Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: P-208/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, protiv tužene DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zlatko Zvonarević, odvjetnik iz Osijeka, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 15. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tužene osobno i punomoćnika tužene, dana 15. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, u cijelosti vlasnik čkbr. [katastarska čestica] – kuća i dvorište [adresa] sa 629 čhv, čkbr. [katastarska čestica] vrt Bjelkovac sa 493 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Đurin Lug sa 3 jutra, čkbr. [katastarska čestica] oranica Đurin Lug sa 3 jutra 1020 čhv, čkbr. [katastarska čestica] šuma Đurin Lug sa 1236 čhv i čkbr. [katastarska čestica] potok Mlinski Strug sa 80 čhv, upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] oranica Đurin Lug sa 3 jutra, upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženica DČ , OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], je dužna trpjeti prijenos svog prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist tužitelja odmah po pravomoćnosti ove presude, kao i tužitelju naknaditi parnični trošak, a sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio kod ovog suda tužbu protiv tuženika DČ i CČ radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi se navodi da su u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo tuženika, a iste zajedno s kč. br. [katastarska čestica]/15A k. o. [katastarska općina] čine jedinstvenu poljoprivrednu tablu površine 28 hektara. Početkom 80-ih od strane IPK u postupku arondacije je SČ, ocu i pravnom predniku tuženika, za predmetne nekretnine dano zamjensko zemljište u blizini njegove obiteljske kuće u [adresa]. Opisana promjena nije provedena u zemljišnim knjigama i katastru, te je zk. stanje ostalo neusklađeno. Predmetnu poljoprivrednu tablu na temelju pravnog odnosa s tužiteljem, odnosno jedinicom lokalne samouprave, poslije Domovinskog rata koristiti su od 2003. pa nadalje D, ŽČ, JČ, AČ, EČ, PČ, KČ i ČČ, koji je od 2007. koristio predmetnu poljoprivrednu tablu u cjelini sve do unazad oko dvije godine kada su tuženici neovlašteno ušli u posjed predmetnih nekretnina i samovlasno ga oduzeli ČČ odnosno tužitelju. U naravi se predmetne nekretnine nalaze uz rubni dio poljoprivredne table omeđene vodenim koritom, tako da obuhvaćaju površinu od oko 6 hektara, što zajedno s 22 hektara preostalog dijela čini poljoprivrednu tablu od oko 28 hektara. Sukladno dopisu ČČ od 18. kolovoza 2016. za predmetne nekretnine obitelj SČ je dobila kč. br. [katastarska čestica], koje nekretnine je 2. tuženik obrađivao dok nije otišao, a nakon toga posjed je prepustio RČ i MČ . Nekretnine koje je pravni prednik tuženika dobio u zamjenu sada obuhvaćaju ARKOD parcele ID: 3223859 i 3223849 nositelja ŠČ, 3241594 i 3241574 nositelja FČ, 1926041, 3078187 i 1926649 nositelja NČ. Republika Hrvatska kao pravni slijednik posjeda na nekretninama, u naravi poljoprivrednom zemljištu, korištenih u režimu društvenog vlasništva, zajedno sa svojim pravnim prednicima u poštenom, zakonitom, istinitom i samostalnom posjedu nalazi se od stjecanja posjeda na temelju pravnog posla zamjene početkom 80-ih i koji je posjed nedvojbeno stečen, te sukladno načelu trajnosti iz čl. 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) neprekidno traje, te je od stjecanja do danas protekao rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na koji je način tužitelj osnovom zakona na temelju čl. 159. ZV - a postao vlasnikom predmetnih nekretnina. Tužitelj se obratio tuženima zahtjevom za mirno rješenje spora, na koji su tuženici otklonili mogućnost mirnog rješenja spora. Poziva se na čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Rješenjem ovog suda od 26. kolovoza 2020. određen je prekid postupka jer je tuženik CČ umro. Postupak je nastavljen u odnosu na tuženu DČ koja je naslijedila CČ. Uzimajući u obzir da je tužena postala isključiva samovlasnica utuženih nekretnina poslije smrti CČ, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev i predložio sudu da donese presudu kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tuženi se protive tužbi i tužbenom zahtjevu i tvrde da nije došlo do nikakve zamjene između SČ kao pravnog prednika tuženika i tužitelja. Zamjena koja je navodno bila početkom 80-ih godina između IPK i SČ nije se nikad dogodila, niti je provedena u zemljišnim knjigama i katastru. Tužitelj navodi da su predmetnu poljoprivrednu tablu na temelju pravnog odnosa s Republikom Hrvatskom, odnosno jedinicom lokalne samouprave, poslije Domovinskog rata koristili od 2003. pa nadalje D, ŽČ, JČ, AČ, EČ, PČ, KČ i ČČ, međutim, uvidom u ugovore na koje se poziva tužitelj, vidljivo je da se iste odnose na zakup nekretnina koje ne predstavljaju nekretnine tuženika, odnosno koje su predmet ovog postupka. Tvrde da ČČ nije vjerodostojan izvor saznanja o činjenicama iz 80-ih godina jer je u to vrijeme bio dijete. ČČ prešutio je da je u ožujku 2013. s SČ zaključio ugovor o zakupu predmetnih nekretnina na 10 godina, pa se postavlja pitanje zašto bi ČČ sklapao ugovor s osobom za koju tvrdi da nije niti vlasnik niti posjednik tih nekretnina, te se postavlja pitanje kako je ČČ stupio u posjed tih nekretnina, ako je u posjedu istih bio tužitelj. Tvrde da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva po čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, budući da sporne nekretnine nisu bile prije 24.7.1991. upisane kao društveno vlasništvo, već su bile i prije i poslije toga upisane kao vlasništvo SČ. Osporava se i da je tužitelj stekao pravo vlasništva prema čl. 159. ZV-a. Tužitelj tvrdi da su tuženici posjednici čestica koje su svojevremeno dane u zamjenu za sadašnje nekretnine tuženika, međutim, na tim nekretninama je kao vlasnik i posjednik upisan upravo tužitelj, što je također dokaz da nisu osnovane tvrdnje da su tuženici u posjedu nekretnina upisanih na ime RH i da je došlo do zamjene. Predlažu da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke KČ, GČ, ĆČ, TČ, MČ i IČ, tuženu kao stranku, te je izvršio uvid u: zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], p.l. 33 i p.l. 544 k. o. [katastarska općina], p.l. 421, 335 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim čestica Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina Slatina, ugovore o jednogodišnjem zakupu, zapisnik, zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor na zahtjev, ugovor o zakupu od 15.3.2013., spis ovog suda R1-34/2019 i nalaz i skicu sudskog vještaka, koji je i saslušan na ročištu na licu mjesta i na ročištu za glavnu raspravu.

