trenutku suprug tužiteljice), ĆŠ (brat tužiteljice), ĐŠ (rod tužiteljice po tazbini), HŠ (ujac tužiteljice), PŠ (zet tužiteljice), ĐŠ (vjenčani kum stranaka). Svi angažirani nisu nikada isplaćeni, a niti su to tražili jer se radi o bliskim srodnicima bračnih supružnika odnosno tužiteljice. Tužena je znala za predmetnu gradnju s kojem se usuglasila. Predmetna nekretnina kako se gradila upravo od strane i za tužiteljicu i njezinog tadašnjeg supruga. Stranke u postupku, svjedoci i supružnici su bili u dobrim odnosima te su svi zajedno pomagali mladoj obitelji u izgradnji nekretnine. Tužiteljica se brinula o obitelji, o dinamici i načinu gradnje nekretnine, aktivno sudjelovala na razne načine, radila i brinula se o kućanstvu te angažirala članove svoje obitelji da pomognu kod izgradnje kuće jer se isti bave građevinarstvom. Glavni radnik prilikom izgradnje kako je bio ujak tužiteljice, brat tužiteljice je iskopao temelje i donio materijal, zet tužiteljice ugradio struju, rođak tužiteljice manovalio odnosno pomagao u gradnji, tadašnji suprug tužiteljice sudjelovao je aktivno u radovima. Dakle nekretninu su izgradili tužiteljica i sin tužene zajedno za sebe, radom, u koju nekretninu su uselili, od susjeda uzimali struju prilikom prvih mjeseci nakon useljenja jer je kuća još bila u izgradnji i nije bilo struje. Upravo se iz činjenice da su stranke uselile u nekretninu koja je još bila u izgradnji, koja nije imala struje, da su struju uzimali od susjeda, može utvrditi kako su tužiteljica i tadašnji suprug gradili kuću za sebe, svoju mladu obitelj. Na jednaki način su tužiteljica i sin tuženika izgradili svoju kuću, na zemljištu koje je imao bivši suprug tužene. Tužiteljica i sin tužene su vlastitim radom i uz pomoć svoje rodbine, prijatelja, susjeda i kumova izgradili kuću jer je to bio jedini način da se ista izgradi zbog pomanjkanja novca i skromnih primanja. Sama činjenica da brak tužiteljice i bivšeg supruga nije izdržao se ne može tumačiti na način da tužiteljica nema nikakvog udjela u nekretnini koju je gradila zajedno sa sinom tužene. Tužiteljici kako pripada jednaki dio izgrađene kuće kao i sinu tužene jer je riječ o nekretnini koji su gradili u braku te od sredstava stečenih radom. Predmetna nekretnina je izgrađena na zemljištu tužene, uz suglasnost tužene pa je sukladno zakonu stekla vlasništvo nekretnine odnosno suvlasništvo za ½ dijela cjeline. Navedenom gradnjom kako je nastala nova stvar te je tužiteljica bila poštena graditeljica zajedno sa svojim bivšim suprugom, a tužena je za gradnju znala, nije joj se protivila, odnosno sa gradnjom je bila suglasna te je sukladno navedenom tužiteljica stekla navedeno suvlasništvo na cijeloj nekretnini.

Podnesak tužiteljice dostavljen je pun. tuženika.

15. Dana 23. svibnja 2025. u spis je zaprimljen podnesak tužene kojim se tužena protivi preinaci tužbenog zahtjeva koju je tužiteljica izvršila podneskom od 13. siječnja 2025. jer isti u svom sadržaju nije istovjetan onome u odnosu na koji je ukinuta ranija presuda prvostupanjskog suda. Nikakvih razloga za takvu preinaku ne postoji, niti je moguća. U odnosu na navode tužiteljice tužena ističe kako su od strane tužiteljice iznijeti i tijekom dosadašnjeg postupka. Tužiteljica kako se ne može pozivati na stjecanje prava suvlasništva za ½ dijela građenjem na cijeloj nekretnini. Tužena se i nadalje protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice, te ga kao neosnovanog predlaže odbiti u cijelosti.

16. Na ročištu održanom dana 1. travnja 2026. pun. tužitelja usprotivio se navodima tužene kako bi podneskom od dana 13. siječnja 2025. bila učinjena preinaka tužbenog zahtjeva, a sve iz razloga što ga je tužitelj isključivo uredio sukladno nalogu suda. Tužiteljica kako drži da su u ovom predmetu sve odlučne činjenice raspravljene, kako procesne tako i činjenične naravi, a što je razvidno iz citirane ukidne odluke. Nema daljnjih dokaznih prijedloga, predlaže zaključiti raspravljanje i donijeti odluku kojom se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev.

Tužena po pun. u cijelosti je ostala pri navodima podneska od 23. svibnja 2025. Tužena nema daljnjih dokaznih prijedloga te predlaže zaključiti raspravljanje. Raspravnim rješenjem uvažavajući uputu višeg suda dopuštena je preinaka tužbenog zahtjeva.

Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, dovršeno je raspravljanje.

17. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pob-664/15 od 8. siječnja 2016., zemljišnoknjižni izvadak Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšić od 28. siječnja 2016., prijepis posjedovnog lista broj 2525 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, Ispostave za katastar nekretnina Kaštel Sućurac, klasa: 935-07/15-01/1232, Ur. broj: 541-26-04-01/6-15-2 od 4. prosinca 2015., vjenčani list Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Matičnog ureda Kaštel Novi, klasa: 223-06/11-08/187, Ur. broj: 2181-06/0311-2 od 16. studenoga 2011., Ugovor o priključenju broj 401301-04111900120103 od 30. rujna 2004., dozvola za izvedbu vodovodnog priključka, Vodovoda i kanalizacije Split, broj 3275/K od 9. rujna 1982., Ugovor o izvedbi vodovodnog priključka na javnim prometnicama broj 3275/K od 9. rujna 1982., Izjava GŠ sastavljena u Kaštelima, 2. studenoga 2006., ovjerovljena po javnom bilježniku Jošku Doniki- Stanojeviću sa sjedištem u [adresa], broj OV-7995/06 od 2. studenoga 2006., Izjava ĆŠ sastavljena u Kaštelima, 31. listopada 2006., ovjerovljena po javnom bilježniku Jošku Doniki-Stanojeviću sa sjedištem u [adresa], broj OV- 7961/06 od 31. listopada 2006., Izjava OŠ sastavljena u Kaštelima, 31. listopada 2006., ovjerovljena po javnom bilježniku Jošku Doniki-Stanojeviću sa sjedištem u [adresa], broj OV-7960/06 od 31. listopada 2006., Kupoprodajni ugovor sastavljen u Splitu, 23. studenoga 1973., Sporazum sastavljen u Splitu, 23. studenoga 1973., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JŠ, DŠ rođ. U, FŠ rođ. ĆŠ, PŠ pok. Z, pregledan je izvadak s web stranice www.poslovni .hrod 13. svibnja 2013., daljnje je izveden dokaz saslušanjem GŠ pok. B, ĆŠ pok. ĐŠ, ĐŠ pok. J, OŠ sina K, pregledana je potvrda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područne službe u Splitu, klasa: 034- 04/18-03/5, Ur. broj: 341-18-05/818-000603 od 15. studenoga 2018., potvrda o isplaćenoj mirovini i mirovinskim primanjima, Područne službe u Splitu, klasa: 034- 04/18-04/5, Ur. broj: 341-18-08/7-18-003273 od 15. studenoga 2018., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŽŠ pok. ĐŠ, saslušane su tužiteljica i tuženica kao parnične stranke, izveden je dokaz očevidom nekretnine uz sudjelovanje, sudskog vještaka mjerničke struke Ivana Barbalića iz tvrtke „Terestrika“ d.o.o, Split i sudskog vještaka građevinske struke Srećka Zurića iz Splita, pregledani su vještački nalazi i mišljenja sudskog vještaka mjernika Ivana Barbalića iz tvrtke za vještačenje „ Ć“ iz [adresa], koje je zaprimljeno kod suda 17. veljače 2020., te sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića iz Splita koje je zaprimljeno kod suda 29. travnja 2020., kao i dopuna vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića iz Splita koja je zaprimljena kod suda 7. rujna 2021. i druga dopuna vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića zaprimljena 17. prosinca 2021., pregledana je tužba podnesena u pravnoj stvari tužiteljice protiv tuženika JŠ, radi utvrđenja bračne stečevine od 14. veljače 2022., te je pregledan spis predmeta koji se vodi kod Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-77/22, (preslika spisa predmeta prileži u spisu).

18. Sud je uzimajući u obzir rezultate ovako provedenog dokaznog postupka provedenog na glavnoj raspravi, razmatrajući svaki provedeni dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, odlučio kao u izreci presude.

19. Glavni tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan, dok je podredni tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

20. Predmet uređenog glavnog tužbenog zahtjeva odnosi se na utvrđenje spram tužene vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina], za suvlasnički udio od 1/2 dijela uz ovlaštenje tužiteljici da utvrđeni suvlasnički udio od 1/2 dijela upiše u zemljišnoj knjizi uz istodobno brisanje toga prava tuženice toč. I/1. tužbenog zahtjeva i radi predaje tužiteljici u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina].

21. Podrednim tužbenim zahtjevom tužiteljica je zatražila utvrđenje spram tužene na način da zapadni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO [katastarska općina] i to baš onaj u skici vještva sudskoj vještaka Ivana Barbalića označen točkama A-B-C-D-E, šrafiran crvenom bojom, koji u naravi predstavlja kuću i dvorište, okućnicu, predstavlja suvlasništvo tužiteljice za ½ dijela te da se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude i prijamnog lista kojim će se izvršiti cijepanje čest. Zem. [katastarska čestica] ZU 3375 KO k. o. [katastarska općina] na način da se od dijela zemljišta označenog u točki 1.ove presude formira nova čestica zemljišta koja će se upisati u novi zemljišnoknjižni uložak, upisati pravo suvlasništva tužiteljice na toj nekretnini na svoje ime za ½ dijela uz istovremeno brisanje tužene za ½ dijela. Nadalje, da je tužena dužna predati u suposjed tužiteljici dio nekretnine označen u točki 1. sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

22. Nije sporno da je tužena upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina] i da su tužiteljica i tužena bile u tazbinskom srodstvu jer je tužiteljica sa sinom tužene JŠ bila u braku niti je sporno da je na predmetnoj nekretnini izgrađen objekt (obiteljska kuća), u vrijeme trajanja braka tužiteljice i sina tužene JŠ.

23. Sporno se ukazuje koja je od stranaka vršila za svoje ime i za svoj račun gradnju predmetnog objekta i je li gradnjom objekta tužiteljica stekla suvlasnički udio od 1/2 dijela sporne nekretnine ili zapadnog dijela sporne nekretnine i po kojoj pravnoj osnovi.

24. Iz presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-664/15 od 8. siječnja 2016., utvrđeno je da je tom Presudom razveden brak ovdje tužiteljice i JŠ koji brak je sklopljen 29. travnja 2000., kako to proizlazi iz vjenčanog lista Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Matičnog ureda Kaštel Novi, klasa: 223-06/11-08/187, Ur. broj: 2181-06/03-11-2 od 16. studenoga 2011. U obrazloženju navedene presude navedeno je kako su stranke suglasne u kazivanju kako je faktična bračna zajednica među njima prestala u rujnu 2012. otkada ne žive zajedno.

25. Prema zemljišnoknjižnom izvatku Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšić od 28. siječnja 2016., razvidno je da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake kuća, površine 94 m2 i dvor površine 453 m2, upisane u ZU 3375 k. o. [katastarska općina], upisana kao vlasnica za cijelo ovdje tužena, te je u istom zemljišnoknjižnom ulošku upisana zabilježba da je upis kuće sagrađene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], izvršen bez građevinske i uporabne dozvole.

26. Ujedno je prema prijepisu posjedovnog lista broj 2525 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, Ispostave za katastar nekretnina Kaštel Sućurac, klasa: 935-07/15-01/1232, Ur. broj: 541-26-04-01/6-15-2 od 4. prosinca 2015., za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća površine 94 m2 i dvor, površine 453 m2, upisana u posjedu upravo tužena.

27. Iz priloženog Ugovora o priključenju broj 401301-041119-00120103 od 30. rujna 2004., razvidno je da se ovaj ugovor odnosi na priključenje električne energije – građevine, obiteljske kuće adrese [adresa], distributera električne energije sa upravo tuženom, te je iz dozvole za izvedbu vodovodnog priključka, Vodovoda i kanalizacije Split, broj 3275/K od 9. rujna 1982., razvidno da je ova dozvola izdana za čest. zem. [katastarska čestica] k. -o. [adresa], kao poljoprivrednog zemljišta na ime supruga tužene ŽŠ, kao što je isto i razvidno iz Ugovora o izvedbi vodovodnog priključka na javnim prometnicama broj 3275/K od 9. rujna 1982.

28. Tužena se poziva i na ovjerovljenu pisanu izjavu GŠ sastavljenu u Kaštelima, 2. studenoga 2006., te ovjerovljene izjave ĆŠ i OŠ sastavljene u Kaštelima, 31. listopada 2006., iz kojih izjava ove osobe potvrđuju određene činjenice i to GŠ, izjavom potvrđuje da je u svojstvu prodavatelja s kupcem, ovdje tuženicom, sklopio Kupoprodajni ugovor u Splitu dana 23. studenoga 1973., koji predmet ugovora je kupoprodaja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] za cijelo koja je u trenutku prodaje predstavljala neobrađeno zemljište i bez izgrađenih objekata te da je nakon sklapanja toga ugovora tuženica uvedena u posjed nekretnine i da je o svom trošku i za svoj račun kao isključiva vlasnica i posjednica predmetnu nekretninu kultivirala, izvršila priključak vode i struje te izgradila ogradne zidove i stambeni objekt položen na predmetnoj nekretnini i prije **.**.2004., te ĆŠ i OŠ, ovim izjavama potvrđuju da je tijekom 2001. po nalogu i za račun ovdje tužene ĆŠ izvršio građevinske radove na obiteljskoj kući sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u pogledu iskopa temelja za stambeni objekt, dovoza građevinskog materijala i izlijevanja temelja, a da je OŠ tijekom 2002. i 2003. po nalogu i za račun ovdje tužene izvršio radove na obiteljskoj kući sagrađenoj na predmetnoj nekretnini i to zanatsko građevinske radove koji se sastoje od izlijevanja armirano- betonske ploče na prizemlju stambenog objekta, montaže vanjske i unutarnje drvene stolarije, postavljanja keramičkih pločica u kuhinji, montaže sanitarne opreme u kupaonici i montaže ploča u kuhinji.

29. Ove izjave i potvrđuju one nesporne činjenice koje postoje između stranaka i to da je tužena vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju nekretninu je stekla u vlasništvo temeljem Kupoprodajnog ugovora sastavljenog u Splitu, 23. studenoga 1973. i njemu pripadajućem Sporazumu stastavljenog u Splitu 23. studenoga 1973., koja nekretnina nije bila uređena i na kojoj u trenutku kupoprodaje nekretnine po kojem je tužena stekla vlasništvo nije bilo izgrađenog objekta, te je razvidno da je objekt koji čini obiteljsku kuću u konstruktivnom dijelu izgrađen tijekom 2001., 2002. i 2003., tako da je u potpunosti objekt (što čini obiteljsku kuću) izgrađen i priveden namjeni do kolovoza 2004. Tijekom postupka je nadalje utvrđeno kako tužiteljica i bivši suprug JŠ u predmetnu nekretninu i useljavaju tijekom 2004., i u istoj zajedno žive do prestanka zajedničkog života, odnosno rujna 2012..

30. Međutim, između stranaka je sporno je li tužiteljica zajedno s bivšim bračnim drugom KŠ, sinom tužene gradila na nekretnini tužene predmetni objekt sredstvima koje predstavljaju bračnu stečevinu (kako to tužiteljica tvrdi u jednakim dijelovima) odnosno je li sporni objekt na predmetnoj nekretnini gradila tužena svojim sredstvima i za svoj račun kao vlasnica nekretnine (kako to i proizlazi iz pisanih izjava navedenih osoba u kojima se potvrđuje da je tužena kao vlasnica nekretnine po svom nalogu i za svoj račun naložila izgradnju objekta koji je izgrađen na nekretnini u vlasništvu tužene).

31. Nije sporno da je objekt izgrađen po zaključenju braka tužiteljice i JŠ, odnosno da je završen i namijenjen svrsi u vrijeme trajanja braka te u da navedenu objekt tužiteljica i bivši suprug JŠ useljavaju početkom 2004.

32. Sporno je i dalje ostalo pitanje je li objekt na nekretnini u vlasništvu tužene stečen po osnovi bračne stečevine kao imovini tužiteljice zbog čega tužiteljica zahtjeva u odnosu na tuženu suvlasništvo za 1/2 dijela, odnosno podrednim zahtjevom ½ zapadnog dijela nekretnine.

33. Izvedenim očevidom lica mjesta predmetne nekretnine uz sudjelovanje, sudskog vještaka mjerničke struke Ivana Barbalića iz Splita i sudskog vještaka građevinske struke ČŠ iz [adresa], identificirano je zemljište koje predstavlja posebnu imovinu tužene uz procjenu vrijednosti sadašnjeg stanja predmetne nekretnine uz potrebu procjene vrijednosti nekretnine usporedbe vrijednosti zemljišta i izgrađenog objekta i omjera suvlasništva koje bi bilo stečeno izgradnjom objekta na zemljištu sagledavajući o tome suvlasničke omjere parničnih stranaka.

34. Izvršenim očevidom lica mjesta na ročištu održanom dana 28. siječnja 2020., po identifikaciji nekretnine, utvrđeno je da je riječ o predmetu spora kao nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je sa svih strana ograđena betonskim zidom, a što predstavlja kuću upisane površine 94 m2 i dvorišta s okućnicom u upisanoj površini od 453 m2.

35. Pregledom vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka mjernika Ivana Barbalića iz tvrtke za vještačenje „Terestrika“ iz Splita, koje je zaprimljeno kod suda 17. veljače 2020., saznaje se da predmet spora predstavlja zapadni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo na skici ovog vještačkog nalaza i mišljenja označen točkama A,B,C,D, šrafiran crvenom bojom, a što u naravi predstavlja kuću (katnosti prizemlje, površine 94 m2), dvorište, parkiralište i vrt, s površinom od 200 m2, time da je predmet spora omeđen sa sjeverne, južne i zapadne strane betonskim zidom, dok je sa istočne strane omeđen betonskim platoom odnosno parapetnim zidom, tako da ukupna površina nekretnine kao predmetu spora iznosi 294 m2.

36. Pregledom vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića iz Splita koje je zaprimljeno kod suda 29. travnja 2020. godine, a koje je izvedeno temeljem očevida lica mjesta i usporedbom s podacima koji proizlaze iz vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodeta, sveukupnom rekapitulacijom vrijednosti zemljišta i kuće izgrađene na predmetnom zemljištu, anagrafske adrese Put zagoraca 37, procijenjena je tržišna vrijednost zemljišta u površini od 294 m2 za iznos od 33.411,14 EUR-a/251.736,23 kuna5, te je procijenjena vrijednost izgrađene zgrade (utvrđene netto površine od 89,33 m2 s uređenjem okoliša i zemljištem) u iznosu od 108.660,00 EURa/818.698,77 kuna6, tako da bi prema traženom suvlasničkom udjelu nekretnine kakav je postavljen tužbenim zahtjevom od 1/2 dijela, za nekretninu koja je predmet spora, procijenjena vrijednost nekretnine odgovarala procjeni vrijednosti od 54.330,00 EUR-a/409.349,39 kuna7 za odgovarajući suvlasnički udio od 1/2 dijela.

37. Prema dopuni vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića iz Splita koja je zaprimljena kod suda 7. rujna 2021. godine, ovaj sudski vještak je dao odgovor na prigovore i primjedbe iznesene od strane stranaka, tako da je prigovor tužiteljice izjašnjen od strane vještaka s objašnjenjem kako je vrijednost zemljišta kod procjene uzeta za cijelu nekretninu, a od toga dijela da je uzeta vrijednost za pripadajućih 294 m2 jer se legalizacija objekta odnosi na cijelu nekretninu, dok vrijednost zemljišta s istočne strane nema istu vrijednost jer se na tom dijelu ne može graditi jer taj dio nekretnine ne zadovoljava minimalne urbanističke uvjete za gradnju.

38. U odnosu na prigovor tužene ovaj vještak se izjasnio kako se temeljem legalizacije može formirati nova katastarska čestica ali bez mogućnosti građenja, tako da se može formirati građevinska čestica uz samu zgradu jer je zgrada na njoj sagrađena i legalizirana posebnim propisom, s tim da one ne bi zadovoljavala uvjete prema važećem urbanističkom planu (manja je površina te čestice od propisane), ujedno se vještak građevinske struke izjasnio u pogledu samostalne vrijednosti izgrađenog objekta neovisno o vrijednosti zemljišta, o čemu je prigovarala tuženica, dopunskim vještačenjem dajući mišljenje o procjeni vrijednosti samog objekta u iznosu od 75.148,86 EUR-a/566.209,09 kuna8, ali se u dopuni vještačenja vještak građevinske struke i ovlašteni procjenitelj nije izjasnio o pripadajućem suvlasničkom omjeru tužiteljice kod njenog zahtjeva za 1/2 suvlasničkog dijela tvrdeći kako je u dopuni vještačenja dao vrijednost nekretnine kao vrijednosti zemljišta tako i zgrade, tako da bi sud trebao definirati tko je vlasnik kojeg dijela nekretnine i u kojem omjeru u relaciji ukupnih odnosa vrijednosti nekretnine.

39. Tužiteljica je postavljenim glavnim tužbenim zahtjevom zatražila utvrđenje prava vlasništva za 1/2 suvlasničkog dijela na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, a predmet je spora realni dio ove nekretnine koji je prikazan vještačenjem sudskog vještaka mjernika Ivana Barbalića iz tvrtke „Teretrika“ d.o.o, Split, označen točkama A,B,C,D, šrafiran crvenom bojom, jer drugi dio (istočni) predmetne nekretnine nije predmet spora, budući se izgrađeni objekt s pripadajućim zemljištem (zapadni dio nekretnine) nalazi upravo na označenom dijelu iz vještačenja sudskog vještaka mjernika, a što tužiteljica traži podrednim tužbenim zahtjevom.

40. Kako se time i izjašnjava tužiteljica, riječ je ovdje o sporu iz bračne stečevine u kojem tužiteljica tvrdi da bračnu stečevinu tužiteljice i njenog bivšeg supruga JŠ predstavlja objekt sagrađen na određenoj nekretnini i da je riječ o imovini stečenoj u braku i od zajedničkih sredstava uprihođenih radom u jednakom omjeru pa da se tako ovo pravo odnosi i na nekretninu na kojoj je predmetni objekt izgrađen što bi činilo suvlasništvo tužiteljice i isto tako izgradnjom objekta i povećanje same vrijednosti zemljišta na kojem je objekt izgrađen (uređenjem dvorišta i privođenje namjeni).

41. Prema drugoj dopuni vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića zaprimljenoj kod suda 17. prosinca 2021., ovaj sudski vještak posebno pojašnjava da je vrijednost ukupnog zemljišta procijenjena izračunom od 113,64 EUR-a za m2, tako da je ukupna površina zemljišta od 453 m2 procijenjena na iznos od 51.478,92 EUR-a/ 387.867,92 kuna9, dok je vrijednost istočnog dijela zemljišta (kao odvojenog dijela zemljišta koje nije predmet spora) u površini od 159,00 m2 procijenjena u iznosu od 18.068,00 EUR- a/136.133,35 kuna10, a vrijednost zapadnog dijela zemljišta (kao odvojenog dijela zemljišta koje je i predmet spora) u površini od 294 m2 procijenjena je u vrijednosti od 33.411,14 EUR-a/ 251.736,23 kuna11, dok je vrijednost kuće (objekta sagrađenog na zapadnom dijelu zemljišta koje je odvojeno i prikazano posebnim oznakama iz vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka mjernika) procijenjena u vrijednosti od 75.248,86 EUR-a/ 566.209,09 kuna12, tako da je time prikazana ukupna vrijednost nekretnine (cjelokupnog zemljišta i izgrađenog objekta) u visini vrijednosti od 12.6727,78 EUR-a/954.830,46 kuna13, o kojem konačnom izjašnjenju sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja stranke više nisu imale primjedbe.

