Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2265/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 15. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sada pok. NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1955. u [adresa], a umrlog **.**.2025. u Zagrebu, s posljednjim prebivalištem u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 9. travnja 1998. do smrti pokojnog NĐ **.**.2025.

II. Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice s pok. NĐ u razdoblju od 1997. do 8. travnja 1998., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. NĐ, a koja je trajala od 1997. do smrti pokojnog NĐ **.**.2025.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. NĐ neprekidno do njegove smrti, a što mogu potvrditi predloženi svjedoci.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da se protivi prijedlogu predlagateljice dok se ne provedu dokazi, dok je na ročištu održanim kod ovoga suda 15. travnja 2026. nakon provedenog dokaznog postupka navela da predlaže donošenje odluke prema stanju spisa.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u javnobilježnički ovjerenu izjavu od 20. rujna 2024. (list 2-3 spisa), javnobilježnički ovjerenu izjavu od 27. veljače 2025. (list 4-5 spisa), smrtni list za NĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete 30. rujna 2025. (list 6 spisa), izvadak iz matice rođenih za ŽĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete od 29. rujna 2025. (list 7-8 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. NĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete 30. rujna 2025. (list 9 -10 spisa), smrtovnicu iza pok. NĐ od 29. kolovoza 2025. (list 17 -18 spisa), preslike zapisnika s ročišta održanog 31. listopada 2025. i 21. studenog 2025. sastavljene po javnom bilježniku Sanji Ledić iz [adresa] te rješenje o nasljeđivanju iza pok. NĐ (list 23-32 spisa), uvjerenje o prebivalištu za pok. NĐ izdano od IX Policijske postaje Zagreb od 13. siječnja 2026. (list 35 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. NĐ izdano od javnog bilježnika Sanje Ledić pod posl.br. O - 1290/2025, UPP/OS-137/2025-16 od 21. studenog 2025. (list 36-38 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. NĐ izdane od IX Pol icijske postaje Zagreb (list 63-67 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 9. veljače 2026. izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, te svjedoka OĐ i PĐ i DĐ (list 49-52 spisa).

3.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 18. veljače izveden je dokaz saslušanja svjedoka HĐ, dok sud nije izveo dokaz saslušanja svjedoka CĐ jer su stranke odustale od navedeno dokaznog prijedloga.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u smrtni list za NĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete 30. rujna 2025. (list 6 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. NĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete 30. rujna 2025. (list 9-10 spisa), smrtovnicu iza pok. NĐ od 29. kolovoza 2025. (list 17-18 spisa), utvrđeno je da je NĐ za života sklopio brak s BĐ 20. tranja 1977., a koji brak je potom razveden Presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1099/1997 od 8. travnja 1998. te nakon toga nije sklapao druge brakove.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za ŽĐ izdan od Matičnog ureda Sesvete od 29. rujna 2025. (list 7-8 spisa), utvrđeno je da je sklopila brak s VĐ **.**.1964., a koji brak je potom razveden Presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-1101/1997 od 31. listopada 1997.

7. Uvidom u javnobilježnički ovjerenu izjavu od 20. rujna 2024. (list 2-3 spisa), javnobilježnički ovjerenu izjavu od 27. veljače 2025. (list 4-5 spisa),proizlazi da su predlagateljica i sada pok. NĐ izjavili pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da žive zajedno u izvanbračnoj zajednici od 1997. te da udovoljavaju zakonskim uvjetima za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

8. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. NĐ izdano od IX Policijske postaje Zagreb od 13. siječnja 2026. (list 35 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. NĐ izdane od IX Policijske postaje Zagreb (list 63 -67 spisa), utvrđeno je da je:

- pok. NĐ imao je od 20. kolovoza 1997. do 12. prosinca 2006. prijavljenu adresu u Zagrebu, Pile II. 34, a od 12. prosinca 2006. do 19. kolovoza 2025. u [adresa],

- predlagateljica imala je od 20. kolovoza do 11. veljače 2026. prijavljenu adresu u Zagrebu, Pile II. 34, a od 11. veljače 2026. u [adresa].

9. Uvidom u preslike zapisnika s ročišta održanog 31. listopada 2025. i 21. studenog 2025. sastavljene po javnom bilježniku Sanji Ledić iz [adresa] te rješenje o nasljeđivanju iza pok. NĐ (list 23-32 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. NĐ izdano od javnog bilježnika Sanje Ledić pod posl.br. O-1290/2025, UPP/OS-137/2025-16 od 21. studenog 2025. (list 36-38 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračna supruga i sinovi ostavitelja proglašeni zakonskim nasljednicima ostavitelja.

9.1. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

10. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka OĐ i PĐ i DĐ (list 49-52 spisa) proizlazi da su predlagateljica i sada pok. NĐ živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekinuto do njegove smrti u [adresa].

10.1. Predlagateljica i svjedoci su suglasno iskazivali da je predlagateljica i sada pok. NĐ nisu bili u braku niti su imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama, kao i da su živjeli u emotivnoj zajednici, slagali su se, imali zajednički društveni život, odnosno da su živjeli kao muž i žena.

10.2. Predlagateljica je iskazivala da su imali i ekonomsku zajednicu koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane) te da su skupa nadograđivali i uređivali kuću u kojoj su živjeli.

10.3. Predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. NĐ radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. NĐ.

10.4. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

10.5. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. NĐ.

11. Iskaz svjedoka HĐ sud nije uzeo u obzir s obzirom na to da je sam iskazivao da su njegov otac i predlagateljica živjeli skupa, ali da je razočaran ishodom ostavinskog postupka u kojem nije ostvario veće nasljedstvo iza oca i da je za to odgovorna predlagateljica, a koji razlog nije valjan da osporava izvanbračnu zajednicu koja je evidentno postojala između njegova oca i ovdje predlagateljice.

11. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. NĐ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su međusobno brinuli jedan o drugome.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. NĐ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. NĐ imali, a što ukazuje i iskaz svjedoka koji su navodili njihovu emotivnu bliskost.

13. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. NĐ kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

14. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. NĐ i to od 9. travnja 1998. do smrti pokojnog NĐ **.**.2005., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga, a početka odgovara i datumu koji slijedi nakon razvoda braka pok. NĐ.

15. Prema odredbama čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/2025) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

15.1. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagatel jica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. NĐ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 9. travnja 1998. do smrti pokojnog NĐ **.**.2005., a posljednja zajednička adresa je bila u [adresa] gdje predlagateljica i danas živi, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

20. Osim toga, odredbom čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

20.1. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza, proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

20.2. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imat i bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 25. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20.3. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024 -2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.4. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.5. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.6. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. NĐ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21.1 Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. U odnosu na razdoblje od 1997. do 8. travnja 1998. odbijen je prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice imajući u vidu da je u to vrijeme pok. NĐ bio u braku, a njezin brak je razveden pravomoćno s 31. prosinca 1997.

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 15. svibnja 2026.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis