Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kž-267/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić, kao predsjednice vijeća te Saše Cvijetića i Sandre Juranović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Dragane Umiljenović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CS, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.– dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog CS, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kv-203/2025, K-268/2018-114 od 21. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog CS odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kv-203/2025, K- 268/2018-114 od 21. svibnja 2025. pod točkom I. izreke je na temelju članka 127. stavka 4. i članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.- dalje u tekstu: ZKP/08.) određen istražni zatvor protiv okrivljenog CS.
1.1. Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja na temelju članka 124. stavka 2. točke 5. u vezi članka 102. stavka 1. i 2. ZKP/08. određeno je da istražni zatvor iz točke I. može zamijeniti jamstvo u visini od 5.000,00 eura, a da se polaganje jamčevine može sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.
1.2. Nalogom istog poslovnog broja na temelju odredbe članka 566. stavka 1. i 2. ZKP/08. naloženo je Policijskoj upravi primorsko-goranskoj izdavanje tjeralice protiv okrivljenog CS obzirom da je postupak pokrenut zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, optuženik se nalazi u bijegu, a protiv optuženika je određen istražni zatvor te je određeno da će se nakon pronalaženja privesti u Zatvor u Rijeci.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio okrivljeni CS putem branitelja Borisa Brljačića, odvjetnika iz Rijeke, bez specificiranja žalbenih osnova, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., s prijedlogom da vijeće Županijskog suda u Rijeci uvaži razloge žalbe te ukine pobijano rješenje i nalog te vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba okrivljenog CS nije osnovana.
4. Po ocjeni ovog suda pravilno je u pobijanom rješenju utvrđeno postojanje razloga za određivanje mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog CS te je za svoju odluku prvostupanjski sud dao dovoljno jasne i dostatne razloge i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., tako i one koje se odnose na posebnu pretpostavku za primjenu iste mjere protiv okrivljenika iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., kao i nemogućnosti zamjene istražnog zatvora blažim mjerama, a koje razloge prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
5. Iako okrivljeni CS ne osporava postojanje opće pretpostavke za određivanje istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., valja istaknuti kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da osnovana sumnja da je imenovani okrivljenik počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11. te kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 1. KZ/11. proizlazi iz optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj K-DO-882/2017 od 29. rujna 2017. i broj K-DO- 1232/2018 od 15. veljače 2019., sada potvrđenih rješenjima Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-576/2017 od 3. travnja 2018. i poslovni broj Kov-126/2019 od 25. ožujka 2019. te dokaza na kojima se iste temelje.
6. Protivno žalbenim navodima kojima okrivljenik osporava postojanje posebne pretpostavke za opstojnost mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove predviđene u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08., ističe se da iz stanja spisa proizlazi da se okrivljeni CS svjesno i neopravdano učinio nedostupnim sudu, unatoč tome što je isti u smislu članka 272. stavka 2. ZKP/08. u prethodnoj fazi postupka upoznat sa obvezom odazivanja svakom pozivu, obvezom prijavljivanja promjene ili namjere promjene adrese te upozoren na posljedice nepostupanja po tim obvezama, i to na način da mu se sudska pismena nisu mogla uručiti putem pošte, već su se vraćala sudu neuručena s napomenama "obaviješten, nije podigao pošiljku" ili "nepoznat". Osim navedenog, iz spisa ujedno proizlazi kako je imenovani okrivljenik u nekoliko navrata uredno zaprimio poziv za ročište, no na ročišta nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao. Radi svega navedenog su protiv imenovanog okrivljenika izdani i dovedbeni nalozi koji u konačnici nisu realizirani, već je višestrukim terenskim provjerama te adrese utvrđeno kako on ondje stvarno ne boravi, već da je u tijeku postupak njegove odjave s te adrese. Navedeno ukazuje na pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je riječ o onim osobitim okolnostima koje upućuju na opasnost da je optuženik u bijegu, odnosno da se krije i da nije dostupan sudu, a što predstavlja posebnu istražnozatvorsku osnovu iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. te se takva opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora, a koji istražni zatvor se ne može zamijeniti jednom drugom blažom mjerom, osim jamstvom, kako to ispravno utvrđuje i dostatno obrazlaže prvostupanjski sud.
6.1. Nije u pravu žalitelj kada navodi da je u konkretnom slučaju povrijeđen kazneni zakon na štetu žalitelja jer prvostupanjski sud nije prethodno izvršilo uvid u eSpis te utvrdilo da li se protiv žalitelja vodi kakav drugi kazneni postupak, je li isti prisilno hospitaliziran sukladno odredbi članka 39. stavka 3. u svezi članka 27. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14.). Navedeno nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, budući da sam žalitelj ne ističe konkretne činjenice niti prilaže dokaze iz kojih bi proizlazilo da je u relevantnom razdoblju bio lišen slobode, hospitaliziran ili na drugi način objektivno spriječen sudjelovati u predmetnom kaznenom postupku. Imajući u vidu sve prednje, razvidno je da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja u konkretnom slučaju utvrdio sve odlučne činjenice.
7. Također, nije u pravu žalitelj kada tvrdi da odmjereni iznos jamstva nije moguće ispitati radi čega da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Prvostupanjski je sud prilikom odmjeravanja jamstva u iznosu od 5.000,00 eura u točki 14. obrazloženja pobijanog rješenja jasno naveo da istražni zatvor može zamijeniti jamstvo u navedenom iznosu, sve imajući u vidu težinu kaznenih djela za koje se optuženik tereti uvodno citiranom optužnicom i način njihova počinjenja, zapriječene kazne zatvora za optužena kaznena djela, te do sada utvrđene imovinske prilike i obiteljsku situaciju optuženika. Dakle, iz navedenog je razvidno da je prilikom određivanja jamstva prvostupanjski sud cijenio sve odlučne okolnosti koje su od značaja za odmjeravanje visine jamstva, pri čemu prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije bio dužan posebno i detaljno iznositi podatke o imovinskom stanju okrivljenika.
7.1. S obzirom na prednje, određeni iznos jamstva u visini od 5.000,00 eura koji može zamijeniti istražni zatvor se u konkretnom slučaju i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ukazuje primjerenim za imenovanog okrivljenika.
8. Kako pored navedenog pobijano rješenje ne trpi povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., to je odlučeno kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
U Rijeci 15. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Srebrenka Šantić