42. Dakle, procjenom izvedenom od strane sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Srećka Zurića iz Splita, vrijednost predmeta spora i to zapadnog dijela nekretnine određene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazana vještačenjem sudskog vještaka mjernika točkama A,B,C,D, šrafiran crvenom bojom, koji realni dio je odvojen od drugog dijela (istočnog dijela) nekretnine i ima poseban pravni režim, određena je za zemljište u površini od 294 m2 u procjeni vrijednosti od 33.411,14 EUR-a/251.736,23 kuna14, a objekta sagrađenom na tom dijelu nekretnine netto površine 89,33 m2 s kojim je neodvojivo i povezano ne samo zemljište na kojem je objekt izgrađen u površini od 94 m2, već i ono pripadajuće zemljište koje služi redovnoj i potrebnoj upotrebi građevine, a što je upravo zapadni dio nekretnine koji je predmet spora, vrijednost je procijenjena u iznosu od 108.660,00 EUR-a/818.698,77 kuna15.

43. Iskazom svjedok JŠ, koji je bivši bračni drug tužiteljice i sin tužene, je potvrdio činjenice da je tužena vlasnica zemljišta koje je stakla kupoprodajom iz 70-ih godina prošlog stoljeća, te da na predmetnoj nekretnini do 2001. godine objekt nije sagrađen. Svjedok u svom iskazu navodi da je gradnju spornog objekta izgrađenog na predmetnoj nekretnini započela tužena koja je u potpunosti i financirala gradnju i vodila brigu o izgradnji tako da je objekt izgrađen do 2004. godine. Svjedok je nadalje iskazivao kako osobno nije doprinosio gradnji kuće kao ni tužiteljica tada njegova supruga, tako da je povremeno samo pomagao radnicima kod izvođenja pomoćnih građevinskih radova, ali bez financiranja gradnje ili materijala kako njega tako i od strane tadašnje supruge.

Njegova majka, ovdje tužena kao isključiva vlasnica zemljišta tijekom 2001. do 2004. svojim sredstvima i za svoj račun izgradila objekt, u čijoj je izgradnji, ali samo kod izvođenja jednog dijela pomoćnih građevinskih radova, pomagao svjedok, tako da je i objekt nastao građenjem na zemljištu tužene (prizemlje koje se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe WC-a i hodnika) vlasništvo tužene koja je nakon što je obiteljska kuća izgrađena supružnicima (tužiteljici i ovom svjedoku) prepustila taj objekt na korištenje u koji su se supružnici uselili, jer su prije i tijekom gradnje stanovali kao podstanari i u kojem su zajedno stanovali sve do rujna mjeseca 2012. godine kada je tužiteljica odselila i u koji objekt nakon useljenja supružnici nisu u bitnom ulagali i koji je u onom stanju kakav je bio i po useljenju supružnika.

45. Međutim, iz iskaza svjedokinje DŠ, proizlazi da je svjedokinja potvrdila činjenicu da su u od 2004. godine do 2012. stanovali u spornom objektu supružnici (tužiteljica i svjedok Đ), koji da su zajedno i gradili predmetnu kuću na zemljištu tužene, a takvo saznaje ova svjedokinja ima od svog supruga, a ovaj takvu informaciju od srodnika tužiteljice, tako da ova svjedokinja nije imala neposredna saznanja o gradnji spornog objekta i njegova financiranja.

46. Iz iskaza svjedokinje FŠ rođ. ĆŠ, ne nalazi se da ista ima bitnih saznanja o gradnji spornog objekta, osim što ista potvrđuje činjenicu da je ĆŠ, brat tužiteljice i ove svjedokinje, vršio građevinske radove iskopa radi izgradnje objekta, da su njihov ujak HŠ i ĐŠ vršili zidarske radove, a suprug ove svjedokinje PŠ izvodio električnu instalaciju.

47. Iz iskaza svjedoka PŠ pok. Z, saznaje se da je ovaj svjedok angažiran od strane supruga tužiteljice JŠ vezano za izvođenje prve faze elektroinstalacijskih radova u objektu te da je ove radove izvršio besplatno.

48. Iz iskaza svjedoka GŠ pok. B, ne nalazi se da isti ima saznanja o gradnji spornog objekta, osim što se ovaj svjedok izjašnjavao u pogledu kupoprodaje zemljišta na kojem je kasnije izgrađen sporni objekt, koje činjenice između stranaka nisu niti sporne.

49. Iz iskaza svjedoka ĆŠ pok. ĐŠ saznaje se da je ovaj, sukladno i ranije danoj pisanoj izjavi, sudjelovao u gradnji spornog objekta vršeći tijekom 2001. ili 2002. građevinske radove iskopa zemljišta i nabave i dovoženja građevinskog materijala za temelje objekta te izgradnje temelja angažiran od strane bračnih drugova, ovdje tužiteljice i njenog tadašnjeg supruga, time da je ovaj svjedok svoj radni angažman dao besplatno, ali je za zaključiti u korist bračnih drugova jer, kako to i sam svjedok navodi u iskazu, da sa tuženom o tome angažmanu nije razgovarao, pa je nelogičan onaj dio njegove pisane izjave od 31. listopada 2006. da bi takve opisane građevinske radove vršio po nalogu i za račun tužene, suviše toga što se svjedok izričito u iskazu izjasnio da ne prihvaća istinitost takve izjave jer da je takav radni angažman za izgradnju predmetnog objekta dao u korist i za račun svoje sestre, ovdje tužiteljice, kao jednu vrstu pomoći za izgradnju predmetnog objekta za stanovanje, kao i što su takvu pomoć za tu svrhu davali i drugi članovi obitelji uz to što su bračni drugovi zajedno plaćali građevinski materijal kojim je izgrađen objekt.