4. Svjedok KČ naveo je u svom iskazu da zna po prilici gdje se nalaze predmetne nekretnine. Za kuće ne zna točno gdje su, ali uglavnom vanjska zemlja je u sastavu table veličine oko 48 hektara. Ta tabla je formirana negdje 80-ih godina prošlog stoljeća i sjeća se da su negdje 1984. tu tablu radili djelatnici PIK-a Čađavica. Od 90-ih pa nadalje Općina Nova Bukovica je davala u zakup tu tablu, pa je i on dio te table obrađivao negdje 2005. do 2007. koliko se sjeća, negdje dvije godine. Otkako je Općina raspisivala natječaj tu zemlju uživaju fizičke osobe, a sada tu tablu uživaju ČČ, ĆČ i ĐČ. Tuženike poznaje, ali otkako se sjeća, oni predmetne nekretnine nikad nisu uživali. Ne zna kako je tužitelj stekao predmetne nekretnine. Sporna tabla u sastavu koje se nalaze i sporne nekretnine ide uz rijeku Voćinku, a između tabli je kanal, a s table na tablu ide se preko mostova. Koliko je njemu poznato, zna da C oko kuće imaju neku zemlju, ali ne zna kako su to stekli. Zemlju od SČ rade neki ŠČ i MČ, a kako je čuo, to oni daju u zakup. Poznato mu je da je Općina davala spornu zemlju u zakup i ne zna točno tko je vlasnik, a pretpostavlja da je vlasnik Općina. Sporna tabla ima više čestica i kao što je rekao, radio je samo dio te table. Ne zna točno koje čestice je radio kad je imao dio sporne table u zakupu.

