Poslovni broj: Us I-1176/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem u [adresa], dana 15. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba tužitelja.

Obrazloženje

1.Tužitelj je ovom sudu 14. svibnja 2026. podnio tužbu bez da je označio tuženika, a u kojoj u bitnom navodi kako tužbu podnosi protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova i to zbog teških povreda postupka, nesavjesnog rada odvjetnika i diskriminacije investitora. Ujedno, ističe da kao strani investitor od 2008. pošteno radi, plaća poreze i doprinosi gospodarstvu RH, koju tužbu da podnosi radi zaustavljanja postupka protjerivanja, te predlaže da sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe. Također, navodi kako on nije sezonski radnik, već dugogodišnji poduzetnik. Njegova prava da su povrijeđena prisilnim potpisivanjem dokumenata bez sudskog tumača, pod utjecajem alkohola i uz fizičko ograničenje (oštećenje vida), što da je u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a njegov odvjetnik da je namjerno opstruirao njegov slučaj unatoč isplaćenom honoraru, o čemu da dostavlja dokaze. Predlaže da sud ispita njegovo legalno poslovanje, plaćene poreze i nepravilnosti u radu Policijske uprave Splitsko-dalmatinske koje su dovele do ove situacije, kao i da utvrđenja o tome dostavi na znanje ministru unutarnjih poslova, načelniku Policijske uprave Splitsko-dalmatinske i veleposlanstvu Republike Turske u Zagrebu, a u privitku tužbe dostavlja prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split klasa: 211-07/24-3/1799, urbroj: 511-12-36-24-1 od 14. veljače 2024., zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 6. i 7. svibnja 2026., potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 6. svibnja 2026., poziv koji mu je upućen od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II policijske postaje Split broj: 511-12-24-26-1 od 6. svibnja 2026. kao osumnjičeniku radi davanja obavijesti o nezakonitom boravku iz čl. 183. Zakona o strancima, kojim je pozvan u navedenu policijsku postaju za dan 7. svibnja 2026. u 08,00 sati, presliku putovnice i preslike dozvola boravka.

2.Sud je utvrđujući pretpostavke za vođenje spora utvrdio kako je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, nadalje da je tužba podnesena prijevremeno, odnosno da je podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

3.Naime, odredbom čl. 46. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24-dalje: ZUS) propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno (točka 1.), ako je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora (točka 4.) te ako je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora (točka 7.).

Nadalje, odredbom čl. 3. st. 1. ZUS-a propisano je da predmet upravnog spora jesu: 1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, 3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu, 4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.

Stavkom 2. da predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (u daljnjem tekstu: opći akt). Potom, odredbom čl. 38. st. 1. ZUS-a propisano je da se spor pokreće tužbom. Stavkom 2. da se tužbom može zahtijevati: 1. poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke, 2. donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku, 3. postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti, 4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.

Stavkom 3. da u slučaju propisanom stavkom 2. točkama 1. i 2. ovoga članka, tužbom se može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. Stavkom 4. da uz glavni zahtjev tužbom se može zahtijevati povrat stvari i naknada štete koju je počinio tuženik.

Stavkom 5. da se spor može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita.

Stavkom 6. da se spor smatra pokrenutim danom predaje tužbe sudu. Također, odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) je propisano da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnom interesu fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

Stavkom 2. da upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

Konačno, odredbom članka 156. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

4.Uzimajući u obzir tužbene navode tužitelja, najprije je za navesti da ukoliko je tužitelj predmetnu tužbu podnio protiv prekršajnog naloga kojeg je dostavio u privitku tužbe ili pak nekog drugog obaveznog prekršajnog naloga, odnosno prekršajnog naloga koje tužitelj nije dostavio u privitku tužbe, u tom slučaju je za istaknuti kako je u tom pogledu tužitelju sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, to iz razloga što je odredbom čl. 235. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) propisano da protiv prekršajnog naloga mogu u roku od osam dana izdavatelju podnijeti prigovor: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona, dok je odredbom čl. 241. st. 1. istog Zakona propisano da prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona, što pak znači da u odnosu na prekršajni nalog ili obavezni prekršajni nalog tužitelj ima na dispoziciji podnijeti prigovor, o kojem odlučuje Općinski sud nadležan prema mjestu počinjenja prekršaja, slijedom čega je nedvojbeno da je u tom pogledu sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora i to podnošenjem prigovora o kojem odlučuje Općinski sud nadležan prema mjestu počinjenja prekršaja, zbog čega ukoliko je tužiteljev tužbeni zahtjev usmjeren na poništenje prekršajnog naloga ili obaveznog prekršajnog naloga, u tom slučaju tužbu tužitelja valjalo je odbaciti na temelju odredbe čl. 46. st. 1. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima s obzirom da je tom odredbom propisano da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora.

5.Nadalje, s obzirom da tužitelj u tužbi navodi kako tužbu podnosi radi hitnog zaustavljanja postupka protjerivanja, za navesti je da ukoliko je u tijeku takav postupak pred Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskom upravom Splitsko-dalmatinskom, te ukoliko takav postupak bude okončan donošenjem rješenja kojim se tužitelj protjeruje iz Europskog gospodarskog prostora, odnosno Republike Hrvatske, tužitelj ima mogućnost protiv takvog rješenja pokrenuti upravni spor, ali u roku od 30 dana od dana dostave rješenja kojim ga se protjeruje iz Europskog gospodarskog prostora, odnosno Republike Hrvatske, što znači da je takav spor moguće pokrenuti tek kada i ukoliko takvo rješenje bude doneseno, no spor se ne može pokrenuti prije nego je takvo rješenje doneseno kako bi se preveniralo donošenja takvog rješenja, slijedom čega se u tom pogledu tužba tužitelja ukazuje preuranjenom, u kojem slučaju je tužbu tužitelja valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 46. st. 1. toč. 1. Zakona o upravnim sporovima s obzirom da je tom odredbom propisano da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno.

6.Iz istog razloga, odnosno zbog njezine preuranjenosti predmetnu tužbu tužitelja valja odbaciti i u slučaju da je ista podnesena iz razloga što tužitelj smatra da bi mu drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, bilo povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, to pak stoga što u tom slučaju tužitelj ima na dispoziciji izjaviti prigovor kakav u vidu ima naprijed citirana odredba čl. 156. Zakona o općem upravnom postupku kojom je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice, pa ukoliko tužitelj smatra da bi se u konkretnom slučaju radio o situaciji kakvu u vidu ima navedena odredba, tada je ovlašten izjaviti prigovor nadležnom tijelu, a tek kada se donese odluka o njegovom prigovoru ima mogućnost pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke po njegovom prigovoru, pa ukoliko bi se radilo o podnošenju tužbe iz ovog razloga, tada je istu opet potrebno odbaciti jer je ista podnesena prijevremeno.

7.Konačno, imajući u vidu da tužitelj u tužbi navodi i kako tužbu podnosi zbog nesavjesnog rada njegovog odvjetnika, a ujedno predlaže i da sud ispita njegovo legalno poslovanje, plaćene poreze i nepravilnosti u radu Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, za kazati je kako imajući u vidu naprijed citiranu odredbu članka 3. ZUS- a koja jasno i precizno definira što može biti predmet upravnog spora, kao i cijeneći odredbu članka 38. stavak 2. istog Zakona koja izrijekom propisuje što se tužbom može zahtijevati, nedvojbeno je da se u pogledu ovakvih navoda tužitelja ne radi o bilo kakvoj upravnoj stvari o kojoj bi se rješavalo u upravnom postupku, zbog čega je neprijeporno da se u tom pogledu ne vodi upravni postupak, pa je jasno da je u tom smislu tužba tužitelja podnesena u stvari protiv koje se ne može voditi upravni spor, to stoga što se u konkretnom slučaju u tom pogledu niti ne donosi upravni akt koji bi predstavljao pojedinačnu odluku kojom bi javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt), niti se rješava pojedinačna upravna stvar, a ne radi se ni o postupanju javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke, imajući u vidu da se nikakva odluka ne donosi u upravnom postupku primjenom Zakona o općem upravnom postupku.

6.Slijedom prethodno navedenog, budući ne postoje pretpostavke za vođenje ovog upravnog spora, sud je odbacio tužbu tužitelja na temelju odredbe članka 46. stavka 1. točaka 1., 4. i 7. ZUS-a jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, budući je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, odnosno tužba je podnesena prijevremeno, tj. tužba je podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, zbog čega je riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 15. svibnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju SI, s boravištem u [adresa],

- u spis.