50. Iz iskaza svjedoka ĐŠ pok. J, proizlazi da je ovaj izvodio zidarske i pomoćne građevinske radove u bitnoj konstruktivnoj izgradnji od ugradnje materijala za temelj građevine do terase (betonske ploče) i to za račun bračnih drugova tužiteljice i njenog supruga, besplatnim radnim angažmanom, jer je s tužiteljicom u tazbinskom srodstvu.

51. Iz iskaza svjedoka OŠ sina K, proizlazi da je svoj radni angažman u izgradnji objekta obavljanjem zanatsko građevinskih radova, kakav je opisao ovaj svjedok pisanom izjavom od 31. listopada 2006., da je isti dogovarao obavljanje poslova u izgradnji objekta kako JŠ, odnosno tadašnjim suprugom tužiteljice tako i sa tuženom s kojom je neposredno ovaj svjedok takve radove dogovarao i za koje radove je bio isplaćen, ali mu je nepoznato iz čijih sredstava se taj objekt financirao.

52. Iz iskaza svjedoka ŽŠ pok. ĐŠ, proizlazi kao se ovaj svjedok izjašnjava da je zemljište na kojem je sporni objekt izgrađen bračna stečevina ovog svjedoka i tužene, ali da je na zemljištu upisana kao vlasnica ovdje tužena, tako da je zemljište podijeljeno na dva dijela, od kojeg je jedan dio zemljišta (istočni) bio dodijeljen njihovom drugom sinu ĐŠ, dok su na drugom dijelu (zapadnom) ovaj svjedok i tužena svojim sredstvima započeli gradnju kuće s angažmanom rodbine tužiteljice i povremenim radom njihovog sina, sve u svrhu da u taj objekt usele njihov sin TŠ sa suprugom s kojom su bili u dobrim odnosima.

53. Konačno, iz iskaza tužiteljice kao parnične stranke proizlazi da su bračni drugovi po zaključenju braka prvotno stanovali kao podstanari te da su u međuvremenu sagradili kuću na zemljištu koje je tužena darovala sinu, odnosno bračnom drugu tužiteljice JŠ koju su bračni drugovi sagradili zajedničkim sredstvima uprihođenim od rada i njihove zajedničke štednje te sredstava iz kredita koji je podigao bračni drug tužiteljice upravo za tu svrhu, a čijoj izgradnji su uz posredan angažman tužiteljice i neposredan angažman njenog bračnog druga pomagali rodbina i prijatelji bračnih drugova, te su bračni drugovi po završetku gradnje objekta i preselili i stanovali do prestanka bračne zajednice, rujna 2012.

54. Iz iskaza tužiteljice nadalje proizlazi kako je bivši suprug JŠ "podigao" kredit za izgradnju predmetne nekretnine, a koji je kredit vraćen za vrijeme trajanja braka tužiteljice i bivšeg supruga JŠ. Za istaći je kako ove navode tužiteljice tužena tijekom postupka nije osporila.

Suprotno ovom iskazu tužiteljice kao parnične stranke proizlazi iskaz tužene kao parnične stranke iz kojeg je razvidno da ova stranka suprotno od tužiteljice iskazuje da je izgrađena kuća zajedničkim sredstvima tužene i njenog supruga ŽŠ na zemljištu koje su tužena i njen bračni drug 1973. kupili, te po kupnji i njihovom dogovoru zemljište upisali na ime tužene, te da tužena nikome nije darovala zemljište već da je izgradila kuću na svojem zemljištu kao njeno vlasništvo, osporavajući pri tome bilo kakav doprinos tužiteljice kako u neposrednom angažmanu oko gradnje kuće tako i njenom posrednom angažmanu tvrdeći kako se ista nije o tome brinula kao i o kućanstvu odnosno obitelji.

55. Vezano za navedene iskaze svjedoka i iskaze parničnih stranaka, sasvim je razvidno da je ovdje riječ o zahtjevu tužiteljice radi utvrđenja prava suvlasničkog omjera na nekretnini s osnova bračne stečevine, a podrednim zahtjevom u odnosu na realni, zapadni dio nekretnine odnosno za dio nekretnine na kojoj je objekt izgrađen. Pregledom dostavljene potvrde HZMO Split od 21. studenog 2018. utvrđeno je kako je tužiteljica tijekom trajanja braka bila u radnom odnosu, odnosno radila i ostvarivala prihode.

Ukazuje se na iskaz tužiteljice u kojem navodi kako je predmetna nekretnina između ostalog sagrađena i iz kredita kojeg je podigao njen bivši bračni drug kod Privredne banke Zagreb, sin tužene JŠ te da je navedeni kredit u cijelosti vraćen za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Ukazuje se na iskaz tužiteljice kako je tužena ZŠ predmetno zemljište darovala svojim sinovima, ĐŠ i JŠ te kako ona ĐŠ JŠ njegov realni dio na tom zemljištu ne osporava.