5. Svjedok ČČ naveo je u svom iskazu da zna gdje se nalaze predmetne nekretnine i zna da je vanjska zemlja u sastavu table veličine preko 40 hektara. On radi negdje oko 22 hektara od 2007., a zemlju je dobio na temelju ugovora o zakupu na 10 godina. Dakle, radio je i 6 hektara spornih nekretnina do 2015., kada je 1. tuženica angažirala ljude, te su izmjerili 6 hektara od table, te su ušli u posjed i on od onda to više ne radi, a ne zna točno tko sada radi. Tvrdi da to radi OČ ili BČ i to po nalogu 1. tuženice. Čuo je da je predmetna tabla formirana negdje sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. To je čuo između ostalih i od svog oca koji je cijeli život radio u poljoprivredi i koji dobro poznaje zemlju. Tuženici su mijenjali predmetne nekretnine s PIK-om i dobili su zemlju uz kuću i to je CČ radio, a PIK je dobio tu vanjsku zemlju. Ne zna je li sklopljen neki pismeni ugovor, samo može reći da je zamjena faktički provedena jer PIK od 70-ih uživa tu vanjsku zemlju koju je dobio u zamjeni od tuženika. Od 70-ih pa do 2015. tuženici nikad nisu uživali sporne nekretnine. Kad su tuženici ušli u posjed, on je to prijavio inspektoru i u Općini, ali ne zna što je poduzeto, uglavnom, njega je Općina uvela u posjed 2007., a kad su tuženici ušli u posjed tih 6 hektara nije podnio tužbu za smetanje posjeda. Čuo je da su tuženici mijenjali s PIK-om zemlju negdje sredinom 70-ih i dobili su zemlju uz kuću, ali ne zna točno koliko, a dali su predmetne nekretnine. Tuženici su ušli u posjed te zemlje koju su dobili od PIK-a, a PIK je ušao u posjed spornih nekretnina. Tuženici i danas rade tu zemlju uz kuću. Godine 2013. pojavio se ARKOD i onda je kontaktirao s 1. tuženicom da mu dopusti da i dalje radi kako bi mogao primati poticaj, a koji je davao tuženima. Dvije ili tri godine radio je sporne nekretnine sve dok čini mu se 2015. tuženici nisu ušli u posjed i od onda ih oni uživaju. Tuženici ga ništa nisu pitali kad su ulazili u posjed, pa čak su mu i poorali repicu. Nekretnine uz kuću tuženika rade LČ i MČ, a ne zna točno koliko ima zemlje, a dio spornih nekretnina što je u tabli radi OČ. Sporna tabla sastoji se iz više čestica, a zna koje su sporne čestice od tuženika, budući da kad se pojavio ARKOD čestice u privatnom vlasništvu su se crvenile, pa su se tako crvenile i čestice tuženika i on na iste nije mogao ostvariti poticaj. Ne može točno reći o kojim se česticama radi. Ugovor o zakupu sklopio je s Općinom i nije provjeravao tko je vlasnik, a to i nije bilo na njemu, niti ga je to zanimalo. Kad je došao ARKOD ugovor o zakupu sklopio je s SČ, a o tome je bila upoznata i 1. tuženica, a ugovor je bio u vezi spornih nekretnina. Znao je prije sklapanja ugovora tko je vlasnik, a tada je bio vlasnik SČ. Ugovor o zakupu s SČ on je ispunio. Kao što je rekao, čuo je i od svog oca i od drugih ljudi o spornim zamjenama, a to je shvatio kad je imao negdje 18 godina.

6. Svjedok ĆČ naveo je u svom iskazu da u vezi predmetnog slučaja već je dao iskaz u spisu R1-34/2019 i u cijelosti ostaje kod tog iskaza. Točno zna gdje se nalaze nekretnine koje su predmet ovog postupka, a to mu je poznato jer on u blizini radi svoju zemlju, a predmetne nekretnine nije nikad radio. Na terenu bi znao točno pokazati gdje se nalaze predmetne nekretnine, međutim, na karti se ne može snaći, a i ne vidi. Predmetne nekretnine nije imao u zakupu, niti su bile u njegovoj ARKOD parceli. Istina je da je on radio, a i sada radi, jedan mali dio kč. br. [katastarska čestica], međutim, radi 56 hektara, tako da je ovaj dio zanemariv. Drugi dio navedene čestice sada radi OČ, a prije je to sve imao u zakupu ČČ. 24 godine radio je u PIK-u Brezik i zna da je on formirao tablu negdje 80-ih godina prošlog stoljeća, a u koju tablu su ušle predmetne nekretnine. PIK Brezik je mijenjao zemlju s SČ, a ne zna više s kojim, je li to bio SČ ili CČ. Dakle, SČ je dao zemlju koja je sada u tabli, odnosno bila je dio table, a ta tabla je ustvari formirana nakon zamjene. Prije negdje 4 – 5 godina zna da je dio predmetne table izmjeren i izdvojeno je negdje 6 jutara, a ne zna točno tko je to učinio, a zna da je bila posijana uljana repica, a to je imao onda u zakupu ČČ. Zamjena između Jarića i PIK-a faktički je provedena, ali nije provedeno u zemljišnim knjigama. Zemlju koju je dobio od PIK-a CČ uživao je do 1993., a onda je otišao. Zna da dio te zemlje koju je CČ dobio od PIK-a uživa MČ, a dio uživa ZČ iz [adresa]. Zamjena je bila negdje 80-ih godina, a njemu je to poznato jer je radio u PIK-u Brezik, pa čak je bio i u Vijeću. Ne zna po kojoj osnovi navedene nekretnine koje je CČ dobio od PIK-a uživa MČ, odnosno ZČ. Predmetne nekretnine nakon zamjene radio je PIK Brezik nekoliko godina, a nakon toga PIK Čađavica, sve negdje do 2005. Nakon 2005. Općina je navedenu zemlju davala u zakup. Na terenu bi mogao pokazati predmetne nekretnine kao i nekretnine koje je CČ dobio u zamjenu od PIK-a. Ne zna točno nazive čestica, a ne zna ni o koliko čestica se radi. Ne zna ni nazive ni broj čestica koje je CČ dobio od PIK -a, samo ih može na terenu pokazati. Dio čestice 764/76 on radi po osnovi ugovora koji ima sklopljen s Općinom.

7. Svjedok HČ naveo je u svom iskazu da je poznavao SČ i zna da je rađena zamjena u selu, a PIK je radio na okrupnjavanju zemlje, pa tako pretpostavlja da je zamijenio zemlju i s SČ, kao i sa svima ostalima u selu koji su imali zemlju na tom dijelu. Ne zna točno je li SČ dobio neku zemlju u zamjenu, ali pretpostavlja da je, jer su i svi ostali dobili. Može načelno reći da su zamjene faktički provedene, međutim, ništa nije sređeno u zemljišnim knjigama, tako su i njegovi roditelji proveli zamjenu koja je faktički provedena, ali nije ništa provedeno u zemljišnim knjigama. Sjeća se da je SČ imao zemlju kod rijeke Voćinke i zna da su C to radili prije i da je to zamijenjeno, a ne može reći što su dobili u zamjenu. Ne zna točno o koliko čestica se radi, ali na terenu bi po prilici znao gdje je ta zemlja. Tu zemlju koju je SČ mijenjao sada radi OČ. Nakon zamjene zna da je sporne nekretnine uživao PIK, pa onda ČČ, a sada OČ. U Lugu je mijenjana sva zemlja. Od te zemlje formirana je jedna tabla, a ne zna točno kada je to bilo, ima već sigurno 20 - ak godina. Sve ovo mu je poznato jer je u blizini imao i svoju zemlju pa je tuda stalno prolazio. CČ je imao kuću u [adresa], a imao je i zemlju. Koliko se sjeća CČ je otišao iz Hrvatske negdje 1993. i u to vrijeme je već postojala tabla, a s CČ je bio u dobrim odnosima, međutim, nisu nikad razgovarali o zamjeni. CČ ima zemlju oko kuće, a ne zna je li to dobio u zamjenu ili je to dobio od prije. Ne zna od koliko čestica se sastoji zemlja oko rijeke Voćinke. Njegovi roditelji su mijenjali zemlju s PIK- om i zemlja koju su dobili u zamjeni nije provedena u zemljišnim knjigama, a ova zemlja je u vlasništvu RH, znači oni su sebi sredili stanje.

8. Svjedok MČ naveo je u svom iskazu da poznaje odavno CČ i njegove roditelje SČ i S, a oni su živjeli u [adresa], a i on je živio u [adresa]. Ništa ne zna je li SČ mijenjao neku zemlju s PIK-om. Tvrdi da SČ nije mijenjao nikakvu zemlju s RH, odnosno s bivšim PIK-om. Može još samo dodati da ima popis čestica, a koje čestice mu je u zakup dala Općina Nova Bukovica, a izjavu je ustvari potpisala Sanja Kapetanović 25.4.2016., a to je njegova supruga, a to je zemlja u vlasništvu RH. Navedene čestice radi od 2016., a prije toga to je bilo zapušteno. Navedene čestice nije nikad radio SČ. Može potvrditi da negdje od 1988. se sjeća svega i može reći da SČ nije bio u posjedu čestica, a prema izjavi i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sve ovo mu je poznato budući da je s njim, odnosno s CČ bio u dobrim odnosima i on mu je bio kao otac. CČ je otišao iz Hrvatske negdje 1993. CČ i SČ živjeli su u istoj kući. SČ je ostao u Hrvatskoj i umro je negdje prije 10-ak godina. Zna gdje su sporne nekretnine i nakon što je izvršio uvid u skicu ARKOD-a može potvrditi da je SČ to radio, a od 2013. je davao u zakup Matoti. Može sa sigurnošću reći da sporne nekretnine nikad nije uživao PIK. Prije VČ je tu zemlju davao u zakup ZČ negdje od 2002. ili možda 2004. Išao je s CČ na sporne nekretnine i tu zemlju su radili negdje od 1982. do 1993. kada je on otišao. Ništa ne zna o navodnim zamjenama bivšeg PIK-a s fizičkim osobama, a o tome ništa posebno nije niti čuo. Suprug tužene radio je spornu zemlju od 1993., a ne zna točno do kada, a pretpostavlja da je to bilo do 2004. Može još samo reći da je CČ pomagao kod obrade zemlje i UČ i to negdje od 1983. do 1994.

9. Svjedok IČ navela je u svom iskazu da ostaje kod svog iskaza koji je dala na zapisniku 5. lipnja 2019. u predmetu ovog suda 17 R1-34/2019. Dokument koji je pronašla u Općini Nova Bukovica, a na koji se pozvala u svom iskazu je obavijest od 14. srpnja 2015., a koju predaje sudu i strankama. Nikakve ugovore o zamjeni nije pronašla i nikakve isprave nije našla o navodnoj zamjeni u kritično vrijeme. Radila je u Općini Nova Bukovica na više radnih mjesta i to sve do listopada 2023. Općina Nova Bukovica nije davala u zakup predmetne nekretnine, a može reći samo do listopada 2023. do kada je radila, a za kasnije ne zna. Općina Nova Bukovica ima svoju arhivu i ona svoju dokumentaciju nije upućivala u arhiv, odnosno jesu, ali ugovori nisu dokumenti Općine. U vrijeme kad je dokument koji je danas predala sačinjen nije radila u Općini Nova Bukovica i ne zna točno u povodu čega je taj dokument sačinjen, ali pretpostavlja da to piše u samoj ispravi.

10. Tužena DČ navela je u svom iskazu da je 2014. umro njen otac SČ i ona ga je naslijedila tako da je na predmetnim nekretninama od onda upisana u 1/2 dijela. U drugoj polovici dijela kao suvlasnik bio je upisan njen brat CČ, a kad je on umro ona ga je naslijedila u cijelosti, tako da je i drugu polovicu predmetnih nekretnina ona naslijedila i od onda se vodi vlasnikom predmetnih nekretnina u cijelosti. Tvrdi da nikakve zamjene nije bilo s PIK-om i tu zemlju radio je i uživao njen djed DG otkako pamti, a onda su tu zemlju uživali i njeni roditelji, odnosno njen otac SČ. Kad više nije mogao raditi on je tu zemlju dao u rentu, pa je tako 2013. sklopio ugovor o zakupu i dao je zemlju u rentu s ČČ i dao je svu zemlju koja je predmet ovog postupka, međutim, kako on nije plaćao rentu, a nakon što je umro njen otac SČ 2014., raskinuli su taj ugovor i ona je ušla u posjed predmetnih nekretnina, budući da je njen brat bio u Americi. Svu tu zemlju od 2014. pa do danas radi po njenom ovlaštenju i na temelju ugovora OČ. ČČ je imao svoju zemlju do predmetnih nekretnina i on je htio kupiti tu zemlju, međutim, ni njen brat ni ona nisu mu to htjeli prodati, pa je stoga on sve ovo izmislio i našao je lažne svjedoke kako bi ostao u zakupu, odnosno kako bi mogao raditi tu njenu zemlju. S ČČ bila je poznanica i on ju je čak tijekom trajanja postupka zvao telefonom i rekao joj je da je svjestan da ovo neće proći samo tako, a ispričao joj se zbog svega. Njen otac SČ sporne nekretnine radio je sve do 2004., a onda je zemlju davao u rentu različitim osobama, ali ne ČČ, njemu je dao tek kasnije. Njena zemlja i onda, a i sada, bila je okružena zemljom koja je u vlasništvu prije PIK - a, a sada u državnom vlasništvu. Njen djed imao je 150 hektara zemlje, međutim, poslije rata sve mu je oduzeto, osim tzv. maksimuma od 16 hektara koliko se sjeća. Osim predmetnih nekretnina koje su predmet ove parnice i njen otac je imao još zemlje koju je naslijedila. Nikakve zamjene nije bilo i njeni roditelji nikad nisu uživali neku zemlju, a da nisu bili vlasnici. Zatražila je od Općine Nova [adresa] povrat zemlje koja je njenom djedu oduzeta, međutim, nije još ništa odlučeno.

11. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 23. siječnja 2019. proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvorište [adresa] sa 629 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – vrt Bjelkovac sa 493 čhv, kč.br. 792

– livada Đurin lug sa 3 kj, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 3 kj 1020 čhv, kč.br. 806/1

– šuma Đurin lug sa 1236 čhv i kč. br. [katastarska čestica] – potok Mlinski strug sa 80 čhv, kao suvlasnici upisani DČ iz [adresa] u 1/2 dijela i CČ iz [adresa] u 1/2 dijela.

12. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 23. siječnja 2019. proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 3 kj, kao suvlasnici upisani DČ iz [adresa] u 1/2 dijela i CČ iz [adresa] u 1/2 dijela.

13. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 23. siječnja 2019. proizlazi da je na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Anjak sa 1 kj, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Anjak sa 1 kj, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Anjak sa 1 kj, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Anjak sa 1 kj, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 1430 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 1370 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 410 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug stari sa 1350 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug stari sa 1000 čhv, kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug stari sa 570 čhv i kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 346 čhv, kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

14. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 23. siječnja 2019. proizlazi da je na kč.br. 764/76

– oranica i kuća u selu sa 2 kj 400 čhv, kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

15. Iz p.l. 33 k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2019. proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – livada Đurin lug n. sa 2263 m , kč. br. [katastarska čestica] – livada Đurin lug n. sa 1773 m , kč. br. [katastarska čestica] – oranica i livada Đurin lug n. sa 17264 m (oranica sa 10000 m i livada sa 7264 m ), kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug n. 20932 m , kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug n. sa 4445 m , kč. br. [katastarska čestica] – livada u selu sa 288 m , kao suposjednici upisani DČ iz [adresa] u 1/2 dijela i CČ iz [adresa] u 1/2 dijela.

16. Iz p.l. 544 k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2019. proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug n. sa 17264 m , kao suposjednici upisani DČ iz [adresa] u 1/2 dijela i CČ iz [adresa] u 1/2 dijela.

17. Iz p.l. 421 k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2019. proizlazi da je na kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvorište i oranica Anjak sa 5756 m (kuća i dvorište sa 360 m i oranica sa 5396 m ), kč. br. [katastarska čestica] – oranica i dvorište Anjak sa 5755 m (oranica sa 5395 m i dvorište sa 360 m ), kč. br. [katastarska čestica] – oranica i voćnjak Anjak sa 5755 m (oranica sa 5395 m i voćnjak sa 360 m ), kč. br. [katastarska čestica] – voćnjak i oranica Anjak sa 5755 m (voćnjak sa 360 m i oranica sa 5395 m ), kč. br. [katastarska čestica] – oranica i kuća i dvorište sa 12947 m (oranica sa 12228 m i kuća i dvorište sa 719 m ), kao posjednik upisana Republika Hrvatska.

18. Iz p.l. 335 k. o. [katastarska općina] od 21. siječnja 2019. proizlazi da je na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug novi. sa 5143 m , kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug novi. sa 4927 m , kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug novi. sa 1475 m , kč. br. [katastarska čestica] – oranica i oranica Đurin lug sa 4854 m (oranica sa 2427 m i oranica sa 2427 m ), kč.br. 805/399

– oranica i oranica Đurin lug sa 3596 m (oranica sa 1798 m i oranica sa 1798 m ), kč. br. [katastarska čestica] – oranica i oranica Đurin lug sa 2050 m (oranica sa 1025 m i oranica sa 1025 m ) i kč. br. [katastarska čestica] – oranica Đurin lug sa 1244 m , kao posjednik upisana Republika Hrvatska.

19. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 29.12.2015. proizlazi da su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile od nastanka katastarskog operata 1955. u posjedu DG, dok su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile upisane u suvlasništvu DG i CG. CG daruje svoj suvlasnički dio na navedenim česticama DG, na temelju darovnog ugovora broj Ev. 202/65. Slijedi provedba darovnog ugovora broj Ev. 45/74 kojim DG daruje kč. br. [katastarska čestica] SG, a koji ugovor je proveden u katastru 1977., a u posjedu SG navedene čestice ostaje do 1993., kada provedbom ostavinskog rješenja O-63/87-4 prelazi u posjed SČ. Ostale kč.br. (790, 791, 792, 805/1, 806/1 i 852/3) koje su bile u posjedu DG nasljeđuje SČ temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju 1983. Rješenjem o nasljeđivanju broj O-39 iz 2015. pokojnog SČ nasljeđuju DČ i CČ.

20. Iz ugovora o jednogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na koje se poziva tužitelj u tužbi, a koji su sklopljeni između [adresa] i AČ, ŽG, PČ, ČČ, JG, JČ, Jasenje d.d. u stečaju, proizlazi da predmet zakupa nisu nekretnine u vlasništvu tužene, odnosno nekretnine koje su predmet ove parnice .

21. Iz ugovora o zakupu od 15.3.2013. utvrđeno je da je sklopljen između SČ kao zakupodavatelja i ČČ kao zakupoprimatelja, a kojim zakupodavatelj daje zakupoprimatelju u zakup poljoprivredno zemljište i to predmetne nekretnine i kč. br. [katastarska čestica] na vrijeme od 10 godina.

22. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora proizlazi da je isti tužitelj putem nadležnog ODO-a podnio 10. kolovoza 2017. protiv DČ i CČ , a u povodu kojeg zahtjeva DČ i CČ dali su negativni odgovor.

23. Iz zapisnika o nadzoru poljoprivredne inspekcije od 6. studenog 2015. proizlazi da je LČ izjavio da obrađuje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju dogovora s SČ.

24. Iz spisa ovog suda R1-34/2019 proizlazi da je kod ovog suda vođen postupak radi osiguranja dokaza po prijedlogu Republike Hrvatske protiv protivnika osiguranja DČ i CČ, a u kojem postupku su kao svjedoci saslušani IČ, ČČ, KČ, AG i ĆČ.

25. Sud je izvršio očevid na licu mjesta, te identifikaciju spornih nekretnina s vještakom geodetske struke Krunoslavom Cukorom. Sudski vještak Krunoslav Cukor naveo je u svom iskazu da je za identifikaciju čestica 790, 791, 792, 793, 805/1, 806/1, 849/4 i 852/3 koristio katastarske planove katastarske općine [katastarska općina] kao i Geoportal Državne geodetske uprave. Na terenu na tim česticama nalazi se zasijana soja i kukuruz, a zgrade koje su se nekad nalazile na čestici 790 na terenu ne postoje, porušene su i to je danas oranica. Katastarske čestice iskolčene su i stvarno se uživaju prema katastarskim planovima. Iste se uživaju od strane tužene. Ostale čestice koje je potrebno identificirati, a koje navodno je SČ dobio u zamjeni s IPK za gornje navedene čestice i danas su na ime RH, ne zna koje osobe ih obrađuju. Iste čestice se nalaze u blizini [adresa] – [adresa], odnosno blizu kuće gospođe DČ, ali isti ih ne uživaju. Što se tiče navodne zamjene s IPK -om nije uspio pronaći nikakve ugovore u katastru i zemljišnoj knjizi. Za eventualni ugovor o zamjeni pokušat će ga pronaći u Općini Sopje. Iz nalaza sudskog vještaka Krunoslava Cukora proizlazi da je na terenu izvršio identifikaciju spornih nekretnina koje su predmet parnice, te nekretnina koje je navodno u zamjeni dobio SČ. Nalazu prileži skica izmjere iz koje je vidljivo da su kč. br. [katastarska čestica], a isto i kč. br. [katastarska čestica] u južnom dijelu preorane i skraćene od strane kč. br. [katastarska čestica]. Da su iste dodijeljene SČ u zamjenu smatra da je geodetska služba IPK trebala istog uvesti u posjed, što očito nije učinjeno. Isti je slučaj i s kč. br. [katastarska čestica] koje ne odgovaraju svojim katastarskim međama s međama na terenu i tu je trebalo izvršiti uvođenje SČ u posjed, ali smatra da to nije učinjeno zbog sigurnih problema sa susjedima. Izvršio je uvid u dokumentaciju arhive Općine Nova Bukovica i tamo ne postoji ugovor o zamjeni nekretnina SČ i IPK. Smatra da zamjena nekretnina ukoliko je i pokušana nije nikada faktički provedena. IPK je imao jaku geodetsku službu i da su to zaista htjeli istu zamjenu bi i proveli, te uveli u posjed novih čestica SČ. Činjenica je da sporne nekretnine u vlasništvu DČ nisu nikad prepisane na tadašnje društveno vlasništvo, a danas na Republiku Hrvatsku, govori da ugovor o zamjeni nije postojao niti je realiziran. Nekretnine koje je u navodnoj zamjeni dobio SČ danas na terenu uživaju razni privatni korisnici, neki s ugovorima o korištenju, a neki bez ičega. Sudski vještak je saslušan i na glavnoj raspravi, te je u svom iskazu naveo da ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 8.8.2024. Nije utvrđivao tko je u posjedu nekretnina koje je u navodnoj zamjeni dobio SČ, jer to uopće i nije stvar sudskog vještaka. Što se tiče navodne zamjene nekretnina PIK- a i SČ, detaljno je napisao u svom očitovanju svoje mišljenje o navedenom. Pošto je jedno vrijeme radio u PIK-u, kod zamjene fizičkih osoba i PIK-a moglo se desiti da se ugovori ne provedu u zemljišnim knjigama, ali da do zamjene faktički dođe, što u ovom slučaju se nije desilo. Češće se dešavalo da PIK ugovor provede i pismeno, samo ostaje neproveden dio ugovora koji se odnosi na fizičke osobe. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer je logičan i uvjerljiv, dat prema pravilima struke.

26. Nesporno je između stranaka da su u vrijeme podnošenja tužbe kao vlasnici na spornim nekretninama upisani DČ i CČ, svatko u 1/2 dijela. Tijekom postupka CČ je umro i naslijedila ga je DČ, tako da je postala vlasnik nekretnina koje su predmet ove parnice. Tužitelj u tužbi tvrdi da predmetne nekretnine zajedno s kč. br. [katastarska čestica]/15A k. o. [katastarska općina] čine jedinstvenu poljoprivrednu tablu formiranu početkom 80-ih godina od strane IPK u postupku arondacije, kojim je SČ, ocu i pravnom predniku tuženika, za predmetne nekretnine dano zamjensko zemljište. Poziva se tužitelj u tužbi na čl. 19. ZV-a. Tvrdi da je pravo vlasništva stekao temeljem čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i temeljem čl. 159. ZV -a. Sud je u cijelosti kao istinit prihvatio iskaz tuženice DČ i svjedoka MČ, iz čijih iskaza proizlazi da nikakve zamjene između SČ i PIK-a nije bilo, niti je faktički došlo do bilo kakve zamjene zemljišta i da predmetne nekretnine nikad nije uživao IPK niti Republika Hrvatska. U kritično vrijeme predmetne nekretnine uživao je SČ, sve do 2013., kada je sklopio ugovor o zakupu i dao u rentu sporne nekretnine ČČ na rok od 10 godina, a nakon što je SČ umro 2014. ugovor je raskinut i od onda je u posjedu spornih nekretnina tuženica koja je 2014. sklopila ugovor s OČ koji uživa predmetne nekretnine po tom osnovu. Tužitelj je iz samo njemu znanih razloga dostavio ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, međutim, ti ugovori se ne odnose na predmetne nekretnine. Da tužitelj, a ni njegov pravni prednik nikad nisu bili u posjedu predmetnih nekretnina proizlazi iz iskaza svjedoka IČ, koji iskaz je sud cijenio kao djelomično istinit, a iz kojeg proizlazi da Općina Nova Bukovica nije davala u zakup predmetne nekretnine, te da nije pronaš la nikakve ugovore o zamjeni na koje se poziva tužitelj. Da nije došlo do nikakve zamjene ni formalno ni faktički proizlazi i iz nalaza sudskog vještaka koji je u svom nalazu naveo da nije pronašao nikakve ugovore o zamjeni i da nekretnine koje je SČ navodno dobio u zamjeni nisu nikad bile u njegovom posjedu, niti te nekretnine sada uživa tužena. Da je u posjedu predmetnih nekretnina bio SČ proizlazi iz ugovora o zakupu od 15.3.2013., a koji je sklopljen između SČ kao zakupodavatelja i GČ kao zakupoprimatelja. Da se zamjena između bivšeg PIK-a i SČ nije desila ni formalno ni faktički proizlazi iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina Slatina od 29.12.2015. Može se zaključiti da tužitelj nije dostavio niti jedan materijalni dokaz o navodnoj zamjeni. Uzimajući u obzir navedeno sud nije prihvatio kao istinite iskaze svjedoka KČ, ČČ, HČ i ĆČ, te djelomično IČ, koji su u suprotnosti s iskazima svjedoka MČ i same tuženice, te s materijalnim dokazima koji priležu spisu. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao na spornim nekretninama na temelju odredbe čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91). Odredba čl. 3. navedenog Zakona koji je važio u kritično vrijeme propisuje da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska. Tužitelj nikako nije mogao steći pravo vlasništva na temelju citirane odredbe Zakona budući da sporno zemljište nije nikad bilo društveno vlasništvo, već je to bilo vlasništvo fizičkih osoba, odnosno tuženice i njenih pravnih prednika. Uzimajući u obzir navedeno tužitelj nije dokazao pretpostavke iz odredbe čl. 19. ZV-a, niti je dokazao da je spornu nekretninu stekao dosjelošću po osnovi čl. 159. ZV-a. Budući da tužitelj nije dokazao činjenice na kojima zasniva svoj tužbeni zahtjev, sud je odlučio kao u dispozitivu pod točkom I.

27. Po osnovi odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku tužitelj je dužan naknaditi tuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 eura i to za: sastav odgovora na tužbu 200,00 eura koji tuženik iz samo njemu znanih razloga naziva "podnesak od 27.9.2019.", zastupanje na glavnoj raspravi 11.12.2019., 12.2.2020., 5.7.2023., 21.2.2024. 800,00 eura (4 x 200,00 eura), zastupanje na ročištu na licu mjesta 11.7.2024. 200,00 eura, sastav podneska od 8.10.2024. u kome se očituje na nalaz sudskog vještaka 200,00 eura, zastupanje na glavnoj raspravi 21.1.2026. i 15.4.2026. 400,00 eura (2 x 200,00 eura) i PDV 450,00 eura. Tuženici nisu priznati troškovi za sastav svih preostalih podnesaka jer to nije bilo nužno za vođenje parnice, a osim toga tužena nije tražila dozvolu suda za sastav tih podnesaka. Tuženici nisu priznati ni putni troškovi u iznosu od 700,00 eura, budući da ti troškovi nisu bili nužni za vođenje parnice, uzimajući pri tome u obzir da u mjestu suda ima dovoljno odvjetnika koji bi mogli zastupati tuženu.

U Slatini 15. svibnja 2026.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana prijema iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj: po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, na broj: P-DO-95/2019, 2. Tužena: po punomoćniku Zlatku Zvonareviću, odvjetniku iz Osijeka, Ivana Gundulića 5.