56. Stjecanje imovine s osnova bračne stečevine propisano je posebnim propisom od općeg propisa koji određuje stjecanje stvarnih prava na stvari, odnosno u konkretnom slučaju na nekretnini.

57. Odredbom čl. 248. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04,136/04,107/07,57/11,61/11,25/13,75/14,5/15 i 103/15 - nastavno ObZ-a, koji se Zakon ovdje ima primijeniti kao poseban propis s obzirom na vrijeme kada je bračna stečevina kao imovina nastala, obzirom da je objekt dovršen i priveden namjeni stanovanja tijekom 2004. kada je na snazi bio ovaj Zakon), propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

Odredbom čl. 249 st.1. ObZ-a propisano je kako su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, dok je odredbom čl. 250. ObZ-a, propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

58. Nadalje, odredbom čl. 114. st. 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99,22/00,73/00, 129/00, 114/01,- nastavno ZV-a, koji se Zakon ovdje ima primijeniti s obzirom na vrijeme nastanka spornog pravnog odnosa), propisano je da se vlasništvo stječe na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je odredbom čl. 129. ZV-a i odredbe čl. 152. ZV-a, propisano da se vlasništvo stječe i građenjem na tuđem zemljištu.

59. Kako se ovdje radi upravo o gradnji objekta od strane bračnih drugova u vrijeme trajanja braka primjenjuju se odredbe Obz-a, koje propisuju način stjecanja bračne stečevine.

60. Članak 129. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – dalje ZV) propisuje da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugog tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

61. Prema odredbi članka 130. stavak 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, dok stavak 2. istog članka određuje da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečene na temelju zakona nije bilo upisano.

62. Stjecanje vlasništva nekretnine kao bračne stečevine je stjecanje vlasništva temeljem zakona, u kojem slučaju se pravo vlasništva stječe neovisno o volji dotadašnjeg vlasnika, samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki. Svatko tko tvrdi da je stekao vlasništvo određene stvari temeljem zakona ovlašten je publicirati to svoj pravo i zaštiti ga u smislu odredbe članka 130. ZV-a tužbom usmjerenom prema osobi koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik.

63. Uvažavajući rezultate dokaznog postupka kao i citirane zakonske odredbe utvrđeno je kako predmetna sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i bivšeg supruga sina tužene JŠ, sagrađena zajedničkim sredstvima stečenim za vrijeme trajanja bračne zajednice, a koja je nekretnina smještena u zapadnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 3375, KO [katastarska općina] utvrđeno u skici vještva sudskog vještaka Ivana Barbalića od 17. veljače 2020., označena točkama A- B- C- D, šafrirano crvenom bojom koja u naravi predstavlja kuću, dvorište i okućnicu , a kojoj se izgradnji tužena nije usprotivila.

Posljedično navedenom glavni tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je odbijen kao neosnovan, dok je podredni tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan. Zbog svega naprijed navedenog odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke presude.

64. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku tužiteljici je obistinjen trošak sukladno primjeni Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

Tužiteljici zastupanoj po pun. priznati su troškovi: sastava tužbe od 29. veljače 2016., podneska od 11. rujna 2017., 11. prosinca 2018., 13. siječnja 2025. i sastava žalbe od 2. svibnja 2023. u visini od po 100 bodova, zastupanja na ročištima održanim 10. kolovoza 2017., 22. studenog 2017., 26. travnja 2018., 11. lipnja 2018., 06. rujna 2018., 29. listopada 2018., 18. prosinca 2018., 28. veljače 2019., 28. travnja 2021., 29. srpnja 2021., 29. studenog 2021., 19. travnja 2022., 12. srpnja 2022., 7. listopada 2024., 9. siječnja 2025. i 1. travnja 2026. u visini od zatraženih po 100 bodova, te zastupanja na ročištima od 30. siječnja 2018. i 13. ožujka 2018. u visini od po 25 bodova, što iznosi trošak tužiteljice vezano za zastupanje, uzevši u obzir vrijednost boda, iznos od 4.300,00 eura uvećan za 25 % PDV-a, što iznosi trošak u iznosu od 5.375,00 eura, a kojem trošku treba pridodati uplaćene troškove vještačenja u iznosu od 350,00 eura, što ukupno iznosi 5.725,00 eura.

U odnosu na sudsku pristojbu za istaći je kako spisu prileži Rješenje o odobravanju pravne pomoći Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji od 29. prosinca 2025. kojim je tužiteljici kao podnositeljici zahtjeva odobreno korištenje pravne pomoći za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi u visini od 90 % iznosa pristojbi i vrijedi od 3. prosinca 2015. Nadalje je utvrđeno kako spisu ne prileže uplate tužiteljice s osnova sudske pristojbe.

Zbog svega naprijed navedenog za više zatraženo zahtjev na ime troškova odbija se kao neosnovan.

Radi navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 15. svibnja 2026.

SUDAC

KRASNA BATARELO

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

DNA:

- tužiteljici po pun.

- tuženoj po pun.